Natrag   Forum.hr > Društvo > Povijest

Povijest Politička, društvena, kulturna, univerzalna povijest.
Podforumi: Vojna povijest i tehnologija, Domovinski rat

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 24.11.2017., 12:31   #1
Sjedinjenje Banske Hrvatske sa Vojnom Krajinom 1873-1881.

Od doba građanskih/nacionalnih revolucija 1848-49. nastaje stanje u političkoj ideji Hrvatske da se konačno dokine Vojna Krajina koja upravo u to vrijeme naznačeno u uvodu bila u statusu apsolutne volje vladara.
Vojna je Krajina bila podređena izvršnoj volji car i kralja iz kuće Habsburg.

Istih godina i ban Josip barun Jelačič zahtjeva ujedinjenje Banske Hrvatske i Vojne Krajine ponukan dokumentom Krajiške osnove iz 1849.

Tijekom idućih godina okuplja se znatan broj osoba iz preporodnih hrvatskih krugova koji nastoje spriječiti da i nakon 1861. Beč zadrži političku i vojnu upravu nad Vojnom Krajinom kao eksteritorijalnim lenom, privatnim vojnim lenom vladara i da to bude ustvari područje privatne vojske cara i kralja.
No, ti su pokušaji propali.

U niz godina ispred, 1871. pod pritiskom preporodnih hrvatskih zborova ukinut je Varaždinski generalat, odvojen je od Vojne Krajine i pripojen Banskoj Hrvatskoj..Točnije, sjedinjen je sa maticom.

1873. u nastavku daljnje političke borbe koju je predvodio I.Kukuljević-Sakcinski, kao gorljivi preporoditelj, osmog dana kolovoza rečene godine, Vojna je Krajina demobilizirana/razvojačena. Ipak, dobivena je politička privilegija u zamijenu jer su krajiški deputati dobili predstavništvo u Zagrebu.
Dinamikom političkih odnosa na relaciji Beč-Pešta-Zagreb u razdoblju 1877-79. donosi se niz odluka o pregovrima koji upućuju na sjedinjenje.
1.kolovoza 1881. ukinuto je Privremeno predstavništvo Vojne Krajine u Zagrebu, za vrijeme banovanja Ladislava grofa Pejačevića..
Posljednji zapovjednik Vojne Krajine bio je gen.Josip Filipović.
__________________
Što misliš da Aleksandar pustošeći svijet traži usred užasa, lomljave i rata? Moren dosadom koju ne može da ukroti boji se da ostane sam sa sobom i teži da izbjegne sebe - Neoantigona
E-Absynthe is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.11.2017., 13:29   #2
Računajući da je car i kralj Franjo Josip I Habsburg-Lothringen dekretom 8.kolovoza 1873. ukinuo kraljevske pukovnije u Vojnoj Krajini, ukinio kapetanije i generalate u Vojnoj Krajini i podredio okružnim zapovjedništvima povezanim sa garnizonima u Banskoj Hrvatskoj ne znači da je time postojanje političkog utejcaja u Vojnoj Krajini nestalo..
Naprotiv.

Privremena krajiška vlada dobila je poziciju Zagrebu. Tu deputati među sobom nisu imali udruženu politiku pa je tako dio deputata pristigao pred Banski stol bana Mažuranića tražeći što prije sjedinjenje Vojne Krajine i Banske Hrvatske.

Ako podredimo tome da je 1871. pokušan hrvatski narodni ustanak u Rakovici od strane E.Kvaternika i krajiških rodoljuba, koji svi svedeni pod zajednički nazivnik (Vlasi, rimokatolici i pravoslavni, Hrvati i Srbi te krajnje istočne granice koje uključuju Rumunje..) bilo je to opterećenje i Beču vjerovati što će se tamo dalje zbivati..
Ipak je ključno i to da je kod Sedana iste godine pao Napoleon III i da je stvoreno novo ujedinjeno germansko carstvo koje više neće parirati Habsburzima već će nastojati promovirati politiku Drang nach Osten.

Dio deputata pristiglih banu Mažuraniću htjeli su izbjeći da Ugarska protegne ruke na njih..Postojali su određeni gospodarski potencijali u Vojnoj Krajini koji su bili na raspolaganju.

Zatim je uslijedio protuturski ustanak u BIH ( zajednički ustanak Vlaha rimokatolika/pravoslavaca, Hrvata i Srba ) 1875., koji je potrajao sve do 1877.
Također to je usporilo sjedinjenje u Hrvatskoj.

