Natrag   Forum.hr > Društvo > Svijet oko nas > Poljoprivreda

Poljoprivreda Kako privređivati plodovima zemlje

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 15.02.2011., 15:41   #81
Quote:
F@@hrenheit kaže: Pogledaj post
Budući da se takva rajčica prodaje u našim trgovačkim lancima pod nazivom "domaća",mene zanima što je to u njoj domaće,odnosno po čemu se to ona razlikuje od uvozne rajčice,koja je također uzgojena istom tehnologijom?
GRAD ZAGREB http://www.hzpss.hr/adminmax/publika...ca_odsjeci.pdf
Realizirane aktivnosti i dostignuti ciljevi u 2006. godini: Povrće i cvijeće - Ciljna grupa bili su članovi Udruge povrćara Grada Zagreba i Udruge cvjećara. Povećana je proizvodnja u plastenicima za 5%, hidroponska proizvodnja provodi se na 1100 m2. Ostvaren je veći urod u plasteničkoj proizvodnji za 10% i prihod za 10-15%.

Ako je 2006. godine hidroponska proizvodnja bila u gradu Zagrebu na 1100 m2 a danas je daaaaleko veća onda je to domaća proizvodnja. U starim postovima ovog foruma vidjela sam članak iz 2007. godine http://news.bbc.co.uk/2/hi/health/6272634.stm
komar is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.02.2011., 20:07   #82
o tom vrcanu odnosno gazdama(ima ih više) bivše firme vrni,svašta sam čuo i nemam baš mogućnosti to provjeravati ,niti me zanimaju,jedino mogu reći da apsolutno nisam čuo ništa pozitivno.
znam samo da imaju novu firmu i opet rade na hladnjači i očito im nitko ništa ne može niti hoće...znači jači su od pozitivnih propisa.
a da su nekada zatrpavali državu sa kineskim češnjakom ,to je istina,a danas kao imaju neku proizvodnjicu na jugu države u kaštelima i koliko čujem ponekad trpaju uvozne artikle u kutije svog brenda....

što se hidroponije paradajza u hrvatskoj tiče-raste eksponencijalno jer su makedonci pobjegli sa našeg tržišta u rusiju i više nas ne zatrpavaju jeftinim dampingom u špici turističke sezone,pa je paradajz konačno dobio zraka na našem tržištu...sa time i interes proizvođača do mjere dok se slobodni dio tržišta ne zasiti(onaj dio što nije pod todinom jurisdikcijom,znači još možda 30-35% tržišta,zanima me samo što će toda ove sezone vući iz strumice???)

velika većina hidroponičara sadi hibrid belle isključivo zato jer naše tržište užasno specifično i traži debeli,tvrdi,tvrđi od kamena i tamni paradajz a to velika većina hibrida ne udovoljava i višestruko su preskupi u odnosu na belle.
jedini problem belle-a je što je to jako stari pretpotopni hibrid iz 90-godina i nema niz otpornosti na bolesti a pogotovo na cladosporium te to zahtijeva bolesnu količinu špricanja(to vam neće priznati niti jedan hidroponičar).
neke sjemenske kuće rade na novim stvarima ali je problem što smo u svjetskim razmjerima specifično tržište sa specifičnim klimatima a premali za neke veće investicije...........
tomatix is offline  
Odgovori s citatom
Old 18.04.2011., 22:34   #83
INfo

