Prevrednovanje religijskih svetih knjiga

[3Tufahija]

Tekst sa druge teme cu upotrijebiti kao uvodni dio teme:

"Mislim da se nečiji moralni integritet uvelike odražava u kritičkom pristupu tradiciji svog naroda i svoje vjere.
To nikad ne znači potpuno odbacivanje "starih, prašnjavih i toksičnih knjižurina" već njihovo prevrednovanje."

Što je svrha metode prevrednovanja religijskih svetih izvora?

[Nepoznati]

3Tufahija kaže:

Tekst sa druge teme cu upotrijebiti kao uvodni dio teme:

"Mislim da se nečiji moralni integritet uvelike odražava u kritičkom pristupu tradiciji svog naroda i svoje vjere.
To nikad ne znači potpuno odbacivanje "starih, prašnjavih i toksičnih knjižurina" već njihovo prevrednovanje."

Što je svrha metode prevrednovanja religijskih svetih izvora?

"Svrha" je očuvanje religijskih uhljeba na svojih ugodnim pozicijama, kao moralnih autoriteta. Kroz poklič za "svojim svetim tlom i svetom krvlju".

Neistina je da se treba očuvati "sveta tradicija" svojih predaka, u ime "održavanja moralnog integriteta".

Isto tako je neistina, da se ideološkim revolucijama (nema drugih) nešto bitno postiže.

Islam (ili bilo koja religija) se ne može prevrednovati. Može se samo nadrasti i tako odložiti (Kuran, Bibliju itd.) na policu s grčkim mitovima.

Mojih par centa...

[3Tufahija]

Nepoznati kaže:

"Svrha" je očuvanje religijskih uhljeba na svojih ugodnim pozicijama, kao moralnih autoriteta. Kroz poklič za "svojim svetim tlom i svetom krvlju".

Neistina je da se treba očuvati "sveta tradicija" svojih predaka, u ime "održavanja moralnog integriteta".

Isto tako je neistina, da se ideološkim revolucijama (nema drugih) nešto bitno postiže.

Islam (ili bilo koja religija) se ne može prevrednovati. Može se samo nadrasti i tako odložiti (Kuran, Bibliju itd.) na policu s grčkim mitovima.

Mojih par centa...

Da, zato sam otvorila temu, jer religijske knjiga su slika i prilika prošlosti naroda, plemena i njihovog vjerovanja.

[cestar]

Za početak, niste dali naslutiti po čemu je bilo tko nadrastao tradicionalne religije.
Niti starogrčki mitovi ne skupljaju samo prašinu na policama, ne spominjući svete knjige velikih svjetskih religija.

Dakle, što to danas nije odloženo na police i ne skuplja tamo prašinu ?

Prevrednovanje ili reinterpretacija nešto je drugo.

[karambol]

U grčke mitove više niko ne viruje, ali su nam svima još uvik poznati. Idealno bi bilo da se to dogodi i s drugim mitologijama - kršćanskom, islamskom, budističkom, hinduističkom itd. To je sve dio naše povijesti i utkano je u sve pore naši društava, ali besmisleno je i dalje virovat da to stvarno postoji. Nažalost, ljudsko društvo je u tomu pogledu još dosta zaostalo...

[3Tufahija]

cestar kaže:

Za početak, niste dali naslutiti po čemu je bilo tko nadrastao tradicionalne religije.
Niti starogrčki mitovi ne skupljaju samo prašinu na policama, ne spominjući svete knjige velikih svjetskih religija.

Dakle, što to danas nije odloženo na police i ne skuplja tamo prašinu ?

Prevrednovanje ili reinterpretacija nešto je drugo.

Tema je upravo o potrebama i cljevima prevrednovanja ili reinterpretacije religijskih svetih knjiga. Zašto uopće raditi takav proces, jer je isti dio davne prošlošti naroda/plemena koji su pisali o svojim shvatanjima religioznosti u društvima koja su blisko i neodvojivo živjela sa religijskim institucijama i liderima.

Danas se ne živi tako, osim u državama u kojim je npr. šerijat dio državnog ustava i gdje je religija uvučena u sve pore svakodnevnice. Iste države zato imaju mnoge probleme jer ovo je 21. stoljeće. Drugi primjer su tradicionalne grupe židova i kršćana koje žive u malim zajednicama i prakticiraju svakodnevnicu kao prije nekoliko stotina godina.

