Oporuka Q&A

[Black Molly]

a7x kaže:

s obzirom da su obadvoje *upci kojih nije briga dali se može učiniti nešto po tom pitanju jednog dana kad djed premine,da se spriječi njih da dobiju taj stan?mislim da ne zaslužuju ništa od njega

Možete dokazati da su nedostojni za nasljeđivanje jer su povrijedili dužnost uzdržavanja nemoćnog i ostarijelog roditelja. U slučaju da djed napiše oporuku, može ih lišiti njihovog djela (iz istog razloga).

a7x kaže:

do koje godine se djed smatra uračunljiv za pisanje oporuke i što je sve potrebno da bi se sastavila oporuka?

Sve dok je djed svjestan i zna što radi - dakle, zna što oporučuje, kome oporučuje, svjestan je svojih postupaka, razborit ... nema veze s godinama.
Ako napiše oporuku kojom sve ostavlja unucima, onda će se ovo dvoje moći pozivati na svoj nužni dio. Najbolje je ili da sklopite ugovor o doživotnom uzdržavanju ili da ih u oporuci liši nasljednog dijela u korist njihovih potomaka tj. unuka.

[a7x]

hvala puno na odgovoru, vidjet ću što mogu učiniti

[minjaaaa]

Pozz!
Treba mi jedna informacija pa ako ima netko da mi pomogne. Mojoj mami je umro tata u Njemačkoj u četvrtom mjesecu prošle godine. Mama je to saznala na Božić i to putem čestitke od strine. Deda je živio u Njemačkoj od 57 god. točnije od maminog rođenja. Sedam godina je bio u braku s bakom ali je tamo našao neku ženu i s njom dobio kćer ( vanbračno). Mama i baka su ostale u Hrvatskoj i nikad nisu živjele u Njemačkoj. Mama mi je priznato dijete, rođeno u braku ali nije imala puno kontakta s njim ( više sa svojom bakom, tetkom, strinom). Nakon rastave bake i djeda baka se preudala i on ponovo oženio onu ženu s kojom ima kćer. Mene zanima ima li moja mama ikakvo pravo na njegovu ostavštinu? što ako je napisao testament, ima li mama nekakvo pravo, i kako to da ona nije pozvana na ostavinsku kad je njegovo prvo dijete? Ostavinska je bila jer smo provjerili putem ministarstva al je sve na njemačkom jeziku pa trenutno tražim prevoditelja, unaprijed se zahvaljujem svim odgovorima

[BettyBop]

Budući da ovdje dolazi do sukoba dvaju prava (njemačko i hrvatsko), ovo bi spadalo u domenu međunarodnog privatnog prava (mpp), nije moje omiljeno... Uglavnom, trebalo bi prema zrsu- čl 30. biti ovako:

Za nasljeđivanje mjerodavno je pravo države čiji je državljanin bio ostavitelj u vrijeme smrti.
Za sposobnost za pravljenje oporuke mjerodavno je pravo države čije je državljanstvo oporučitelj imao u trenutku sastavljanja oporuke.

Prema našem zakonu o nasljeđivanju- ukoliko je djed bio Hrvat- ako bi on bio mjerodavan, majka bi imala zakonsko pravo (ukoliko nema oporuke) na jednaki dio kao i njgova druga supruga (ako je još živa) i sva ostala njegova djeca- znači, ako je imao živu ženu i tu drugu kćer- majka ima pravo na 1/3.

Ukoliko je postojala oporuka, a majka je izostavljena- ona može tražiti nužni dio- koji iznosi polovinu od zakonskog dijela- pola od 1/3, dakle 1/6.ž

Naravno, sve je ovo pod pretpostavkom da je djed imao hrvatsko ili dvojno državljanstvo (u oba slučaja primjenjuje se hrvatsko), ali ako je bio Njemac i imao samo njemačko državljanstvo, onda se primjenjuje samo njemačko pravo, a njihove propise ne znam... Neka vam netko stručan to sve razjasni, ja mislim da je u svakom slučaju majka trebala biti obaviještena o ostavinskoj raspravi...

Ako sam negdje fulala, molim kolege da me isprave!

A sad ja imam pitanje...

Majka oporučno dijeli kuću na tri dijela, za oca i dvoje djece- djeca se na ostavinskoj odriču svojih djelova u korist oca. Prošlo je 10 godina- mogu li djeca osporiti svoje odricanje od nasljedstva pozivajući se na psihičku prisilu?

Ja mislim da ne mogu, nikako, ali nisam sigurna...

Radi se o tome da otac želi izbaciti kćer iz kuće, a zajedno s njom i zeta i njihovo maloljetno dijete? Jesu li njih troje zaštićeni, budući da je u pitanju i maloljetno dijete?

[minjaaaa]

Djed je bio Njemac, rođen u Hrvatskoj ali je 1957 otišao u Njemačku, mama nije sigurna ali predpostavlja da se odrekao hrvatskog državljanstva, a njegova žena je još živa. Predpostavljala sam da će se koristiti njemački zakon, u svakom slučaju hvala na odgovoru

[smalto]

BettyBop kaže:

A sad ja imam pitanje...

