Natrag   Forum.hr > Društvo > Prirodne znanosti > Astronomija i astrofizika

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 08.03.2017., 16:32   #381
Neznam dali je poznato (ali predobro)
http://target.lroc.asu.edu/q3/
Simunonuno is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.03.2017., 17:45   #382
Jao, jeste li vidjeli fotke Saturnovog mjeseca, Pana? Pa predobar je!!!

https://www.nasa.gov/image-feature/j...turns-moon-pan

Astrobobo is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.03.2017., 12:06   #383
Quote:
Astrobobo kaže: Pogledaj post
Jao, jeste li vidjeli fotke Saturnovog mjeseca, Pana? Pa predobar je!!!

https://www.nasa.gov/image-feature/j...turns-moon-pan

Da, on je jako nepravilnog, ali vrlo lijepog i zanimljivog oblika.
Perko BG is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.05.2017., 15:14   #384
Prostor između Saturna i njegovih prstenova je, kako se čini, "relativno lišen prašine", priopćila je u utorak NASA to iznenađujuće otkriće na temelju podataka koje je prikupio svemirski orbiter Cassini.

Cassini je prvi orbiter ikada koji je prošli tjedan "zaronio" u prostor između Saturna i njegovih prstenova. "Područje između Saturna i prstenova je, očito, jedna velika praznina", kazao je projektni menadžer Cassina Earl Maize. To bi moglo biti dobra vijest za Cassini jer će orbiteru omogućiti da neke od predviđenog 21 "zarona" izvrši kao disk bez antene koja služi i kao štit protiv čestica prašine, pojašnjava NASA.

Kako je Cassini koristio antenu kao štit, bio je u prvom "zaronu" nedostupan. Cassini je lansiran 1997., a orbitira oko Saturna od 2004. U rujnu je predviđeno njegovo posljednje poniranje prema Saturnu, nakon čega će misija biti okončana.
manchild is online now  
Odgovori s citatom
Old 23.05.2017., 01:45   #385
Nadam se da sam potrefila temu

Vidjeh nešto neobično na nebu pa me zanima zna li netko o čemu se radi.
Dogodilo se u noći s 21. na 22.5. (malo prije ponoći). Pokušat ću opisati najbolje što mogu sa svojim siromašnim astronomskim znanjem
Na jednom dijelu neba, iz ničega se pojavila vrlo sitna "zvijezda" koja je potom rasla do veličine jedne veće zvijezde i "eksplodirala". Taj proces je trajao oko 3 sekunde, ali je bio vrlo jasan ( nije mi se učinilo jer je i prijatelj vidio isto). Zanimljivo je što se nije radilo o tipičnoj eksploziji kakvu inače zamišljamo ( nije bilo nikakvog naknadnog odbljeska te eskplozije u okolni prostor) već kao da se zvijezda(?) odjednom napuhala i rasprsnula.

Je li moguće da smo svjedočili smrti neke zvijezde? Ili je nešto potpuno drugo?(btw, kako uopće izgleda taj fenomen promatran sa Zemlje?)
Čupiks is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.05.2017., 12:00   #386
Pozdrav! Mislim da je tema skroz ok

Ono što si vidjela najvjerovatnije je meteor (zvijezda padalica) ili neki satelit. Jedine zvjezdane eksplozije koje se dešavaju su supernove (nova nije eksplozija zvijezde) kada od jako masivne zvijezde nastane neutronska zvijezda ili crna rupa. Taj događaj je obično vidljiv mjesecima. U Mliječnoj stazi posljednja zabilježena supernova bila je 1604. godine.

Kad smo već kod toga, trenutno se može vidjeti supernova u galaksiji NGC 6946, no potreban je teleskop od barem 6" i tamno nebo. Ta galaksija inače ima nadimak "Fireworks galaxy" jer tamo supernove pucaju ko kokice Ovo je deseta u zadnjih 100 godina.
Astrobobo is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.05.2017., 19:46   #387
Pretpostavljala sam da je nesto tako u pitanju. Nevjerojatno je koliko se toga neobicnog i zanimljivog moze vidjeti nocu kad se odvoji vremena za meditativno zurenje u nebo

Hvala na odgovoru ☺
Čupiks is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.05.2017., 08:07   #388
Bome da

Inače, upravo sam naletio na informaciju da se supernove mogu tražiti u sklopu Zoouniverse projekta na fotkama teleskopa SkyMapper, pa tko želi može probati.
Astrobobo is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.05.2017., 19:14   #389
Prije dva dana zabilježen je novi udar u površinu Jupitera! Opet su ga snimili astronomi amateri, jedan iz Francuske, drugi iz Njemačke. Teleskopis u "obični" 8" (20cm) schmidt-cassegraini:



Koliko vidim, sljedeći dan nije bilo ožiljka. Ako netko želi probati, danas je tranzit tog dijela oko 22:40 po lokalnom vremenu.

