Prijedlog novog Hrvatskog pravopisa

[bema]

Beljki kaže:

Zenino pitanje:

Deklinacija?
recimo Sarah Jessica
:

Sarahe Jessice

Sare Đesike

Sare Jessice

?

Koju god temu da otvorim, naletim na tebe

Sarah Jessica
Sare Jessice
Sari Jessici
...

Jesu li konačno ljudi koji se bave jezicima došli k pameti i shvatili zašto se brojevi trebaju pisati s decimalnom točkom i zašto je 5.5 broj a 5,5 su dva broja krivo zapisana?

Nisu, jbga

Što se teme tiče... mnogo frke ni oko čega.

[Beljki]

bema kaže:

Koju god temu da otvorim, naletim na tebe

Sarah Jessica
Sare Jessice
Sari Jessici
...

Znaci nominativ engleski, zatim krecemo u Vukovsko-engleski kombinaciju?

A Monica?

Monici ili Moniki?

Vrijedi i dalje ona latino-engleska razlika kod deklinacije i u tom slucaju iako je Monica talijansko izvorno sto kad je amerikanka?

[Hlebyn]

glosa kaže:

Od kad je Venezuela postala Venecuela a Guatemala Gvatemala. Je li to neki novi pravopis? Zašto je "što" postalo "šta"? Jesmo li štokavci ili štakavci?

Zar su zaista prihvatili "Venecuela"?
Koja debilizacija, globalno zatupljenje ...
Jesu li onda također prihvatili "Ibicu" za Ibizu?

[retsam]

Sarah se ne bi trebala sklanjati, kao i Oprah, Nives, Karmen, nego ostajati okamenjena u svim padežima.

Monica, Petrarca (i ostali na -ca koji se čita kao -ka) u deklinaciji i posvojnom pridjevu imaju k.

Jesu li konačno ljudi koji se bave jezicima došli k pameti i shvatili zašto se brojevi trebaju pisati s decimalnom točkom i zašto je 5.5 broj a 5,5 su dva broja krivo zapisana?

Zašto bi se pisalo 5.5? Separator tisućica je točka, a decimalni je zarez. To je, koliko znam, ISO norma. Zašto bismo prihvaćali američki način pisanja decimalnih brojeva?

[Orlin1979]

bema kaže:

Koju god temu da otvorim, naletim na tebe

Sarah Jessica
Sare Jessice
Sari Jessici
...

Ja ne bih mijenjao Sarah, a slažem se s navedenom deklinacijom prezimena.

[Beljki]

retsam kaže:

Sarah se ne bi trebala sklanjati, kao i Oprah, Nives, Karmen, nego ostajati okamenjena u svim padežima.

Mozes zamisliti da u govornom jeziku netko kaze: nema Opra/Sara umjesto nema Opre/Sare?

[Beljki]

U, bas mi pade na pamet da je i prezime Oprino (Oprah Winfr(ey)ino ) zanimljivo.

Kako bi govorno onda deklinirali, ne bi li radije rekli: bio sam na Opri Vinfrej nego bio sam na Opra Vinfr(ej)i prema predlozenom modelu?

A cak i pisano kako bi se dekliniralo Winfrey?

[leirouh]

nikako, jer se zenska prezimena ne dekliniraju. osim ako ne zavrsavaju na -a (dubravke šuice)

[Beljki]

[FeetF1]

Malo sam preletio taj novi pravopis. Ne ulazeći u pravopisna rješenja/dvojbe, osvrnuo bih se samo na tekst.
Sviđa mi se što imaju i suvremene primjere za pisanje, npr.:

(pisanje) umjetničkih, kulturnih i društvenih skupina: Gorgona, Zagrebačka škola animiranog filma, Zero (slikari), Zemlja,
Biafra, Novi kvadrat, Glumačka družina Histrion, Hladno pivo, Prljavo kazalište, Zlatni dukati

Ili kod pisanja stranih imena/izraza:

● blues, break dance, country, eurodance, funky, heavy metal, high energy, house, indie, italo disco,
jazz, punk, rave, reggae, rock, soul, techno, trance
Napomena
Neki se glazbeni nazivi mogu pisati i fonetizirano: džez, pank, rok, solfeđo.

