Upomoć, spašavajte! Za sve one koji su zaglavili na nekom detalju |
|
|
20.11.2015., 18:45
|
#8121
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jan 2015.
Postova: 35
|
Imam jedno pitanje vezano za redokse. Da li kada nam se mijenja oksidacijski broj željeza na primjer kod FeSO4 i Fe2(SO4)3 moramo množiti oksidacijski broj sa indeksom? Evo ja sam riješio, pa neka mi netko kaže jel valja?
http://postimg.org/image/6o2jz2431/
|
|
|
21.11.2015., 02:39
|
#8122
|
kemičarka
Registracija: Feb 2007.
Lokacija: Weizmann Institute
Postova: 5,113
|
Quote:
diacetil kaže:
Imam jedno pitanje vezano za redokse. Da li kada nam se mijenja oksidacijski broj željeza na primjer kod FeSO4 i Fe2(SO4)3 moramo množiti oksidacijski broj sa indeksom? Evo ja sam riješio, pa neka mi netko kaže jel valja?
http://postimg.org/image/6o2jz2431/
|
Ne razumijem na što misliš s "množiti s indeksom", ali zadatak si točno riješio (i vrlo pregledno prikazao), bravo!
|
|
|
21.11.2015., 16:57
|
#8123
|
Registrirani korisnik
Registracija: Oct 2011.
Lokacija: Karlovac
Postova: 178
|
Quote:
Ouch kaže:
Trebam pomoc sto se tice kemije, i najvjerojatnije ce zvucat skroz blesavo.
Uglavnom u situaciji sam da ne idem redovito u skolu pa mi cak ni neke osnovne stvari nisu poznate.
Trebam samo da mi netko ili nade na internetu ili ako ima volju pomoc oko sljedecih pitanja jer nemam blagog pojma sto da trazim.
1.Prikaz veza u spojevima kisika (metalni oksid, nemetalni oksid, voda)
2.Navedi, napisi i prikazi strukture najvaznijih i najjacih kiselina (HCl , H2SO4, HNO3)
3.Strukture najznacajnijih spojeva vodika
Hvala unaprijed
|
Ponavljam post u slucaju da nitko nije vidio. :/
|
|
|
21.11.2015., 17:16
|
#8124
|
Registrirani korisnik
Registracija: Nov 2015.
Postova: 4
|
Quote:
Štreberica kaže:
Neki dan sam nekom odgovorila na isto pitanje na drugoj temi, vidi ovdje. Još jedna ideja je denaturacija bjelančevina (najjednostavnije uzmi bjelanjak jajeta, ili čak punomasno svježe mlijeko) - npr. dodatkom alkohola, dodatkom acetona (odstranjivač laka za nokte), dodatkom octene ili neke druge kiseline, dodatkom soli, zagrijavanjem.
|
Napravio sam tocno to,uzeo sam bjelanjak jajeta,dodao octenu kiselinu i cekao.Nakon nekog vremena opazio sam da je doslo do "smezuranja",nisam siguran kako bih opisao.Uglavnom,trazio sam objasnjenje,ali ga nisam mogao naci.Treba mi objasnjenje sto se to tocno dogodilo s bjelanjkom jajeta i zasto ?
|
|
|
21.11.2015., 19:48
|
#8125
|
Registrirani korisnik
Registracija: Aug 2012.
Postova: 15
|
Radim pokus iz kemije o fermentaciji mlijeka i treba mi pomoć oko jednadžbe kojom bih objasnila proces. Internet mi nije nešto pomogao oko toga pa onda ovdje pitam bi li mi netko mogao pomoći oko te jednadžbe/jednadžbi?
|
|
|
21.11.2015., 22:10
|
#8126
|
Registrirani korisnik
Registracija: Mar 2010.
Postova: 429
|
Quote:
b brigitte kaže:
Radim pokus iz kemije o fermentaciji mlijeka i treba mi pomoć oko jednadžbe kojom bih objasnila proces. Internet mi nije nešto pomogao oko toga pa onda ovdje pitam bi li mi netko mogao pomoći oko te jednadžbe/jednadžbi?
|
Nema tu neke jednostavne jednadzbe kojom bi se dala opisati fermentacija, proces se odvija uz pomoc bakterija (starter kultura). Prvo iz laktoze uz enzim beta-galaktozidazu nastaju glukoza i galaktoza. Iz glukoze dalje kroz glikolizu nastaje laktat (mlijecna kiselina). Naravno sve to rade bakterije koje ubacis. A doslovna svaki soj ima svoje karakteristike, tako da uz osnovne dobijes jos i hrpu drugih spojeva.