Religijski vjernici 21. stoljeća reinterpretacijom religijskih izvora pokušavaju učvrstiti svoje vjerovanje, no isti proces vuče na prisutnost manjkavosti, jer današnji vjernik ima drugačije razumijevanje vjerovanja u tog istog božanstva.

[barmen jitro]

3Tufahija kaže:

Religijski vjernici 21. stoljeća reinterpretacijom religijskih izvora pokušavaju učvrstiti svoje vjerovanje, no isti proces vuče na prisutnost manjkavosti, jer današnji vjernik ima drugačije razumijevanje vjerovanja u tog istog božanstva.

Kolika bi to (na vagi) bila razdioba odnosa, primjerice vjernika 1.stoljeća, i današnjih? Šta se po tvom osobnom shvaćanju ovdje razlikuje, da je toliko suprotno?

[3Tufahija]

barmen jitro kaže:

Kolika bi to (na vagi) bila razdioba odnosa, primjerice vjernika 1.stoljeća, i današnjih? Šta se po tvom osobnom shvaćanju ovdje razlikuje, da je toliko suprotno?

Velika, jer židovstvo je tek bilo par stoljeća izašlo iz oralne tradicije, a kršćanstvo se formiralo nekoliko stoljeća do formalizacije istog, a islam je c/p prethodne izvore sa modificiranjem istih tek u 7.stoljeću.

Ne pišem na bazi osobnog shvaćanja, već povijesnih, arheoloških i antropoloških izvora.

Religijski izvori su prilično konfuzni osobi 21.st. jer su isti bazirani na starim jezicima, fragmentirani paragrafi i postoje razni izvori sukobljenih strana, jer su se politički religije usmjeravale za potrebe trenutnih vladara. Religijske svete Knjige su vrsta ljudkih pisanih dnevnika tog vremena kao i kolekcije prethodnih tradicija i priča o božanstvima.

Današnji vjernik nema istu svijest vjernika prvog stoljeća, ne osjeća tadašnje potrebe društva i položaj vjernika, kao i njihovo shvaćanje božanstva. Današnji vjernik priče iz religijskih izvora prihvaća drugačije zahvaljujući rekligijskim koncezusima i nadogradnji vjerovanja poput svetog trojstva, koje nije postojalo u ranom kršćanstvu.

Religijski izvori su zastarjeli, zato svaka nova generacija ima svoju percepciju, a kad bi ista bila spriječena, samo bi se jedan manji broj zadržao na ultra ortodoksnom vjerovanju i stilu života iz ranog srednjeg stoljeća.

[barmen jitro]

3Tufahija kaže:

Religijski izvori su zastarjeli, zato svaka nova generacija ima svoju percepciju, a kad bi ista bila spriječena, samo bi se jedan manji broj zadržao na ultra ortodoksnom vjerovanju i stilu života iz ranog srednjeg stoljeća.

Pazi, nisu izvori zastarjeli, nego ja vidim nešto treće, a to je da fabriciranje originala dogodilo se. To današnjem dobu postojanja daje sliku na potpuno drugi pravac gledanja, a on je najvjerovatnije krivo postavljen. Na primjer, bio sam u doticaju skenova nekih dokumenata, za koje se tvrdi da su najbliža „kopija“ originala, međutim, teško je tu dati pravnu jasnoću jel to zaista to što se tvrdi!. Moguće je da je to kopija neke prijašnje kopije, prepisivači onih davnih vremena nisu vodili jasnu politiku, oko toga – kako sačuvati vjerodostojnost i da se ne izgubi sama suština. No, da bi odredili kolika je razlika između današnjeg vjernika kršćana, u odnosu na prvo vrijeme – to se vidi iz aviona, ogromna je, ali, kao i kod drugih religija. Vrijeme mjenja tokove, ljudi zadržavaju teoriju, služe se novom kategorijom svjetovne materijalne strukture i načina življenja, a u praktičnom smislu – teško da bi današnji vjernik kršćan htio biti na mjestu kršćana 1.stoljeća. Današnji konformizam mu to ne bi dopustio, i materijalna obezbijeđenost. Nije jednak ni tempo života, nisu ni pogledi na svijet, ali – uvijek postoje skupine/pojedinci koji u određenom stupnju zadržavaju esencijalnu vrijednost „početka“. Istraživao sam upravo dosta godina o ovoj temi, i pokušavao sebe smjestiti u neki kadar – za taj period povijesti, no, nije to moguće realno postići – danas je sve u dijapazonu digitalne „vrijednosti“, jedina stvar koja tu nije nikad promjenjena je da li pojedinac istinski ima volju spoznaje Gospoda Boga, ili nema. Možda zato i nema potrebe za komparacijom „danas/jučer“ jel ionako – svako vrijeme nosi svoje breme, a živjeti se mora. Tako bi možda i kazao, ima li onda uopće smisla uspoređivanje, i šta bi ono realno donijelo – svima nama?!.