(Usporedivši to s primjerima iz HP Babić-Finka-Moguš iz 2002. (VI. izdanje), ispada da su B-F-M staromodni i 'klasičari' - od glazbenih pravaca, došli su do džeza/jazza, mjuzikla,
šlagera, pop-muzike te čak & rock'n'rolla. - a inače donose klasiku: violončelo (violoncello), adagio, bel canto, staccato, vivace, furioso (kao da sam u kazalištu na operi).

Svojedobno sam kupio kiosk-izdanje (Pravopisni priručnik, 2004., Jutarnji/Novi Liber).
Iako ponekad koriste složenu terminologiju kod objašnjavanja, ipak mi se sviđa što je pravopis koncipiran na način pitanja/odgovori -
tako da se obraća direktno korisniku - a i pomaže kod rješavanje koje pravopisne nedoumice.
Npr.

●Kako prepoznajem riječi stranog porijekla?
Riječi stranog porijekla... dijele se na tuđe riječi i posuđenice...

●Kako se pišu strana imena?
...podliježu sljedećim pravilima...

Također, nisu zaboravili spomenuti i dvostrukosti - kod dvoglasnika:

●Ima li izuzetaka od navedenih pravila?
- lijekovi (prema lijek)... tako da uz lijekovi imamo i ljekovi.

Jedino bih ovdje izbacio šest redaka objašnjavanja:

Neke im. m.r. ne krate korijenski slog u množ. U tom slučaju zadržavaju ije (lijekovi) prema: lijek i breijstovi (prema: brijest). No, kako prve... djeluju na druge...
i one ponekad krate korijenski slog...

(Ipak je prosječnom korisniku najbitnije da može pisati i lijekovi i ljekovi.)

Ili dvostrukosti kod sastavljenog i rastavljenog pisanja (niječnica i glagol) - naveli su da postoji dvojnost u praksi - te naveli argumente za spojeno neću i
razdvojeno ne ću pisanje te i argumente autora koji dopuštaju pravilnost obaju načina pisanja.

Dakle, sviđa mi se koncepcija pitanja/odgovori.
Pravopisi bi morali bit pisani na user-friendly način!

Kad čitam npr. Babićev Pravopis (gdje u predgovoru prvo kaže da će koristiti jednostavnije nazive - glas & slovo - a ne fonem i
grafem) - a onda već u drugom paragrafu zabrazdi u minimalne parove i oprjeke te kasnije (kod glasa j) u poluotvornike, zatvornike, otvornike i njihova
prisutnost/odsutnost te jezičnu svijest.

Akademici Razreda filoloških znanosti obligatno uživaju i svršavaju u sladostrašću kad čitaju o 'minimalnim oprjekama', dok je ostalim
'normalnim' (prosječnim) korisnicima takvo akademsko uskostručno pisanje teško razumljivo, dosadno, mutno, nezanimljivo i nepotrebno.

[retsam]

(Ipak je prosječnom korisniku najbitnije da može pisati i lijekovi i ljekovi.)

Ljekovi?
Vjerujem da bi svaka profesorica hrvatskoga to djetetu precrtala u zadaćnici.
Ne propisuje li standard da riječi koje imaju promjenljivi naglasak, tj. različit u N i G u dugoj množini ne krate korijenski slog, dakle lijekovi, brijestovi, dijelovi, grijehovi (grijesi). Zašto onda ne bismo pisali i djelovi? I to je potvrđeno u praksi.

Dakle, sviđa mi se koncepcija pitanja/odgovori.
Pravopisi bi morali bit pisani na user-friendly način!

Ne preuzima li onda pravopis ulogu jezičnoga savjetnika, što nikako nije dobro. Pravopis je knjižica koja jasno određuje kako se što treba pisati (prema mojem mišljenju on ne bi ni trebao imati rječničkoga dijela). To je kao dioba vlasti: pravopis, gramatika, rječnik (normativni) i jezični savjetnik. Svaki priručnik ima svoju ulogu.
Ovo o čemu govoriš je savjetnička razina - pitanje i odgovor uz popularni pristup blizak korisniku (user-friendly).

