Medvedgrad i ostali srednjevjkovni gradovi u Hrvatskoj

[Michael Collins]

Dakle,čuo sam podatak da je 1590. Medvedgrad napušten nakon potresa...
Iako volim povijest, malo znam o srednjevjekovnim gradovima u Hrvatskoj i volio bih da mi se što više ljudi javi na ovu temu...

Forumaš ice41000 mi je poslao ovaj link;
http://www.mgz.hr/hr/fs-files/7.html

Srednjovjekovni utvrđeni grad Medvedgrad podignut je na poticaj pape Inocenta IV polovicom XIII. stoljeća radi obrane od moguće ponovne pustošeće provale Tatara - tragovi njihovih barbarskih upada 1242. godine bili su itekako svježi. Zauzevši sam vrh južnog obronka Medvednice, Medvedgrad je zadobio pogodan položaj zahvaljujući kojem su se na sve strane otvarala pogodna obzorja - tako je zadobiven nadzor prostorom od Medvednice na sjeveru do Turopolja na jugu; k tome, nadziran je jedan od pravaca koji bi mogao poslužiti za prodor iz ravne Slavonije prema zapadu, dok je riječni put uz Savu štitio Susedgrad. Bilo je to u doba biskupovanja Filipa (1247.-1262.), bliskog suradnika hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV, koji je podupro gradnju Medvedgrada. Već 1254. godine Medvedgrad je bio dovršen. Medvedgradski dvostruki bedemi, opkop i dvije branič-kule te stambeni dio s palasom, kapelom i cisternom, pružali su potpunu sigurnost i udobnost. Mnogi građevni dijelovi, a osobito nedavno obnovljena osmerokutna kapela Sv. Filipa i Jakova, smatraju se našim vrhunskim ranogotičkim zdanjima nastalim pod utjecajem srednjoeuropske gotike. Medvedgrad je mijenjao razne gospodare, od hrvatsko-ugarskih kraljeva i zagrebačkih biskupa do velikaša i kanonika. Bili su to herceg Koloman, Babonići, ban Mikac, kralj Žigmund, Albeni, Celjski, kralj Matija Korvin, herceg Ivaniš Korvin, Juraj Brandenburški, Nikola Zrinski i - posljednji mu gospodari - Gregorijanci. Ti su se posljednji stanovnici i vlasnici Medvedgrada 1571. godine preselili u novoizgrađenu kuriju u Šestinama. Snažni potres 15. rujna 1590. godine razorio je Medvedgrad. Uvid u bogatu kulturu stanovanja i življenja dala su tek - započeta 1987. godine - arheološka otkopavanja. Godine 1994. završeni su opsežni arheološko-konzervatorski radovi, ispred južnog bedema podignut je spomenik svim hrvatskim junacima - Oltar domovine, rad kipara Kuzme Kovačića.

Boris Mašić

[Legion]

za temu...

mene zanima kolika je bila posada Medvedgrada ili da preformuliram koliko je najviše judi u njemu obitavalo?

[T1950]

da, da, odlicna tema.. cesto odem na medvedgrad (jako lip pogled na zagreb), ali tamo nema nikakvih ploca sa podacima ni bilo sta slicno.
koliko znam, medvedgrad je u biti u velikom dijelu rekonstrukcija pa me zanima koliko je to vjerodostojno napravljeno.

[Legion]

Koliko se meni čini u Medvedgradu nije moglo obitavati više od 200tinjak ljudi... a gdje su držali konje? Sve u svemu nije mi jasno šta bi tih par stotina (ako i toliko) ljudi moglo napraviti da Tatari ponovo provale

[ice41000]

Ja sam se jednom tamo našao kad su otvorili vrata u onu istaknutu kulu s južne strane. Unutra je mali muzej s oklopima. Koliko znam nikad nije otvoren za javnost

Pogled na Zagreb s Medvedgrada noću je fenomenalan. Još ako je zima pa te pomalo grije onaj plamen...

[mustricolaris]

Legion kaže:

za temu...

mene zanima kolika je bila posada Medvedgrada ili da preformuliram koliko je najviše judi u njemu obitavalo?

Ja se uhvatio Adamčeka a nemam ga kopiranog cijelog već samo Varaždinsku županiju a u to vrijeme a i sada Medvegrad je bio u Zagrebačkoj.
Evo onda mala usporedba s nekim sličnim gradovima u Varaždinskoj županiji:

godine 1507 Trakošćan ima 115 dimova, godine 1517 210 dimova te godine 1566 91 dim.

godine 1507 Oštrc ima 82 dima, godine 1517 63 dima te godine 1566 40 dimova.

godine 1507 Selnica(Konjšćina) ima 20 dimova, godine 1517 21 dim te godine 1566 22 dima.

godine 1507 Belec ima 34 dim, godine 1517 35 dimova te godine 1566 14 dim.