Više detalja na francuskom forumu.
Astrobobo is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.09.2017., 16:27   #390
Post Jedan asteroid leti u pravcu Zemlje, ali nema razloga za paniku!

Dobar dan. Ovo je moj prvi post na forumu. Cini mi se da je ova tema malo zapustena, pa sam pomislila, ne bi bilo lose da se nekako ozivi.


Dana 12. oktobra ce jedan asteroid da proleti pored Zemlje na udaljenosti od 44.000 kilometara. U astronomskim merilima, to je prilicno blizu, jer ce da proleti pored geostacionarnih satelita na samo 8.000 km razdaljine. Radi se o objektu velicine 15 do 30 metara, sa oznakom 2012 TC4. Ovaj asteroid je prvi put uocen 2012 godine od Panstarrs-opservatorije na Havajima. Njegova velicina je slicna onom asteroidu, koji je 15. februara 2013. godine eksplodirao iznad Celjabinska u Rusiji. Taj asteroid je imao velicinu od 20 metara. Na suprot njemu, asteroid 2012 TC4, koji se ocekuje u oktobru, nije opasnost za Zemlju i njene stanovnike. S obzirom na relativno bliski prolet, NASA ce tu priliku da iskoristi i da oproba planetarnu odbranu od asteroida. Dakle, ne nasedajte novinskim izvestajima o unistenju Zemlje, kraju sveta i ostalim omiljenim temama slabije obrazovanih, koji zele da se istaknu u javnosti. I taj 12. oktobar cemo preziveti u jednom komadu.

Fotografija ispod pokazuje asteroid 2012 TC4 na ESA-snimku.
https://abload.de/img/der-asteroid-2012-tc45tskx.jpg

Zadnje uređivanje AlessandraB : 27.09.2017. at 16:45.
AlessandraB is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.09.2017., 07:47   #391
Bome blizu! Hvala na infu
Astrobobo is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.09.2017., 15:14   #392
Nova sonda ce leteti skoro u samo Sunce

NASA je poblize predstavila sondu „Parker Solar Probe“, koja ce u julu 2018. godine startovati. Ovaj program je vec neko vreme poznat, ali sada su predstavljeni detalji. Sonda ce se toliko pribliziti Suncu, kao ni jedna letilica do sada. NASA placa 1,5 milijardu dolara za ovaj projekt. Do sada su razvijeni novi materijali na bazi ugljenika, samo za ovu sondu, koji mogu da podnesu ogromne temperature u blizini Sunca, jer ne bi gas sprzio sondu, nego zracenje. Ona ce da se priblizi Suncu na 6,5 miliona kilometara (mali podsetnk - Zemlja je od Sunca udaljena oko 150 miliona kilometara). Tako ce da se nadje u delu svemra, koji jos nije istrazen na ovaj nacin i moci ce da meri Suncane vetrove. Osim toga, zbog velike gravitacije, sonda ce da se krece rekordnom brzinom od 200 kilometara u sekundi, sto je tri puta vise, od dosadasnjeg rekorda.

Sonda ce najmanje 24 puta da obidje oko Sunca. Rezultate njenih istrazvanja moze samo tada da posalje na Zemlju, kada se na svojoj putanji nadje na dovoljnom odstojanju od Sunca, jer samo tada moze da se izbaci antena, koja je uvucena da bi bila zasticena od prevelike toplote. Od vreline Sunca sondu stiti zastitni omotac od ugljenika koji je pojacan ugljenikovim nitima. Omotac ima debljinu od 12 santimetara i otporan je na temperature vece od 1.400 stepeni Celzijusa. Samo u senci ovog omotaca, osetljivi naucni instrumenti mogu da prezive. Pogon je na solarne celije, ali ce i one morati da budu uvucene kada se sonda priblizi Suncu, da ne bi bile istopljene. Tada ce sonda da se krece uz pomoc specijalnih modula otpornih na toplotu, koji ce uz pomoc tecnosti za hladjenje da budu zasticeni od pregrejavanja.