[sarmantan_sarlatan]

3Tufahija kaže:

Tekst sa druge teme cu upotrijebiti kao uvodni dio teme:

"Mislim da se nečiji moralni integritet uvelike odražava u kritičkom pristupu tradiciji svog naroda i svoje vjere.
To nikad ne znači potpuno odbacivanje "starih, prašnjavih i toksičnih knjižurina" već njihovo prevrednovanje."

Što je svrha metode prevrednovanja religijskih svetih izvora?

Svaki tekst skamenjen u vremenu u kojem je nastao je u narednom vremenu manje životan. Međutim, ako tekst u sebi nosi vjerodostojan kod za reinterpretaciju, to znači da ga se u svakom vremenu može razumjeti na autentičan način, onaj u skladu sa tim vremenom, odnosno aktuelnim trenutkom. Evoluiranje. Takva situacija na neki način potvrđuje nadahnutost, "božanski" aspekt tog teksta, što učvršćuje vjerovanje od strane sljedbenika. Međutim, evoluiranje je proces, a ni živ Bog ne može biti statičan. Kako se to već kaže-Bog je glagol, a ne imenica.

Npr. u Kur'anu eksplicitno stoji da je u pitanju alegorična knjiga, te da: "Da su sva stabla na Zemlji pisaljke, a more, uz pomoć još sedam mora, tinta, ne bi se ispisale Allahove riječi". Iz čeg proizlazi da Allahove riječi nisu samo one u knjizi (koje su, kao takve ograničene), nego i nešto mnogo obimnije i neispisivo. Živo i stalno odvijajuće. Npr.-tumačenja tih riječi (ali i još štošta).

Druga je stvar što je dogma islamske religije skamenjenost uzela za vrlinu i potrebu.

Slično je i sa Isusom koji priča priče koje treba RAZUMJETI. A tu, sa razumijevanjem, su tanki, pretanki, i njegovi apostoli.

S druge strane, skepticistički pristup će tvrditi da su to samo zastarjeli tekstovi sa isteklim rokom trajanja, neprimjenjivi danas i da svaki pokušaj moderne reinterpretacije ustvari predstavlja apologetsko silovanje izvornog teksta i njegovog stvarnog značenja.


Na neki način i jedni i drugi su u pravu, ali nijedni ne pogađaju suštinu.

[Bostan]

Svakom narodu pripada ono sto je u njegovom vremenu. Mi od proslih generacija, i naroda koji je minuo treba da pouku primimo.
Treba uci u znacenje nekog teksta, posebice Svetog, i slijediti duh tog teksta, zato je neophodno da svaka generacija osmisli kako da slijedi Objavu, tj da prozrije u Njezin duh i implementira ga u novom ruhu.Npr jahalica sluzi za prevoz, u danasnje vrijeme to je automobil. Forma evoluira, ali sustina ostaje ista.

[3Tufahija]

barmen jitro kaže:

Pazi, nisu izvori zastarjeli, nego ja vidim nešto treće, a to je da fabriciranje originala dogodilo se. To današnjem dobu postojanja daje sliku na potpuno drugi pravac gledanja, a on je najvjerovatnije krivo postavljen. Na primjer, bio sam u doticaju skenova nekih dokumenata, za koje se tvrdi da su najbliža „kopija“ originala, međutim, teško je tu dati pravnu jasnoću jel to zaista to što se tvrdi!. Moguće je da je to kopija neke prijašnje kopije, prepisivači onih davnih vremena nisu vodili jasnu politiku, oko toga – kako sačuvati vjerodostojnost i da se ne izgubi sama suština. No, da bi odredili kolika je razlika između današnjeg vjernika kršćana, u odnosu na prvo vrijeme – to se vidi iz aviona, ogromna je, ali, kao i kod drugih religija. Vrijeme mjenja tokove, ljudi zadržavaju teoriju, služe se novom kategorijom svjetovne materijalne strukture i načina življenja, a u praktičnom smislu – teško da bi današnji vjernik kršćan htio biti na mjestu kršćana 1.stoljeća. Današnji konformizam mu to ne bi dopustio, i materijalna obezbijeđenost. Nije jednak ni tempo života, nisu ni pogledi na svijet, ali – uvijek postoje skupine/pojedinci koji u određenom stupnju zadržavaju esencijalnu vrijednost „početka“. Istraživao sam upravo dosta godina o ovoj temi, i pokušavao sebe smjestiti u neki kadar – za taj period povijesti, no, nije to moguće realno postići – danas je sve u dijapazonu digitalne „vrijednosti“, jedina stvar koja tu nije nikad promjenjena je da li pojedinac istinski ima volju spoznaje Gospoda Boga, ili nema. Možda zato i nema potrebe za komparacijom „danas/jučer“ jel ionako – svako vrijeme nosi svoje breme, a živjeti se mora. Tako bi možda i kazao, ima li onda uopće smisla uspoređivanje, i šta bi ono realno donijelo – svima nama?!.