Dim bi bio ono što se dimi iz dimnjaka glavne i jedine zadružne kuće dakle jedna zadruga od pet pa i preko desetak obitelji .
Tipovi naselja su u popisima različito naznačeni: Trakošćan je "castrum" , Oštrc je isto castrum a recimo Selnica je "castellum".
Pa ako možeš usporedi broj osoba u sličnom naselju Medvedgradu ili ... put u Sveučilišnu na čitanje popisa poreza u Zagrebačkoj županiji iz Adamčeka.

Mislim da bi po slobodnoj procjeni Medvedgrad u to vrijeme mogao biti sličan Belecu dakle tridesetak dimova oko grada a u samom gradu posada od kmetova od oko pedesetak ljudi.

[akont-ciko]

mustricolaris kaže:

4 dim.



Mislim da bi po slobodnoj procjeni Medvedgrad u to vrijeme mogao biti sličan Belecu dakle tridesetak dimova oko grada a u samom gradu posada od kmetova od oko pedesetak ljudi.

Belcu
kao potomak njegovih vlasnika imam se pravo ljutiti kad se krivo piše njegovo ime u kosim padežima

[mustricolaris]

Kao potomak kmetova (njegovih ili bilo čijih) mogu si dozvoliti da griješim u padežima. Otkud kmet da zna za padeže....


Usput: greška je dakako da je greška. "Copy - paste" čuda radi...

[Pješčani sat]

[QUOTE=Michael Collins;16055177]Dakle,čuo sam podatak da je 1590. Medvedgrad napušten nakon potresa...
Iako volim povijest, malo znam o srednjevjekovnim gradovima u Hrvatskoj i volio bih da mi se što više ljudi javi na ovu temu...

a koji te srednjovjekovni gradovi zanimaju?
ima toga puno, zanima li te kontinentalna Hrvatska ili Dalmacija na primjer?
rani srednji vijek ili nešto kasnije?

[Michael Collins]

[QUOTE=Pješčani sat;16157771]

Michael Collins kaže:

Dakle,čuo sam podatak da je 1590. Medvedgrad napušten nakon potresa...
Iako volim povijest, malo znam o srednjevjekovnim gradovima u Hrvatskoj i volio bih da mi se što više ljudi javi na ovu temu...

a koji te srednjovjekovni gradovi zanimaju?
ima toga puno, zanima li te kontinentalna Hrvatska ili Dalmacija na primjer?
rani srednji vijek ili nešto kasnije?

Kume,stavi koliko ti se da pisati, nebo je granica!

[Pješčani sat]

za početak, ja sam kuma

idem potražit zanimljivih informacija pa stavim kasnije

[Tuli_Kupferberg]

Da, i tu još treba zargraničiti pojmove poput civitas, oppidum, castrum kao tri pojma koja su obuhvaćena riječju grad, iako se o tipologiji može tek uvjetno rečeno govoriti zbog toga što na tom području vlada pojmovni kaos.

Castrum još od rimskoga doba znači nekakav vojni kamp, odnosno tvrdi grad. Medvedgrad bi spadao u tu kategoriju.

Oppidum (najčešće prevedeno kao trgovište) jest naselje višeg tipa od sela, ali još uvijek nije riječ o naselju najvišega ranga. Ne postoji jedinstveni kriteriji po kojem je neko mjesto civitas u srednjem vijeku, a pojam u značenju varira u različitim razdobljima i na različitim područjima.

Civitas bi u značenju bio nešto kao gradska općina. Podrazumijeva viši stupanj gradske samouprave (postojanje gradskog suca, prisjednika...). Najsigurniji smo u određivanju statusa grada kada postoji carska ili kraljevska povelja kojim vladar gradu daje samoupravu i izuzima ga od vlasti bilo kojeg nižerangiranog zemaljskog gospodara (velikaša, županije...). Taj poseban status je kolektivan i odnosi se na sve građane. Međutim, postoje i gradovi s organiziranom samoupravom za koje znamo da su u vlasništvu velikaša. Nerijetko je bio slučaj da bi sam velikaš dao samoupravu vlastitom gradu. Dobar pokazatelj da pojedini grad spada u naselje višeg ranga je ako je u njemu biskupsko sjedište, također i postojanje samostana tipično gradskih redova poput franjevaca.

Problem je dakako što postoje međutipovi poput privilegiranih trgovištra i sl... Ma muka!

[Legion]

Pa zar nitko nema ni približnu ideju koliko je mogla brojati posada Medvedgrada???

[Michael Collins]

Legion kaže:

Pa zar nitko nema ni približnu ideju koliko je mogla brojati posada Medvedgrada???

Ne znam,ali slažem se, mislim da ih nije bilo previše...

PS
Jel istina da imaju oklope tamo?

[ice41000]

Michael Collins kaže:

Ne znam,ali slažem se, mislim da ih nije bilo previše...

PS
Jel istina da imaju oklope tamo?

Pa kažem ti da sam ih vidio prije par godina.

[mustricolaris]

Legion kaže:

Pa zar nitko nema ni približnu ideju koliko je mogla brojati posada Medvedgrada???

Možda da pogledaš u Adamček,Kampuš Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj u XV i XVI st. Ima tamo temeljit popis za godinu 1597. čak s prezimenima...
Nemam knjigu već sam je čitao u Sveučilišnoj....