Na povrsini Sunca vlada temperatura od oko 5.500 stepeni Celzijusa. To u sustini nije mnogo, jer u koroni Sunca, nesto dalje u svemiru, vladaju temperature koje su vise od milion stepeni Celzijusa. Termodinamicki ne moze da se razume, kako atmosfera Sunca ima tolko veliku energiju. Zadatak sonde „Parker Solar Probe“ je da resi ovaj problem, koji vec duze vremena muci astronome. Postoji teorija da zvucni talasi igraju odredjenu ulogu u zagrevanju korone, jer nase Sunce ne salje samo svetlost u svemir, nego i pravi veliku buku.

Elektromagnetske vibracije koje proizvodi Sunce, ljudsko uvo ne moze da cuje, ali one proizvode talase koji kada se konvertuju u zvuk ovako zvuce: https://www.youtube.com/watch?v=Z2eQPOo95l0

Ovde mozete videti sondu koja ce leteti do Sunca: http://www.abc.net.au/cm/rimage/8572...-large.jpg?v=7

Dok ste citali ovaj tekst, nase vredno Sunce je sagorelo oko 564 miliona tona vodonika i od njega je napravilo 560 miliona tona helijuma.

Zadnje uređivanje AlessandraB : 28.09.2017. at 15:36.
AlessandraB is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.09.2017., 07:27   #393
Na TV Istra možete svaki tjedan gledati emisiju o astronomiji "Bilo svemira". Emisiju vodi Marino Tumpić iz Astronomske udruge Vidulini. Prvu epizodu pogledajte online!
Astrobobo is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.09.2017., 13:06   #394
Otkriven jedini poznati dupli asteroid

Naucnici na Max-Planck-Institutu za istrazivanje Sunca (MPS), su otkrili nesto veoma neobicno u svemiru. U pojasu asteroida izmedju Marsa i Jupitera su pronasli do sada jedini aktivni dupli asteroid. „288P“ se sastoji od dva odvojena dela, koji orbitiraju oko zajednickog tezista. Naucnici su dosli do zakljucka, da se „288P“ pre 5000 godina raspao. U zadnje vreme je otkriveno vise aktivnih asteroida u pojasu asteroida, to znaci da se radi o nebeskim telima koja pokazuju aktivnosti slicne kometama.

Razlozi tome su, da neka tela na osnovu svoje rotacije gube materjal, dok su druga tela pogodjena raznim materijalima. Jednim takvim udarcem se podze prasina, a zaledjeni gasovi u unutrasnjosti asteroida se oslobadjaju i isparavaju. Do sada je poznato oko 20 ovakvih egzoticnih nebeskih tela. „288P“ je zanimljiv zato sto poseduje dva odvojena dela. Prvo put su ga naucnici primetili 2011. godine, ali tek prosle godine se asteroid priblizio Zemlji na oko 200 miliona kilometara. Asteroid rotira veoma brzo i moguce je da ce se zbog toga raspasti.

Oba dela asteroida imaju velicinu od po jedan kilometar. Njihova putanja jedna oko drugog, je snazno elipticna na medjusobnoj udaljenosti od oko 100 kilometara. Uvek kada se priblizi Suncu, asteroid postaje aktivan, kao sto je to bio slucaj ovog septembra.

Seriju slika ovog asteroida mozetevideti ovde: https://abload.de/img/dupliasteroid2essye.jpg
AlessandraB is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.09.2017., 16:05   #395
Upravo objavljeno: Iznenadjenje sa Rosette!

Nakon više od 12 godina u svemiru i dve godine nakon sto je Rosetta zajedno sa kometom 67P
orbitirala Sunce, sonda je svoju misiju zaključila 30. septembra prosle godine spustanjem u oblasti Sais, koja ima nekoliko starih jama. Dok se priblizavala povrsini, Rosetta je poslala bogatu detaljnu sliku i naucne podatke o kometinom gasu, prasini i plazmi. Ali, to ipak nije bilo sve sto smo dobili od Rosette.

Poslednju sliku koju je Rosetta poslala je stigla na Zemlju u jednom komadu. Kasnije su naucnici pronasli nekoliko telemetrijskih paketa na serveru i pomislili su da bi to mogla biti jos jedna slika. Za vreme Rosettine misije, fotografije su slane u telemetrijskim paketima, koje je Rosetta podelila, pre nego sto ih je poslala na Zemlju. U slucaju poslednjih slika, dobijeno je 23.048 bajta po slici, podeljeno na sest paketa. Za poslednju sliku su stigla 12.228 bajta, sto je nesto malo vise od polovine do tada dobijenih podataka za sliku. Automatski software to nije prepoznao kao sliku, ali inzinjeri u Göttingenu su ove fragmente spojili i rekonstruisali su jos jednu sliku sa Rosette.