Mozda jednostavno ovako da napises?
C6H12O6 (glukoza) -> CH3CH(OH)COOH (mlijecna kiselina) + CH3CH2OH (etanol) + CO2
Ali to je samo najosnovnija formula, ako nisi imala biokemiju, nema smisla da pises hrpu jednadzbi koje ukljucuju enzime.
Recimo sto se tice glikolize, Glukoza -> glukoza-6-fosfat -> fruktoza-6-fosfat -> fruktoza 1,6 difosfat -> gliceraldehid-3-fosfat -> 1, 3 difosfoglicerat -> 3-fosfoglicerat -> 2-fosfoglicerat -> fosfoenolpiruvat -> piruvat -> laktat
Bakterije kataboliziraju ugljikohidrate do mlijecne kiseline kako bi stvorile energiju (ADP -> ATP). Tu energiju uz uglijk iz ugljikohidrata koriste da bi aminokiseline ili oligopeptide pretvorili u biomasu. Kako nema oksidativne fosforilacije, to im je jedini izvor energije.
|
|
|
21.11.2015., 22:27
|
#8127
|
Registrirani korisnik
Registracija: Mar 2010.
Postova: 429
|
Quote:
Kemicar18 kaže:
Napravio sam tocno to,uzeo sam bjelanjak jajeta,dodao octenu kiselinu i cekao.Nakon nekog vremena opazio sam da je doslo do "smezuranja",nisam siguran kako bih opisao.Uglavnom,trazio sam objasnjenje,ali ga nisam mogao naci.Treba mi objasnjenje sto se to tocno dogodilo s bjelanjkom jajeta i zasto ?
|
Bjelanjak jajeta sastoji se od vode i proteina (albumin). Kod dodatka kiseline dolazi do denaturacije albumina. Ne znam koliko detaljno trebas o denaturaciji i strukturi proteina? Uglavnom, dolazi do pucanja veza i razmatanja proteina. Takav se moze vezati za druge proteine, te ce koagulirati (nastati ce grudice). Uglavnom zato jer postaju hidrofobni i pokusavaju izbjeci vodu. Umjesto vode vise preferiraju mast ili zrak.
Nevezano (bar ne direktno), recimo kod pecenja kolaca odvajamo zutanjak i bjelanjak kako bi tucenjem bjelanjka (isto denaturacija) dobili snijeg. Kad ne bi odvojili zutanjak jednostavno bi proteini preferirali blizinu masti iz zutanjka i ne bi mogli dobiti cvrstu kremu punu zraka.
|
|
|
21.11.2015., 22:28
|
#8128
|
Registrirani korisnik
Registracija: Aug 2015.
Postova: 8
|
Može li mi netko, molim vas, pojasniti ovo:
Koja je od sljedećih tvrdnji za periodične trendove kemijskih elemenata netočna?
1. Veličina atoma se povećava prema dolje u stupcu.
2. Prostor koji zauzima vanjska elektronska ljuska se smanjuje prema dolje u stupcu.
3. Elektronegativnost raste od lijeva prema desno.
4. Prva ionizacijska energija se smanjuje prema dolje u stupcu.
5. Elektronski anfinitet se smanjuje od desna u lijevo.
1.,3. i 5. tvrdnja su točne. Točan odgovor na postavljeno pitanje je D, no ne razumijem zašto?
|
|
|
22.11.2015., 11:57
|
#8129
|
Registrirani korisnik
Registracija: Mar 2010.
Postova: 429
|
Quote:
bookthief kaže:
Može li mi netko, molim vas, pojasniti ovo:
Koja je od sljedećih tvrdnji za periodične trendove kemijskih elemenata netočna?
1. Veličina atoma se povećava prema dolje u stupcu.
2. Prostor koji zauzima vanjska elektronska ljuska se smanjuje prema dolje u stupcu.
3. Elektronegativnost raste od lijeva prema desno.
4. Prva ionizacijska energija se smanjuje prema dolje u stupcu.
5. Elektronski anfinitet se smanjuje od desna u lijevo.
1.,3. i 5. tvrdnja su točne. Točan odgovor na postavljeno pitanje je D, no ne razumijem zašto?
|
Pretpostavljam da mislis na 4. a ne D.
Ionizacijska energija je energija potrebna za uklanjanje elektrona. Ona raste od lijeve strane prema desnoj i od dna prema vrhu periodnog. To je posljedica dva razloga: zato jer manji atomi trebaju vise energije za ionizaciju (jezgra jace privlaci valentne elektrone) i efektivni naboj jezgre raste. Tako da ne vidim razloga da bi odgovor 4. bio netocan. Ima nekih izuzetaka, ali to na ovom nivou nije bitno.
|
|
|
22.11.2015., 14:46
|
#8130
|
Registrirani korisnik
Registracija: Nov 2014.