[sal_mirabilis]

mustricolaris kaže:

Možda da pogledaš u Adamček,Kampuš Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj u XV i XVI st. Ima tamo temeljit popis za godinu 1597. čak s prezimenima...
Nemam knjigu već sam je čitao u Sveučilišnoj....

Koliko posla za napisati takovu knjigu!

Tu sam knjigu jednom imao kod sebe na par dana da pokušam naći posjed na kojem je kasnije nastalo moje selo. Ne nađoh.

[Pješčani sat]

Daklem, prvo što sam uspjela naći je knjiga Marka Perojevića: Petar Kružić, kapetan i knez grada Klisa.
Evo šta sam našla o Klisu:
..."Geografski i prirodan položaj Klisa čini ga važnim ne samo za bližu okolinu, već
i za srednju Dalmaciju, a posebno za Bosnu. S Klisa se otvara vidik na Kaštela i
Trogir, Split i Solin, na otoke Čiovo, Šoltu i Brač, pa se pogled pomalo gubi
daleko prema Hvaru i Visu.(...) Kod Klisa se nalaze jedina vrata, koja vode iz
Bosne u Primorje,a ključeve drži kliški gospodar. On može sa šakom ljudi
ispriječiti prolaz i ovećoj vojsci.
Sam grad- tvrđava Klis uzdiže se na goloj hridini. Dijeli se u dva dijela: prvi,
zapadni, niži dio, koji je nadvišen od brda Grebena i drugi, istočni, viši, na
kome je okrugla kula Oprah,a ni s koje strane nije nadvišen. Tu je bio stan
zapovjednika grada.Sa zapada su bila vrata, kroz koja se jedino moglo ući u
tvrđavu.Sa jugozapadne strane tvrđe pružilo se kliško podgrađe, opasano dvostrukim
zidom, u kome je bilo 100- 200 kuća, kakovih je bilo i prema Grebenu. Tu je bila
mala ravnica "Parhna poljana", duga koliko se je protegla i tvrđava. Jednu milju
dalje prema sjeveru bilo je mjesto zvano "Ozrina". U blizini samog grada nalazilo
se nekoliko izvora vode, a najbliže bilo je vrelo "svetih triju kralja".
Koliko je Klis brojio duša u početku 15. st., nije moguće ustvrditi. Valjda ih je
bilo kao i danas, 1500..."

[žalac_1]

Još nešto što bi se možda jednog dalekog dana dalo iskoristiti u turizmu (sad kad prolaze priče tipa DaVincijev kod i sl.)

Vrana, srednjovjekovno sjedište templara i moćnog vranskog priorata:



Ne znam kako u unutrašnjosti (pretpostavljam još više) ali dobar dio utvrda na jugu je donekle preživio Turke ali su ih "satrali" domaći- trebalo im je kamenja, pa se ljudi poslužili.
Tako je neprocjenjiva, vrijedna baština ostala razasuta po temeljima i nosivim zidovima seoskih kuća.

[denman]

žalac_1 kaže:

Još nešto što bi se možda jednog dalekog dana dalo iskoristiti u turizmu (sad kad prolaze priče tipa DaVincijev kod i sl.)

Vrana, srednjovjekovno sjedište templara i moćnog vranskog priorata:



Ne znam kako u unutrašnjosti (pretpostavljam još više) ali dobar dio utvrda na jugu je donekle preživio Turke ali su ih "satrali" domaći- trebalo im je kamenja, pa se ljudi poslužili.
Tako je neprocjenjiva, vrijedna baština ostala razasuta po temeljima i nosivim zidovima seoskih kuća.

Ha -ha. Kužim te kaj misliš, ali srećom u unutrašnjosti se uglavnom ne gradi, tj. nije se toliko koristio kamen pa ga ljudi nisu ni odnosili. Ali problem je kaj je dosta tih utvrda u poprilično nedostupnim područjima, tj. uglavnom nema nekih putokaza. Ne znam da li se to promjenilo, ali kada sam prije nekih godinu dana zadnji put bio na Medvedgradu (autom) praktično nije bilo nikakvih putokaza da te tamo odvedu. Kužiš -Medvedgrad je cijelu noć osvijetljen i fakat se dobro vidi iz Zagreba, a kad hoćeš doć do njega skužiš da neznaš kud bi krenuo pa mnogi fino kruže sljemenskom cestom, a ima jedan put kroz Šestine preko kojeg dođeš brzo, ali je praktično neobilježen (barem je bilo tako) -netko tko je iz Zgb ili okolice vjertojatno kuži o čemu pričam. zamisli nekog stranca kada vidi ljepi stari grad na brdu i onda skuži da ne zna kuda bi se okrenuo da dođe do njega -mislim da ni ove agencije u Zgb ne daju u ponudi nikakvu turu koja bi uključivala tako nešto, a stranaca stvarno sada već ima priličan broj u Zgb i stalno se vide neke grupe.. eh..tako je to kod nas..