[Nymann]

A što im znači da na jednom mestu piše Hrvatska radio-televizija, a na drugom Hrvatska radiotelevizija?

[retsam]

Nymann kaže:

A što im znači da na jednom mestu piše Hrvatska radio-televizija, a na drugom Hrvatska radiotelevizija?

Gdje si našao radio-televizija? U pravopisnom rječniku nalazim samo radiotelevizija, što ujedno odgovara pravilima o sastavljenom i rastavljenom pisanju.

[Nymann]

Počni upisivati radio- i iskočiće.

[retsam]

Nymann kaže:

Počni upisivati radio- i iskočiće.

Sad vidim. Babić i Moguš imaju samo Hrvatsku radioteleviziju. IHJJ u savjetniku, Anić i Silić te Matičin pravopis imaju radio-televiziju, a IHJJ oboje. HJP ima samo radioteleviziju (RTV), ali pod natuknicom HRT daje puni naziv Hrvatska radio-televizija.
HRT se službeno zove Hrvatska radiotelevizija (tako piše u impresu na njihovoj stranici).

To odgovara i pravilu koje donosi IHJJ-ov Jezični savjetnik (premda ga se u rječniku ne drži) i Babić-Mogušev pravopis:

Riječi auto, audio, foto, kino, radio, video tvore prvi dio složenice, a nisu samostalne imenice (bez obzira na različita značenja dijela auto-, audio-, foto-, kino-, radio-, video-)...

Zašto oboje? Ne znam, valjda su prepisivali iz Matičina i Babićeva, pa im se potkrala dvostrukost.

[Nymann]

Mislim da će u ovome slučaju presudan biti službeni naziv.

Što, naravno, ne znači da je ispravan.

To su tzv. vezane leksičke morfeme. Međutim, postoje problematične reči, odnosno neke sastavnice reči mogu imati dva značenja. [i]Hrvatska radiotelevizija[i] nije radijska televizija nego radio i televizija te stoga bi ispravnija bila crtica. Moje je mišljenje.

Slično, auto- u auto-cesta nije u značenju samo nego valjda automobilska te bi stoga ovu reč trebalo pisati sa crticom.

Lepo ga sklepaše.

[retsam]

Nymann kaže:

Mislim da će u ovome slučaju presudan biti službeni naziv.

Što, naravno, ne znači da je ispravan.

To su tzv. vezane leksičke morfeme. Međutim, postoje problematične reči, odnosno neke sastavnice reči mogu imati dva značenja. [i]Hrvatska radiotelevizija[i] nije radijska televizija nego radio i televizija te stoga bi ispravnija bila crtica. Moje je mišljenje.

Slično, auto- u auto-cesta nije u značenju samo nego valjda automobilska te bi stoga ovu reč trebalo pisati sa crticom.

Lepo ga sklepaše.

Tako je bilo u hrvatskim pravopisima do 96., ako se ne varam i pisalo se auto-cesta. Međutim danas svi pravopisi imaju autocesta, bez obzira na to što prefiksoid u tom slučaju znači automobilska. Ista je stvar i kod riječi autoklub i fotoklub, u hrvatskom se pišu bez spojnice bez obzira na značenje prefiksoida (to bi se pretpostavljam u srpskom pisalo foto-klub i auto-klub). Jedino je radiotelevizija u nekim pravopisima ostala sa spojnicom.

[Jobi]

Pozdrav, jel se moze ikako skinuti cijeli pravopis s pravopis.hr u pdf-u?

[Sangoma]

Jedno pitanje za prave znalce.
Kako bi se pisao nadimak na vizitki?!

ime prezime nadimak
ime prezime - nadimak
ime nadimak prezime
ili nešto drugo?!

Hvala

[Shain]

Sangoma kaže:

Kako bi se pisao nadimak na vizitki?

ime prezime nadimak
ime prezime - nadimak
ime nadimak prezime
ili nešto drugo?

Po Matičinu pravopisu (2007.) može se pisati:

- Miroslav Blažević - Ćiro
- Miroslav Blažević "Ćiro"
- Miroslav "Ćiro" Blažević.


Po Babićevu i Moguševu pravopisu (2010.) piše se i:

- Miroslav Blažević Ćiro.