Postova: 46
|
Može pojašnjenje što znači da je atom primaran,sekundaran,tercijaran u organskim spojevima?
Tipa kad mi je spoj prikazan veznim crticama pa je potrebno iscitavati ?
|
|
|
22.11.2015., 15:58
|
#8131
|
Registrirani korisnik
Registracija: Mar 2010.
Postova: 429
|
Quote:
ketrin419 kaže:
Može pojašnjenje što znači da je atom primaran,sekundaran,tercijaran u organskim spojevima?
Tipa kad mi je spoj prikazan veznim crticama pa je potrebno iscitavati ?
|
Ako je ugljik vezan na samo jedan drugi atom ugljika (recimo H3-C-C-H3), onda je to primaran. Ako je vezan na dva druga ugljika, onda je sekundaran (npr. H3-C-CH2-C-H3, ugljik u sredini je sekundaran, druga dva su primarni). Tri atoma - tercijaran.
Sto se ostalih atoma tice (recimo H, N i dr.), oni su primarni ako su vezani na primarni ugljikov atom. Sekundarni ako se vezani na sekundarni C, itd.
Izuzetak je CH4 koji je specijalni slucaj, ali cesto se oznacava kao primarni.
|
|
|
22.11.2015., 19:16
|
#8132
|
Registrirani korisnik
Registracija: Nov 2015.
Postova: 4
|
Quote:
Stingray kaže:
Bjelanjak jajeta sastoji se od vode i proteina (albumin). Kod dodatka kiseline dolazi do denaturacije albumina. Ne znam koliko detaljno trebas o denaturaciji i strukturi proteina? Uglavnom, dolazi do pucanja veza i razmatanja proteina. Takav se moze vezati za druge proteine, te ce koagulirati (nastati ce grudice). Uglavnom zato jer postaju hidrofobni i pokusavaju izbjeci vodu. Umjesto vode vise preferiraju mast ili zrak.
Nevezano (bar ne direktno), recimo kod pecenja kolaca odvajamo zutanjak i bjelanjak kako bi tucenjem bjelanjka (isto denaturacija) dobili snijeg. Kad ne bi odvojili zutanjak jednostavno bi proteini preferirali blizinu masti iz zutanjka i ne bi mogli dobiti cvrstu kremu punu zraka.
|
Ah,što detaljnije to bolje
|
|
|
25.11.2015., 13:57
|
#8133
|
Registrirani korisnik
Registracija: Nov 2015.
Postova: 4
|
Quote:
Stingray kaže:
Bjelanjak jajeta sastoji se od vode i proteina (albumin). Kod dodatka kiseline dolazi do denaturacije albumina. Ne znam koliko detaljno trebas o denaturaciji i strukturi proteina? Uglavnom, dolazi do pucanja veza i razmatanja proteina. Takav se moze vezati za druge proteine, te ce koagulirati (nastati ce grudice). Uglavnom zato jer postaju hidrofobni i pokusavaju izbjeci vodu. Umjesto vode vise preferiraju mast ili zrak.
Nevezano (bar ne direktno), recimo kod pecenja kolaca odvajamo zutanjak i bjelanjak kako bi tucenjem bjelanjka (isto denaturacija) dobili snijeg. Kad ne bi odvojili zutanjak jednostavno bi proteini preferirali blizinu masti iz zutanjka i ne bi mogli dobiti cvrstu kremu punu zraka.
|
Pa sto se tice denaturacije sto detaljnije ako bi molim te mogao/mogla objasniti sto se tu tocno dogodilo kada sam octenu kiselinu pomijesao s bjelanjkom jer na internetu nisam nasao dovoljno podataka o tome.
|
|
|
25.11.2015., 14:31
|
#8134
|
Registrirani korisnik
Registracija: May 2009.
Lokacija: Zagreb
Postova: 504
|
Quote:
Kemicar18 kaže:
Pa sto se tice denaturacije sto detaljnije ako bi molim te mogao/mogla objasniti sto se tu tocno dogodilo kada sam octenu kiselinu pomijesao s bjelanjkom jer na internetu nisam nasao dovoljno podataka o tome.
|
Ako hoćeš što detaljnije, preporučam ti nekakav udžbenik biokemije (Stryerov je preveden na hrvatski, ako se ne snalaziš u stručnom engleskom) pa nađi poglavlje o strukturi proteina, pročitaj i zatim, ako bude štogod nejasno, pitaj ovdje Nema smisla da ti se ovdje pišu ogromni dijelovi teksta koji već negdje bivaju napisani.