Majka oporučno dijeli kuću na tri dijela, za oca i dvoje djece- djeca se na ostavinskoj odriču svojih djelova u korist oca. Prošlo je 10 godina- mogu li djeca osporiti svoje odricanje od nasljedstva pozivajući se na psihičku prisilu?

Ja mislim da ne mogu, nikako, ali nisam sigurna...

Radi se o tome da otac želi izbaciti kćer iz kuće, a zajedno s njom i zeta i njihovo maloljetno dijete? Jesu li njih troje zaštićeni, budući da je u pitanju i maloljetno dijete?

Članak 135. ZAKONA O NASLJEĐIVANJU:

(1) Izjava o odricanju od nasljedstva ili o prihvatu nasljedstva ne može se opozvati.

(2) Nasljednik može izjavu iz stavka 1. ovoga članka pobijati po općim pravilima o pobijanju pravnih poslova zbog mana volje.

[Petra_27]

jedna od općih mana volje je i ništetnost koja se može pobijati dok si živ. no na nju se pazi po službenoj dužnosti, kolko sam upoznata.
a za pobojnost je krajnji rok 3 godine, odnosno 1 od prestanka prisile, dakle, NE.

i da, maloljetno dijete nema zaštitu u konkretnom slučaju. osim ako otac slučajno ne padne kroz štenge, pa ostanu njih troje u toj kući, a otac ode u vječna lovišta

[davor_72]

Pozdrav svima,

Imam pitanje vezano za nasljedjivanje po oporuci pa ako mi netko moze pomoci. Naime prema oporuci koju je baka sastavila navedene su parcele kako su se zvale nekad (ili su ih ljudi nekad tako nazivali). Na ostavinskoj raspravi je javni biljeznik trazio da te nazive iz oporuke uskladimo sa nazivima parcela iz zemljisnjih knjiga sto i nije jednostavno jer neki nazivi su potpuno nepoznati ne samo meni nego i stricu koji je nasljednik uz mene i brata (mi nasljedjujemo ocev dio). Naime (navodim kao primjer) ako imamo 20 parcela, meni i bratu pripada po 5 a stricu 10. Biljeznik svoj zahtjev opravdava time da ako odredimo tocno koja je koja parcela mozemo imati to da je svaki od nas nasljednik pojedinog zemljista.

E sad, stvar je u tome da zemljista iz oporuke nisu ni do sad bila u vlasnistvu 1/1 nego svako to zemljiste je primjerice 1/3 (ili negdje je bilo 7/48 dijelova ukupne povrsine pojedine parcele iz zemljisnika).

Moje pitanje je: da li moramo zaista po zakonu tocno odrediti koja je koja parcela ili mozemo primjerice reci da ja prihvacam po 1/4 svake parcele kao i brat a stric po 1/2 jer time ionako ne dobivam 1/4 nego 1/4 od nekog prijasnjeg dijela zemljista koji i tako ne mogu uknjizit kao svoje vlasnistvo bez dogovora sa ostalim nasljednicima zemljista (a medju njima ima i umrlih i raseljenih i sto ja znam sto jos).

Isprika na poduljem tekstu ali ako mi netko moze dati savjet.

Hvala unaprijed

[palj]

Vi se ne morate podijeliti na način da svakome pripadne određena čestica (iako bi tako VAMA bilo najpametnije, ako postoji volja, naravno) i nema zakona koji vas može na to prisiliti.
No, meni se čini da tu zapravo postoji drugi problem, a to su ti nazivi čestica. Ukoliko su u oporuci nazivi čestica navedeni opisno (npr. "pod Murvu", "osik", "ograda"...) tada je bilježniku potrebno da vi jasno odredite koje su to čestice po brojevima, jer se samo tako možete upisati kao njihovi vlasnici.
Znači, čestica mora biti jasno označena kao čest.zem 457/2 upisana u zk.ul. 233 ili Posjedovni list 213 k.o. Žaborić, a rješenje u kojem stoji da je N.N. nasljedio za cijelo čestice u k.o. Žaborić zvane ograda i osik, se ne može provesti na sudu ili katastru, jer nije izvjesno o kojim se točno česticama radi.

[Pavlinas]

Molim pomoć,

Tražim tekst na internetu za ugovor o nasljedstvo na hrvatskom jeziku

Do to mogu naći?

Našo sam na engleskom, ima li nest slićno na hrvatskom

http://www.free-legal-document.com/f...ment-form.html

[HardcoreMAC]

Recimo da imam troje djece. Po hrvatskom zakonu, sve troje djece imaju pravo na nužni dio (i jednak). Ako se odreknem hrvatskog državljanstva i primim Njemačko, dali se situacija mijenja? Naime, po Njemačkom zakonu, nema "nužnog dijela", već se oporukom nekome može ostaviti nešto, ili sve a drugome - ništa. Čije "pravo" je nadležno u tome slučaju, hrvatsko ili njemačko?

