Etimologija toponima

[sun.shine]

AnteNaš kaže:

Volio bih čuti još mišljenja, možda bude zanimljivih.

Aha, ti želiš čuti da se Bednja zove po bedacima, a ne po badnju?

[AnteNaš]

sun.shine kaže:

Aha, ti želiš čuti da se Bednja zove po bedacima, a ne po badnju?

Bedaka se može naći i iza ovih tipkovnica kao i u Bednji.
S Bednjancima pjevam ( ne u oštariji ) što mi je zadovoljstvo.
Ništa ti ne zamjeram i uvjeren sam da imaš štošta i pametnog reći, a vjerujem i drugi.

[AnteNaš]

Zanima me isto upotreba hrvatskih naziva za mjesta van Hrvatske, ne računajući ona, za već odavno u širokoj upotrebi kod naroda, kao Beč ili Njemačka.
Npr. Szekesfehrvar (Sekešfehervar) u Mađarskoj redovito se kod nas prevodi barem u povijesti kao Stolni Biograd, a ime mu nisu nadijenuli Hrvati.
I, nevezano s ovim Poreč, kao lat.Parentium, a u Slavoniji imaju dva Poreča, jedan kraj Miholjca, a drugi kod Požege. Možda zato jer su kraj rijeke ili vode.

[joe enter]

AnteNaš kaže:

Zanima me isto upotreba hrvatskih naziva za mjesta van Hrvatske, ne računajući ona, za već odavno u širokoj upotrebi kod naroda, kao Beč ili Njemačka.
Npr. Szekesfehrvar (Sekešfehervar) u Mađarskoj redovito se kod nas prevodi barem u povijesti kao Stolni Biograd, a ime mu nisu nadijenuli Hrvati.
I, nevezano s ovim Poreč, kao lat.Parentium, a u Slavoniji imaju dva Poreča, jedan kraj Miholjca, a drugi kod Požege. Možda zato jer su kraj rijeke ili vode.

Za boldovano!
Poreč ima na Dunavu u Srbiji , i u Makedoniji takođe , mada ih ima verovatno više!

Ovo su neki primeri koji su diskutabilni , jer može se grad Poreč izvesti iz tog Parentijuma , ali ne mora tj.samo liči pa se kao u još nekim slučajevima povede tim primerima!

Evo grad Knin u Hrvatskoj izvlače iz lat.Tnena kao stara crkvena biskupija , međutim pojam Knin iliti Kninac,Knić,Knićani,... je poznat u starim srpskim poveljama , a tamo nikakve Tnene nema!

Onda gradić u Srbiji tj.na Kosovu Lipljan je na mestu rimske Ulpijane , i logikom se išlo da je to izvedenica , međutim taj kraj je poznat po lipovim šumama i dan danas , a Lipljan je naziv za lipovu šumu!

E sad šta je istina i prava etimologija ovih izraza nisam siguran , ali nije sve crno belo pa izvlačiti ama sve baš od Latina i Grka!

[AnteNaš]

joe enter kaže:

Za boldovano!
Poreč ima na Dunavu u Srbiji , i u Makedoniji takođe , mada ih ima verovatno više!

Ovo su neki primeri koji su diskutabilni , jer može se grad Poreč izvesti iz tog Parentijuma , ali ne mora tj.samo liči pa se kao u još nekim slučajevima povede tim primerima!

Evo grad Knin u Hrvatskoj izvlače iz lat.Tnena kao stara crkvena biskupija , međutim pojam Knin iliti Kninac,Knić,Knićani,... je poznat u starim srpskim poveljama , a tamo nikakve Tnene nema!

Onda gradić u Srbiji tj.na Kosovu Lipljan je na mestu rimske Ulpijane , i logikom se išlo da je to izvedenica , međutim taj kraj je poznat po lipovim šumama i dan danas , a Lipljan je naziv za lipovu šumu!

E sad šta je istina i prava etimologija ovih izraza nisam siguran , ali nije sve crno belo pa izvlačiti ama sve baš od Latina i Grka!

Poreč je u nizu mesta čiji naziv bez daljnjeg proizlazi iz latinskog. Nemoj još reći da ni Sisak nije od Siscia.
Te, srpske povelje, ako ih ima izašle su davno poslije antičke Tnene.
Nisam nikad čuo da netko lipovu šumu zove lipljan.
Svakako da nije sve crno na bijelo, zato sam i postavio temu.