Ovo je slika koju je Rosetta poslala u septembru 2016. godine na 20 metara od povrsine, pre udara na kometu:
http://www.esa.int/var/esa/storage/i...ll_image_2.jpg

Ovo je nova, rekonstruisana slika te oblasti:
http://www.esa.int/var/esa/storage/i...etta_large.png

Ovde se vidi tacan polozaj fotografisanih mesta na kometi. Zeleni okvir pokazuje oblast na kometi, plavi okvir pokazuje mesta koja su fotografisana, u zutom okviru je slika iz 2016. godine, u crvenom okviru je nova slika:
http://www.esa.int/var/esa/storage/i...ll_image_2.jpg
AlessandraB is offline  
Odgovori s citatom
Old 30.09.2017., 15:37   #396
Sta su astronomi otkrili na asteroidu Florence?

Prvog septembra je asteroid (3122)Florence, pružio astronomima jedinstvenu šansu da detaljno istraže ponašanje i svojstva jednog asteroida. Nekoliko radarskih teleskopa su posmatrali gromadu veličine 4 kiometra za vreme njegovog proleta pored Zemlje. Sada su objavljeni prvi rezultati, koji otkrivaju nešto iznenađujuće: Asteroid poseduje dva satelita koja kruže oko njega. To je tek treći asteroid sa dva satelita međju 16.400 objekata u blizini Zemlje.

Tačna veličina ovih satelita još nije poznata, ali verovatno se kreće između 100 i 300 metara. Spoljašnji satelit kruži oko asteroida za 22 do 27 sati, dok unutrašnji mesec svakih 8 sati jednom obiđe oko asteroida. Time ovaj asteroid pripada grupi od 60 do sada poznatih asteroida, koji imaju svoje satelite i veoma kratko vreme obilaska.

Radio snimci su pokazali i detalje asteroida (3122)Florens. Prema njima je on relativno okrugao, ali poseduje upadljivu izbočinu duž ekvatora. Njegova površina ima najmanje jedan veliki krater i dve široke nizije, a osim toga razna uzvišenja i udubljenja. Istovremeno, snimci potvrđuju, da (3122)Florence zaista ima veličinu od 4,5 kilometara i da se svakih 2,4 sata jednom okrene oko svoje ose.

AlessandraB is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.10.2017., 16:13   #397
Na Plutonu se nalaze ogromni, ostri ledeni siljci

Naravno da je Pluton zbog svog polozaja na ivici Suncevog sistema pokriven ledom. Medjutim, na iznenadjenje astronoma, Pluton je veoma dinamicno nebesko telo. Pored glecera i ledenih vulkana, na patuljastoj planeti postoje i velike ledene piramide. Naucnici su analizirali slike krljustastih povrsinskih oblika na ekvatorijalnoj uzvisini Tartarus Dorsa. Fotografije je napravila sonda "New Horizons" za vreme svog proleta pored Plutona. Jedan deo oblasti je izgledao, kao da je pokrifen flekama.

Prilikom tacnijeg posmatranja, ovi "oziljci" su se ispostavili kao ogromne, usko poredjane ledene ostrice. Ovi mali tornjevi leda i snega nastaju na zemlji uglavnom u suvim, visokim predelima, kada sublimacija ne otopi ledena polja povrsinski, nego modelira izmedju ostre spiceve i duboke dolinice. Jedan primer za ovaj fenomen se dogadja u Atakama pustinji na Andima u blizini ESO-opservatorije. Slican proces se izgleda odvija i na Plutonu, ali tamo se led ne sastoji od vode, nego od metana. Nasuprot nasoj planeti, na Plutonu ovaj proces moze da traje milionima godina, jer na njemu toliko dugo traju klimatske promene.

Kada nastupi hladno vreme, na Plutonu se yaledi metan i talozi se na ledu koji se nalazi na povrsini. Kada onda dodje do lakog zagrevanja, nastaje sublimacija: led direktno iz cvrstog stanja prelazi u gasovito stanje. Sve to se dogadja na veoma usko ogranicenoj zoni na Plutonovom ekvatoru, koji se izdize vise od dva kilometra u visinu. Na tom mestu Suncevi zraci direktno i najjace sijaju, tako da se pokrece proces sublimacije.