[palj]

Nadležno je pravo države kod koje se postupak vodi.

A osim toga, nasljednici, koji imaju to pravo na nužni dio, bi i dalje očito bili hrvatski državljani, bez obzira što im je otac promjenio državljanstvo.

[HardcoreMAC]

palj kaže:

Nadležno je pravo države kod koje se postupak vodi.

A osim toga, nasljednici, koji imaju to pravo na nužni dio, bi i dalje očito bili hrvatski državljani, bez obzira što im je otac promjenio državljanstvo.

U slučaju moje smrti kao Njemačkog državljana, po tebi, vrijedi zakon Njemačke, a po kojemu mogu svojoj djeci ostaviti nasljedstvo u različitim vrijednostima (iznosima) ili uopće ne ostaviti oporukom. U Njemačkoj ne vrijedi i nema "nužnog dijela" ako postoji oporuka, jer se oporuka prvenstveno poštuje. Po tome, su, teoretski, moja djeca isključena i iz nužnog dijela po Hrvatskim zakonima, jer se ostavinska rasprava po tome slijedu događaja vrši u Njemačkoj, čiji sam onda ja (teoretski) državljan i po njenim zakonima - u tome sličaju hrvatski zakon ne vrijedi ništa.

[palj]

Pazi, za imovinu u Njemačkoj, trebat će provesti raspravu tamo, a za imovinu u Hrvatskoj, trebat će provesti raspravu kod nas.

[File]

HardcoreMAC kaže:

U slučaju moje smrti kao Njemačkog državljana, po tebi, vrijedi zakon Njemačke, a po kojemu mogu svojoj djeci ostaviti nasljedstvo u različitim vrijednostima (iznosima) ili uopće ne ostaviti oporukom. U Njemačkoj ne vrijedi i nema "nužnog dijela" ako postoji oporuka, jer se oporuka prvenstveno poštuje. Po tome, su, teoretski, moja djeca isključena i iz nužnog dijela po Hrvatskim zakonima, jer se ostavinska rasprava po tome slijedu događaja vrši u Njemačkoj, čiji sam onda ja (teoretski) državljan i po njenim zakonima - u tome sličaju hrvatski zakon ne vrijedi ništa.

Samo da dopunim.

Za imovinu koja se nalazi u Hrvatskoj će se trebati provesti ostavinska rasprava u Hrvatskoj i tada će za tu raspravu vrijediti isključivo hrvatski zakoni, pa tako i one odredbe o nužnim nasljednicima, bez obzira na to što si ti njemački ili čiji već državljanin.

[trajan]

Molim vas dragi forumaši POMOĆ! Umire mi brat i tri dana poslje njegova kćer. Živjeli su zajedno jer ih je supruga odnosno majka napustila davne 1978.g. zbog drugog čovjeka. Dan prije bratove smrti pojavljuje se njegova bivša supruga i majka kćeri koja umire i traži ga " da joj nešto potpiše za kćer" - tako mi je rekao taj isti dan, a u biti se radilo o oporuci. Oporuku koja je pisana strojno potpisali su ali kasnije (NARAVNO NISU BILI PRISUTNI U BOLNICI) njezin nevjenčani suprug i muž njezine nečakinje. Ja imam oporuku sastavljenu pred bratom, potpisanu od dva svjedoka - susjeda iz zgrade, međutim njezina oporuka je mlađa. Što da radim, da li tko zna može li se dokazati prevara?

[Neve031]

Ne znam vam pomoći, no zvuči kao čista prijevara i vjerujem da će vam odvjetnici znati pomoći.

[unknown99]

U principu zadnja oporuka je vazeca. No moze se ici tuzbom na pobijanje oporuke. Tu sad ima mali milijun faktora, a premalo je opisan slucaj. Najbolje se zaputiti dirketno odvjetniku, njemu sve objasni, znat ce koje su najbolje pravne akcija za to.
No u biti, slijedi te dugotrajna, a i ne jeftina borba.

[trajan]

Zna li tko kojeg dobrog odvjetnika za ostavine u Zagrebu ?

[Teškar]

Lijepo molim da mi pravni stručnjaci daju svoje mišljenjje o slijedećem slučaju
Pokojnik je živio u izvanbračnoj zajednici. Postoji i oporuka kojom on svu svoju imovinu ostavlja svojoj sestri. Došlo je do suda, sud je priznao oporuku kao pravovaljanu i priznao je postojanje izvanbračne zajednice. Po tome izgleda da izvanbračna supruga ima pravo na nužni dio. Koliki je taj nužni dio? Da li je to jedna polovina od sve imovine koja bi joj pripala da nema oporuke ili jedna polovina od oporučene imovine (što je ustvari isto) ili se one tretiraju kao ravnopravni nasljednici pa je onda nužni dio jedna polovina od polovine (1/4 cjelokupne imovine) ?