[joe enter]

AnteNaš kaže:

Poreč je u nizu mesta čiji naziv bez daljnjeg proizlazi iz latinskog. Nemoj još reći da ni Sisak nije od Siscia.
Te, srpske povelje, ako ih ima izašle su davno poslije antičke Tnene.
Nisam nikad čuo da netko lipovu šumu zove lipljan.
Svakako da nije sve crno na bijelo, zato sam i postavio temu.

Izvini , ali koliko vidim ti si u pravu!

[Zekoslawa]

AnteNaš kaže:

I, nevezano s ovim Poreč, kao lat.Parentium, a u Slavoniji imaju dva Poreča, jedan kraj Miholjca, a drugi kod Požege. Možda zato jer su kraj rijeke ili vode.

joe enter kaže:

Za boldovano!
Poreč ima na Dunavu u Srbiji , i u Makedoniji takođe , mada ih ima verovatno više!
Ovo su neki primeri koji su diskutabilni , jer može se grad Poreč izvesti iz tog Parentijuma , ali ne mora tj.samo liči pa se kao u još nekim slučajevima povede tim primerima!

Nije mi baš jasno što je vama dvojici diskutabilno u tom Poreču, ali evo, ja ću nešto reći za svaki slučaj. Naziv Poreč nastao je kao rezultat glasovnih promjena (Parentium>Poreč). Izvorno je riječ izgledala ovako Poręčь. Pa da pojasnimo što je što. Ovo "ę" je nosni samoglasnik (nastao iz "en"), ovo "ь" je poluglas. Latinsko se "m" na kraju riječi izgubilo, a "a" je prešlo u "o". Sličnu situaciju imamo i u Laurentius>Lovreč (ovdje je "ov" jer latinsko "au" preuzimamo kao "ov"). Eto. Mislim da to nema veze s rijekama.

[Zekoslawa]

joe enter kaže:

Evo grad Knin u Hrvatskoj izvlače iz lat.Tnena kao stara crkvena biskupija , međutim pojam Knin iliti Kninac,Knić,Knićani,... je poznat u starim srpskim poveljama , a tamo nikakve Tnene nema!

Istina. Skok to spominje i kaže da nema potvrde za promjenu tn>kn. Da ne duljim, kaže da je Knin izvedenica od *thn- s pomoću sufiksa -in kao Ogulin i znači »silva caesa, čistina«.

[AnteNaš]

zec gadiš mi se kaže:

Nije mi baš jasno što je vama dvojici diskutabilno u tom Poreču, ali evo, ja ću nešto reći za svaki slučaj. Naziv Poreč nastao je kao rezultat glasovnih promjena (Parentium>Poreč). Izvorno je riječ izgledala ovako Poręčь. Pa da pojasnimo što je što. Ovo "ę" je nosni samoglasnik (nastao iz "en"), ovo "ь" je poluglas. Latinsko se "m" na kraju riječi izgubilo, a "a" je prešlo u "o". Sličnu situaciju imamo i u Laurentius>Lovreč (ovdje je "ov" jer latinsko "au" preuzimamo kao "ov"). Eto. Mislim da to nema veze s rijekama.

Po meni to nije dvojbeno,kad se radi o Poreču u Istri, nego sam spomenuo neka sela istog naziva, koja su nastala unazad možda 300 godina pa sam iznio laičko svoje razmišljanje o tome da se radi o "mjestu pored rijeke"
Meni je i namjera ovdje čuti laička razmišljanja, dobro ne o bedacima, kako je sun.shine pretpostavila, a ti kao stručnjakinja bude li ti se dalo nam daj pokoje objašnjenje. Hvala, uostalom kao i dosad.

[Zekoslawa]

AnteNaš kaže:

Po meni to nije dvojbeno,kad se radi o Poreču u Istri, nego sam spomenuo neka sela istog naziva, koja su nastala unazad možda 300 godina pa sam iznio laičko svoje razmišljanje o tome da se radi o "mjestu pored rijeke"

Moguće je da se radi o tome kad su u pitanju ti drugi Poreči. Možda su stvarno bili pored rijeke pa su preuzeli ime od ovog većeg Poreča ili je sličnost sasvim slučajna. A moguće je i da dolaze od iste riječi koja je preuzeta iz latinskog. Navela sam primjer Lovreča. Dakle, latinsko -rentium/-rentius u oba je slučaja preuzeto kao -reč. Tako da ne mora biti od rijeka.

P.S. Ante, nisi dobro tražio. Ja nađoh dvije slične teme.