U svemu držeći, tih burnih godina 1869-71. bilo je izvjesno i samim njemačkim kapetanima u Vojnoj Krajini koji su pisali izvješća nadređenim zapovjedništvima u generalatima Vojne Krajine i ka Beču, odnosno osobi Vladari, da je vrlo upitan dio lojalnih Krajišnika.
Ukoliko nema lojalista, treba ih što prije razoružati/demobilizirati. To se i dogodilo par godina nakon ustanka 1871.
__________________
Što misliš da Aleksandar pustošeći svijet traži usred užasa, lomljave i rata? Moren dosadom koju ne može da ukroti boji se da ostane sam sa sobom i teži da izbjegne sebe - Neoantigona
E-Absynthe is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.11.2017., 14:30   #3
Vjerojatno je i pojavom hrvatskih preporoditelja poput Ljudevita Gaja i Ivana Kukuljevića-Sakcinskog znatnije pojačan napor da se od kraja 1849 godine i opet 1850. pokreće pitanje civilne uprave u rubnim dijelovima Vojne Krajine koji ne bi ugrozili vojnu mrežu naspram neprijateljskog teritorija BIH pod okupacijom Turske.
Ne zaboravimo da će od 1853-56. trajati i Krimski rat ( Rat na Taurogu ) i da će Turska biti u poziciji da se postavi obrana od zapadnih sila.
U takvoj nevjerici napada age i begovi gledat će prema Uni, Savi i Dunavu..

Vanjski utjecaji su određivali vijek i trajanje Vojne Krajine nezaobilazno i pitanjima unutrašnje prirode.

1860-ih određena je skupina krajiških zastupnika namjeravala poslati prijedlog o statusu Krajine vladaru u Beč, što se uzimalo u obzir da Krajina dobije status i političke teritorijalne autonomije, kao što su to bile Banska Hrvatska, Slavonije ili Dalmacija, ali je tu skupinu spriječio I.Kukuljević-Sakcinski.
Ovim određena struja u krajiškim redovima počinje podržavati Peštu koja se sukobljava sa Zagrebom oko političke autonomije i nadmetanja oko vladanja Hrvvatskom iz Pešte.

U tom je vremenu znakovito i da određen broj časnika i dočasnika u Vojnoj Krajini otkazuje lojalnost Habsburzima i odlaze u Kneževinu Srbiju služiti pod vladarom knezom Mihailom Obrenovićem, koji je netom prije dvije godine svrgnuo kuću Karađorđevića koji su bili bliski sa Austrijom.
Obrenović su upravo obnavljali apsolutizam u Srbiji i bio im je potreban izučen i formiran zapovjedni kadar.
Teško bi bilo nagađati, ali ti časnici došljaci iz Vojne Krajine možemo reći listom su bili pravoslavni Vlasi i Srbi koji su očuvali svoje kulturno naslijeđe..
Tko zna, možda je i među njima bilo časnika Vlaha rimokatolika ili Hrvata, koji su snubili slobodnu "slavjansku" državu.
No, iz svega rečenog proizlazi zaključak da je Vojna Krajina osipala svoju obrambenu moću iz dva smjera;
-upitna lojalnost vladaru u Beču
-razjedinjena politička stajališta oko statusa Vojne Krajine

Interesne sfere okupljene oko vladara Franje Josipa I kanile su očuvati Vojnu Krajinu posebnim vojnim statusom, ali je vrlo jaka domoljubna politika u Hrvatskoj opetovano potezala pitanja o pripajanju.
Nije se mogao zaobići mogući rizik otkazivanja lojalnosti Hrvatske ka Kruni ukoliko se ne uspije učiniti sporazumo o postepenom sjedinjenju Banske i Vojne Hrvatske.

1869. i Pešta se aktivno uključila riješavanje krajiškog pitanja zbog postizanja boljih pozicija u daljnoj diobi gospodarskih potencijala i političkih utjecaja, pa je u tri dana pregovora Vojna Krajina izgubila dio teritorija i Varaždinski generalat je uklopljen u Bansku Hrvatsku.
__________________
Što misliš da Aleksandar pustošeći svijet traži usred užasa, lomljave i rata? Moren dosadom koju ne može da ukroti boji se da ostane sam sa sobom i teži da izbjegne sebe - Neoantigona
E-Absynthe is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 22:10.