AlessandraB is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.10.2017., 15:40   #398
Nova veoma jasna fotografija magline Saturn (NGC 7009)

Teleskop Evropske Juzne Opservatorije (ESO) je napravila do sada nevidjenu fotografiju magline Saturn. Slika je toliko jasna, da se na njoj vide isprepletani mehurovi u raznim bojama, od roza, do plave boje. Maglina Saturn je od nas udaljena oko 5.000 svetlosnih godina i nalazi se u sazvezdju Vodolije. Prvobitno je to bila mala zvezda, koja se pred kraj zivota naduvala i postala je crveni gigant. Snazan zvezdani vetar je onda oduvao spoljasnji deo zvezde. Jako ultravioletno zracenje preostalog zvezdanog jezgra sada osvetljava oblake gasa NGC 7009 u svim bojama. Na slici u sredini se prepoznaje jezgro zvezde koje je na putu da postane beli patuljak.

AlessandraB is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.10.2017., 15:35   #399
"Europa Explorer" za istrazivanje okeana na Evropi

U potrazi za zivotom u nasem Suncevom sistemu je Jupiterov mesec Evropa jedan od najinteresantnijih. Ispod vise kilometara debelog ledenog pokrivaca se pretpostavlja dubok okean, koji bi mogao da pruza osnovu za ekstraterestrican zivot. Naucnici sa Robotic Innovation centra, Instituta za vestacku inteligenciju u Nemackoj su napravili projekat za istrazivanje tog okeana. Radi se o autonomnoj navigaciji pod vodom sa nazivom “Europa Explorer” (EurEx). Sistem za busenje leda i zaronjavanje u okean je nazvan projektom EurEx-SiLaNa.

Trenutno se istrazuju terestricna scenarija u kojima se testira robotski tim. Smatra se da se na Evropi, 100 km ispod povrsine, nalaze hidrotermalni izvori, gde je zbog toplote i izvora minerala, cak i na tamnim mestima moguce da se razvio zivot.

Da bi pronasli ove izvore, mora prvo da bude probusen led i onda mora vozilo da stigne do dna okeana. Podvodno vozilo - „Leng“ (AUV) je opremljen sa mnostvom raznih senzora, da bi mogao da navigira u vodi. IceShuttle „Teredo“ je transportno sredstvo sa „Leng“ i takodje je busilica ledenog pokrivaca. Za AUV se prvo koristila mesavina materijala aluminijuma i nerdjajuceg celika. Medjutim to je proizvelo snazne efekte korozije, sto bi u dugorocnoj upotrebi dovelo do procepa u materijalu. Zbog toga se sada koristi legura titana. Robotska senzorika izmedju ostalog omogucava merenje fizikalnih parametara, kao to su pritisak, temperatura ili kolicina soli u vodi.

Ovde se moze pogledati animacija misije: https://youtu.be/aT4jWmamPLQ
AlessandraB is offline  
Odgovori s citatom
Old 06.10.2017., 17:39   #400
Rusija i Amerika planiraju zajednicku svemirsku stanicu u Mesecevoj orbiti

Prilikom jedne konferencije u Australiji, Igor Komarov, sef ruske svemirske agencije Roskosmos je izjavio: "Mi smo se dogovorili da zajedno sa Amerikom ucestvujemo u gradnji internacionalne svemirske stanice "Deep Space Gateway". Prvi moduli za stanicu bi mogli da budu lansirani u svemir ozmedju 2024. i 2026. godine."

Projekat Deep Space Gateway je ideja NASE, o kojoj se govori vec vise od godinu dana. Stanica treba da kruzi u Mesecevoj orbiti i slicno sadasnjoj stanici ISS, trebala bi da bude sa ljudskom posadom. Odatle bi trebali da startuju letovi u dublji svemir, na primer prema Marsu. Mnogi detalji su jos otvoreni, kao sto je na primer, visina na kojoj stanica treba da kruzi iznad Meseca.

USA i Rusija su u Australiji potpisale zajednicku izjavu, ali konacni ugovor moraju da odobre drzavne uprave. Komarov je govorio i o ucestvovanju i saradnji drzava koje pripadaju BRICS-grupi, kao sto su Kina i Indija. Takodje je Evropska Svemirska Agencija, ESA, zainteresovana za saradnju.

AlessandraB is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 15:09.