[Zekoslawa]

Evo što kaže Skok za Gacku.
U vrijeme Konstantinovo je to starohrvatska župa Gutzēkā (,Γουτζηκά) =
*Gbdbska, pridjev kojemu je dopuna opća riječ župa, odatle femininum.

Da se u korijenu pred sufiksom ima tražiti *gъd-, na to upućuje Einhardov etnik Guduscani (818). Brucknerovo identificiranje korijena *gъd- sa poljskim nestalim korijenom u Gdansk, Danzig, Gdynia, Gdowo, Giecz < Gdecz-Giedcza, stprus. gude »šuma« opravdano je. Od istog je korijena i Dinjiška na Pagu i Gdinj na Hvaru.

Ne zna se da li se i u tim toponimima izvan Like ima tražiti korijen *gъd- »šuma« jer je moguće da je u tim toponimima isti korijen koji i u Gacko, kraj u Hercegovini. Pridjev gadački pored gatački dopušta postavljanje osnove gad (kao gadan) ili »zmija«. Etnik je Gačanin pored Gatačanin (ovo od pridjeva), kteik gačanski i toponim Gaćani (okružje banjalučko). U prilog izvođenju od gad govori činjenica da se uz ravnicu (polje) Gacko uzdiže humka Gad.


A za Moslavinu kaže da dolazi od *Mojslavovina, što je poimeničenje na -ina od pridjeva Mojslavov.

[Zekoslawa]

joe enter kaže:

Onda gradić u Srbiji tj.na Kosovu Lipljan je na mestu rimske Ulpijane , i logikom se išlo da je to izvedenica , međutim taj kraj je poznat po lipovim šumama i dan danas , a Lipljan je naziv za lipovu šumu!

AnteNaš kaže:

Nisam nikad čuo da netko lipovu šumu zove lipljan.

Ne mora se lipova šuma zvati lipljan da bi ovo bilo točno. U nazivu Lipljan sumnjivo je početno li- jer bi od latinskog početnog "ul" trebalo biti "o". Zato je moguće da se latinski naziv ukrstio s nazivom za lipu. Isto tako, neke druge stvari govore protiv toga da je to došlo samo od lipa.

[joe enter]

zec gadiš mi se kaže:

Ne mora se lipova šuma zvati lipljan da bi ovo bilo točno. U nazivu Lipljan sumnjivo je početno li- jer bi od latinskog početnog "ul" trebalo biti "o". Zato je moguće da se latinski naziv ukrstio s nazivom za lipu. Isto tako, neke druge stvari govore protiv toga da je to došlo samo od lipa.

Da , i ja sam se pitao jel moguće da je takva koinvidencija , da imalipoviš šuma i da je latinski naziv slična pa da se sve to ukrsti!

Evo što kaže Skok za Gacku.
U vrijeme Konstantinovo je to starohrvatska župa Gutzēkā (,Γουτζηκά) =
*Gbdbska, pridjev kojemu je dopuna opća riječ župa, odatle femininum.

Da se u korijenu pred sufiksom ima tražiti *gъd-, na to upućuje Einhardov etnik Guduscani (818). Brucknerovo identificiranje korijena *gъd- sa poljskim nestalim korijenom u Gdansk, Danzig, Gdynia, Gdowo, Giecz < Gdecz-Giedcza, stprus. gude »šuma« opravdano je. Od istog je korijena i Dinjiška na Pagu i Gdinj na Hvaru.

Ne zna se da li se i u tim toponimima izvan Like ima tražiti korijen *gъd- »šuma« jer je moguće da je u tim toponimima isti korijen koji i u Gacko, kraj u Hercegovini. Pridjev gadački pored gatački dopušta postavljanje osnove gad (kao gadan) ili »zmija«. Etnik je Gačanin pored Gatačanin (ovo od pridjeva), kteik gačanski i toponim Gaćani (okružje banjalučko). U prilog izvođenju od gad govori činjenica da se uz ravnicu (polje) Gacko uzdiže humka Gad.

Ova analogija od Skoka može da stoji uz uslov da su istorijski podaci tačni , i da Einhard i Konstatin misle na isto , tj.da su Guduščani sa Gacke(reke) i tog dlea tj.župe!

Ovde još i ranije smo se sporili oko toga , a to je na sastanak sa Eindahradom dolazi knez Borna vođa Guduščana zajedno sa Braničevcima i Timočanima(plemena)!
A ako dolaze zajedno , onda su iz istog kraja , a to se onda sasvim slaže sa današnjim gradićem u istočnoj Srbiji Kučevom pored ili na njemu je bio stari rimski Guduscum(zlatarsko mesto)!