Ali ono što ti je potrebno znati da bi objasnio opažanje svog pokusa je da su proteini strukturirani na 4 načina - primarna, sekundarna, tercijarna i kvaterna struktura. Primarnu strukturu čini slijed aminokiselina, a ostale tri jesu povezane uz prostornu građu i one su bitne za biološku funkciju proteina.
Mijenjanjem pH vrijednosti dolazi do protoniranja razl. bočnih ogranaka aminokiselina, čime neke vodikove veze i ostale interakcije pucaju (neke pak nastaju), mijenjaju se sec., terc. ili kvat. struktura proteina pa protein gubi svoju funkciju.
__________________
Živim luksuzno; jedem luk i lijem suze.
|
|
|
25.11.2015., 15:42
|
#8135
|
Registrirani korisnik
Registracija: Aug 2015.
Postova: 8
|
Quote:
Stingray kaže:
Pretpostavljam da mislis na 4. a ne D.
Ionizacijska energija je energija potrebna za uklanjanje elektrona. Ona raste od lijeve strane prema desnoj i od dna prema vrhu periodnog. To je posljedica dva razloga: zato jer manji atomi trebaju vise energije za ionizaciju (jezgra jace privlaci valentne elektrone) i efektivni naboj jezgre raste. Tako da ne vidim razloga da bi odgovor 4. bio netocan. Ima nekih izuzetaka, ali to na ovom nivou nije bitno.
|
Sve to znam, zato mi i nije bilo jasno zašto bi ta tvrdnja bila netočna. Po meni je također 4. (s papira s kojeg sam prepisivala je bilo označeno s a,b,c,d,e isprike ) točna, a 2. netočna. Htjela sam provjeriti jer sam pomislila da mi je možda nešto u teoriji promaklo. Očito je onda rješenje krivo, hvala
|
|
|
26.11.2015., 21:55
|
#8136
|
Registrirani korisnik
Registracija: Sep 2015.
Postova: 7
|
Pozdrav, trebala bih pomoć oko ovog zadatka.
Koliku masu otopine sumporne kiseline masenog udjela 0.96 treba uzeti za pripremu 150g otopine molaliteta 0.03 mol/kg?
Rj: 0.46g otopine H2SO4, 149.5 g H20
Hvala
|
|
|
27.11.2015., 12:35
|
#8137
|
Registrirani korisnik
Registracija: May 2009.
Lokacija: Zagreb
Postova: 504
|
Quote:
Elsene kaže:
Pozdrav, trebala bih pomoć oko ovog zadatka.
Koliku masu otopine sumporne kiseline masenog udjela 0.96 treba uzeti za pripremu 150g otopine molaliteta 0.03 mol/kg?
Rj: 0.46g otopine H2SO4, 149.5 g H20
Hvala
|
Di je zapelo?
__________________
Živim luksuzno; jedem luk i lijem suze.
|
|
|
28.11.2015., 12:07
|
#8138
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jul 2014.
Postova: 16
|
Može li mi netko objasniti što bi značio izrazi delokalizacija pi-elektrona? Svejedno mi je u kojem kontekstu, samo da shvatim budući da se taj izraz jako često upotrebljava kod hibridizacije. Hvala!
|
|
|
30.11.2015., 01:05
|
#8139
|
Vrlo ozbiljan forumaš
Registracija: Jan 2013.
Postova: 1,387
|
Quote:
blabla18 kaže:
Može li mi netko objasniti što bi značio izrazi delokalizacija pi-elektrona? Svejedno mi je u kojem kontekstu, samo da shvatim budući da se taj izraz jako često upotrebljava kod hibridizacije. Hvala!
|
Delokalizacija jednostavno znači da elektroni nisu na jednom mjestu nego obitavaju na širem prostoru nego inače. Recimo, u benzenskom prstenu, delokalizirani elektroni svugdje su u prstenu i ne preferiraju niti jednu C-C vezu.
__________________
Da je ljudski mozak toliko jednostavan da ga možemo shvatiti, mi bismo bili toliko glupi da ga ipak ne bismo shvatili.
|
|
|
03.12.2015., 10:13
|
#8140
|
Registrirani korisnik
Registracija: Jul 2015.
Postova: 32
|
Pozdrav, može li mi itko reći kolika mora biti razlika elektronegativnosti atoma unutar molekula da ona bude polarna ili je bitno samo da postoji razlika u elektronegativnosti unutar molekule da bude polarna?
|
|
|
|
|
Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 16:48.
|
|
|
|