Lijepo si napisao, meni je jasno da ljudi oduvijek vjeruju u božanstva, ali pretpostavljam da vjeruju radi različitih osobnih potreba, a svoje vjerovanje ispoljavaju naučenim paternom religije koju su izabrali slijediti.

Da li se upitao zasto su ljudi, odrasli, toliko religiozni, dok djeca, koja nisu odrastala u religioznoj sredini, su tek kasnije pocela vjerovati. Religioznost je naučena. Postoje istraživanja koja tvrde da su ljudi rođeni vjernici, analizom djece, iako istraživanje jednostavno tvrdi da djeca svojom maštom vjeruju, no isto istraživanje nije spomenulo utjecaj bajki na djecu.

Zato pretpostavljam da je religioznost oblik vjerovanja odraslih poput djecijeg vjerovanja u likove iz mašte. Vjerovanje je produkt ljudske kreativne mašte.

[3Tufahija]

sarmantan_sarlatan kaže:

Svaki tekst skamenjen u vremenu u kojem je nastao je u narednom vremenu manje životan. Međutim, ako tekst u sebi nosi vjerodostojan kod za reinterpretaciju, to znači da ga se u svakom vremenu može razumjeti na autentičan način, onaj u skladu sa tim vremenom, odnosno aktuelnim trenutkom. Evoluiranje. Takva situacija na neki način potvrđuje nadahnutost, "božanski" aspekt tog teksta, što učvršćuje vjerovanje od strane sljedbenika. Međutim, evoluiranje je proces, a ni živ Bog ne može biti statičan. Kako se to već kaže-Bog je glagol, a ne imenica.

Npr. u Kur'anu eksplicitno stoji da je u pitanju alegorična knjiga, te da: "Da su sva stabla na Zemlji pisaljke, a more, uz pomoć još sedam mora, tinta, ne bi se ispisale Allahove riječi". Iz čeg proizlazi da Allahove riječi nisu samo one u knjizi (koje su, kao takve ograničene), nego i nešto mnogo obimnije i neispisivo. Živo i stalno odvijajuće. Npr.-tumačenja tih riječi (ali i još štošta).

Druga je stvar što je dogma islamske religije skamenjenost uzela za vrlinu i potrebu.

Slično je i sa Isusom koji priča priče koje treba RAZUMJETI. A tu, sa razumijevanjem, su tanki, pretanki, i njegovi apostoli.

S druge strane, skepticistički pristup će tvrditi da su to samo zastarjeli tekstovi sa isteklim rokom trajanja, neprimjenjivi danas i da svaki pokušaj moderne reinterpretacije ustvari predstavlja apologetsko silovanje izvornog teksta i njegovog stvarnog značenja.


Na neki način i jedni i drugi su u pravu, ali nijedni ne pogađaju suštinu.

Što je tebi konkretno vjerodostojan kod za reinterpretaciju?

Mnoga književna djela se stoljećima reinterpretiraju, a uopće nisu u oblasti religije. Ljudi jednostavno imaju različite poglede na pisana djela.

[3Tufahija]

Bostan kaže:

Svakom narodu pripada ono sto je u njegovom vremenu. Mi od proslih generacija, i naroda koji je minuo treba da pouku primimo.
Treba uci u znacenje nekog teksta, posebice Svetog, i slijediti duh tog teksta, zato je neophodno da svaka generacija osmisli kako da slijedi Objavu, tj da prozrije u Njezin duh i implementira ga u novom ruhu.Npr jahalica sluzi za prevoz, u danasnje vrijeme to je automobil. Forma evoluira, ali sustina ostaje ista.