A sad to nebitno i nije istorijski potvrđeno do kraja , tako da dajmo nastaviti o toponimima!

[AnteNaš]

zec gadiš mi se kaže:

Evo što kaže Skok za Gacku.
U vrijeme Konstantinovo je to starohrvatska župa Gutzēkā (,Γουτζηκά) =
*Gbdbska, pridjev kojemu je dopuna opća riječ župa, odatle femininum.

Da se u korijenu pred sufiksom ima tražiti *gъd-, na to upućuje Einhardov etnik Guduscani (818). Brucknerovo identificiranje korijena *gъd- sa poljskim nestalim korijenom u Gdansk, Danzig, Gdynia, Gdowo, Giecz < Gdecz-Giedcza, stprus. gude »šuma« opravdano je. Od istog je korijena i Dinjiška na Pagu i Gdinj na Hvaru.

Ne zna se da li se i u tim toponimima izvan Like ima tražiti korijen *gъd- »šuma« jer je moguće da je u tim toponimima isti korijen koji i u Gacko, kraj u Hercegovini. Pridjev gadački pored gatački dopušta postavljanje osnove gad (kao gadan) ili »zmija«. Etnik je Gačanin pored Gatačanin (ovo od pridjeva), kteik gačanski i toponim Gaćani (okružje banjalučko). U prilog izvođenju od gad govori činjenica da se uz ravnicu (polje) Gacko uzdiže humka Gad.


A za Moslavinu kaže da dolazi od *Mojslavovina, što je poimeničenje na -ina od pridjeva Mojslavov.

Evo, što sam iskopao opet, više listajući povijest nego jezikoslovlje za Gacku.
U vrijeme dok je taj kraj još pripadao Liburniji, da ne duljim o okolnostima, tu dolazi pleme "Guduscanorum" što neki povezuju s kasnijim Gušićima.
To je mišljenje teško prihvatiti jer sličnih toponima ima i drugdje gdje tih Guduskana nije bilo.
Ali sam našao i to da se to jednostavno povezuje s osnovom "guz", u imenici guska, a Gacko u Hercegovini sa "gad" kao zmija.

[Zekoslawa]

zec gadiš mi se kaže:

Ne mora se lipova šuma zvati lipljan da bi ovo bilo točno. U nazivu Lipljan sumnjivo je početno li- jer bi od latinskog početnog "ul" trebalo biti "o". Zato je moguće da se latinski naziv ukrstio s nazivom za lipu. Isto tako, neke druge stvari govore protiv toga da je to došlo samo od lipa.

Evo nađoh nešto zanimljivo u stranoj literaturi pa da nadopunim. Navodno je u Ulpiana > Lipljan došlo do metateze, što bi značilo da ipak nema veze s lipama. Početne skupine i ili u + r ili l + suglasnik rijetke su u praslavenskom i obično su prisutne u posuđenicama. To bi značilo da se ne radi o početnom li-, kako navodi Skok.

[Michael Collins]

Koje je najčešče ime sela u Hrvatskoj?

[ElliQuinn]

Michael Collins kaže:

Koje je najčešče ime sela u Hrvatskoj?

Novo Selo?

[AnteNaš]

Mislim da si u pravu.

Ima ih ukupno 17. Kod Siska, Vrbovca, Slunja i na Braču pa onda:

Bosiljevsko, Garešničko, Glinsko, Koreničko, Lasinjsko, Lekeničko, na Dravi,

Okićko, Palanječko, Perjasičko, Podravsko, Žumberačko i N.S. Rok.

Ima još i 6 istoimenih zaselaka. U BiH, otprilike još kao i u Hrvatskoj.


Što bi mogao značiti toponim Nuga, Nugo, Nuglo i Nuglašica?

[DeeDee_Split]

dakle, treba mi pomoć. nisam se baš proslavila tražeći to po internetu jer ima jako malo materijala. pogotovo za klis, čak ništa nisam pronašla.

zna li netko možda o podrijetlu imena tih naselja? ili možda zna za neku stranicu koju nisam vidila?


p.s. oprostite ako već postoji tema

[Cahit]

Za Split:

www.split.hr/Default.aspx?sec=602

Za Solin:

solin-info.com/povijest-grada/ime-grada

Za Klis ne znam, vjerojatno od klisura ili nešto tako