Bostan, imaš ljupko obrazloženje kao vjernik. Ti si lijepo objasnio potrebu generacijskih ponovnih osmišljavanja slijedbljeništva Objave sa ciljem pragmatične primjene religioznosti. To je meni odavno jasno, ali, istovremeno, se zaboravlja osobna potreba religioznosti, a to je njena društvena komponenta. Društvo uslovljava shvatanje Objave, a ne pojedinci. No, treba podvuči, bez religioznosti, ljudi savršeno funkcioniraju.

[barmen jitro]

3Tufahija kaže:

Da li se upitao zasto su ljudi, odrasli, toliko religiozni, dok djeca, koja nisu odrastala u religioznoj sredini, su tek kasnije pocela vjerovati.

Trebali bi svi biti kao ta mala djeca. Oni su na sigurnom putu, dok odraslom treba dokaz. Pokaži mi pa ću povjerovati.

[Bostan]

3Tufahija kaže:

Bostan, imaš ljupko obrazloženje kao vjernik. Ti si lijepo objasnio potrebu generacijskih ponovnih osmišljavanja slijedbljeništva Objave sa ciljem pragmatične primjene religioznosti. To je meni odavno jasno, ali, istovremeno, se zaboravlja osobna potreba religioznosti, a to je njena društvena komponenta. Društvo uslovljava shvatanje Objave, a ne pojedinci. No, treba podvuči, bez religioznosti, ljudi savršeno funkcioniraju.

Hvala na komplimentu . Drustvena komponenta je prisutna tamo gdje su vjernici u vecini, oni bi trebali osmisljavati nacine intepretacije Objava u 'modernom' ruhu, u skladu sa modernim dostignucima. Znakovito je to , da ponovim, da se forma mijenja ali sustina ostaje ista.
Tamo gdje su vjernici u manjini, ili neka religijska grupa, treba da se usklade sa doticnim sistemom koji tamo vlada.(to je goruci problem imigranata).
Sto se tice personalnog odnosa sa Bogom, to je uvijek stvar duhovnosti.

[sarmantan_sarlatan]

3Tufahija kaže:

Što je tebi konkretno vjerodostojan kod za reinterpretaciju?

Izvorna poruka je ista u svakom vremenu, ali je "van kutije".

Oni koji razumiju izvornu poruku se mogu igrati njenim značenjima koja su "unutar kutije".

Međutim, reinterpretatori o kojima sam govorio nisu oni koji su razumjeli izvornu poruku.

3Tufahija kaže:

Mnoga književna djela se stoljećima reinterpretiraju, a uopće nisu u oblasti religije. Ljudi jednostavno imaju različite poglede na pisana djela.

Tako je. To je druga grupa, skeptici.

I skeptici i reinterpretatori iz "kutije" su promašili suštinu, samo su djelimično u pravu, i jedni i drugi.

[3Tufahija]

sarmantan_sarlatan kaže:

Izvorna poruka je ista u svakom vremenu, ali je "van kutije".

Oni koji razumiju izvornu poruku se mogu igrati njenim značenjima koja su "unutar kutije".

Međutim, reinterpretatori o kojima sam govorio nisu oni koji su razumjeli izvornu poruku.



Tako je. To je druga grupa, skeptici.

I skeptici i reinterpretatori iz "kutije" su promašili suštinu, samo su djelimično u pravu, i jedni i drugi.

Kako znaš koji su razumjeli pravilno, a koji nisu?

[3Tufahija]

Bostan kaže:

Hvala na komplimentu . Drustvena komponenta je prisutna tamo gdje su vjernici u vecini, oni bi trebali osmisljavati nacine intepretacije Objava u 'modernom' ruhu, u skladu sa modernim dostignucima. Znakovito je to , da ponovim, da se forma mijenja ali sustina ostaje ista.
Tamo gdje su vjernici u manjini, ili neka religijska grupa, treba da se usklade sa doticnim sistemom koji tamo vlada.(to je goruci problem imigranata).
Sto se tice personalnog odnosa sa Bogom, to je uvijek stvar duhovnosti.

Samo želim dodati, suština je univerzalna u religijama i van istih.

[Bostan]

3Tufahija kaže:

Samo želim dodati, suština je univerzalna u religijama i van istih.

Koje bi ti univerzalne vrijednosti podvukla?