Rajčica – poznato i nepoznato
1. Determinantni – niski kultivari
Tipovi rasta rajčice:
Grmoliki, rastu do određene visine 75-100 cm, a kada počnu donositi cvjetove, vegetativni
rast im prestaje. Svaka kratka bočna grana na vrhu nosi cvat. Plodovi dozrijevaju
istovremeno i nakon glavne jednokratne berbe, koja traje oko mjesec dana, biljke se čupaju.
Dobar su izbor za preradu u industriji i domaćinstvu. Biljke nije potrebno rezati, a za
potporanj su dovoljni stupovi (kolci) s vodoravno postavljenom žicom.
2. Indeterminantni – visoki kultivari
Stabljika im raste i donosi plodove neograničeno do mraza ili duže uz grijani zaštićeni
prostor. Iz pazušca svakog lisnog pupa stabljike stvaraju bočne grane – zaperke. Za kvalitetnu
proizvodnju potrebno je usmjeriti rast stabljike u visinu. To zahtijeva stalnu njegu – vezanje
(omatanje) stabljike i rezidbu zaperaka i lišća. Osim toga, za visoke rajčice treba znatno više
prostora.
3. Semideterminantni – poluvisoki kultivari
Imaju svojstva i visokih i niskih rajčica – proizvodnja može trajati cijele sezone, kao kod
visokih rajčica, ali nisu tako neobuzdani već im debela stabljika nalikuje na nisku grmoliku
rajčicu. Nakon svakog cvata na glavnoj stabljici formiraju više bočnih grana (najčešće 2
zaperka). Zahtijevaju potporanj od horizontalne žice pričvršćene na stupove ili se vode
okomito uz konopac (špagu).
Zaperci su postrani izboji koji rastu iz pazušca listova glavne stabljike. Svaki neotkinuti
zaperak raste, cvate i razvija plod. Zaperke donose sva 3 tipa rajčice. Oni na determinantnoj
biljci ne utječu na proizvodnju ploda pa se skidaju samo ispod prvog cvata za bolje
prozračivanje biljke.
Skidanje zaperaka (pinciranje stabljike)
Kod indeterminantnih rajčica rastući zaperak oduzima hranu stvorenu fotosintezom i glavna
stabljika kasnije stvara plod. Plodovi su sitniji i manje ih je. Za kvalitetnije plodove koji ranije
dozrijevaju – svaki zaperak se skida kad postane vidljiv (2 cm). Kod semideterminantnih
rajčica zaperci se skidaju na isti način.
Ovaj se način primjenjuje kod visokih i poluvisokih tipova. Drugu stabljiku predstavlja prvi
zaperak ispod prvog cvata i njezin se rast usmjerava kao glavna stabljika. Kod poluvisokih
rajčica može se stvoriti i treća stabljika. Tada se ostavlja prvi zaperak iznad prvog cvata.
Pripazite na gustoću biljaka, preporuča se sadnja 2,5-3 biljke/m
2
.
Uzgoj rajčice na „2 stabljike“1. Za bolje prozračivanje biljke, skida se 1-3 lista pri tlu ispod prve cvjetne grane. Tada je
indeterminantna rajčica visoka 1,2-1,5 m i ima 5 zametnutih cvjetnih grančica.
Skidanje lišća kod visokih i poluvisokih rajčica
2. Početkom berbe plodova (na najnižoj etaži) počinje pravo skidanje lišća. Uklanjaju se
listovi koji su hranili te plodove , a to su 1 list ispod i 1-2 lista iznad zrelog grozda.
3. Lišće iznad nedozrelih plodova hrani i štiti ih od sunčeve paleži i nije ih poželjno
skinuti.
Kod svih tipova rajčice skidaju se listovi oštećeni od bolesti i štetnika i oni koji žute i odumiru.
Visoka i poluvisoka rajčica veže se i omata oko konopca. Pri dnu je konopac fiksiran za
stabljiku, a pri vrhu se veže na konstrukciju plastenika. Uvijek se omotava ispod cvata da se
izbjegnu štete uslijed otkidanja cvjetne grane ili opadanja cvjetova.
Vezanje rajčice
Kod visokih zaštićenih prostora biljka se kopčom pričvršćuje za konopac. Konopac je
namotan na pokretni držač koji je vezan za konstrukciju. Omogućuje nesmetano zatezanje i
otpuštanje kod promjene visine stabljike. Konopci se zatežu masom biljaka koje se stoga ne
omataju.
Suvremena oprema za vezanje visoke stabljike u zaštićenom prostoru
Roler za vezanje rajčice Horizontalni držač rajčice
Kopča-držač stabljikeKopča-držač grozda Nosač cvjetne stabljike i grozda
Obavlja se kada biljka visoke rajčice razvije 8-10 cvjetnih grana u proljetno-ljetnoj
proizvodnji. U jesenskoj proizvodnji, kad je kratko vrijeme za dozrijevanje, vrh se zakida
nakon 4-6 cvjetnih grana. Time se utječe na brže dozrijevanje plodova. Vrh se zakida tako da
se iznad zadnje cvjetne grane ostave 2-3 lista.
Zakidanje vrha stabljike (dekaptiranje stabljike)
Područni odjel HPK Koprivničko-križevačke županije
Sunčica Dombaj, dipl. ing. agr.
stručna savjetnica za hortikulturu
__________________
thinking is difficult, therefore let the herd pronounce judgment
diabolica is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.03.2012., 00:50   #84
Quote:
salel kaže: Pogledaj post
u hrvatskim uvijetima ta proizvodnja je ekonomski neodrživa a sa stajališta neeksploatiranosti poljoprivrednog zemljišta i potpuno nepotrebna.
Na početku ovog vašeg pisanja nije bilo paradajza nešto posebno na tržištu. Danas okolica Zagreba vrvi takvim prostorima gdje sve raste bez oranja i kopanja...

Malo se piše o tome u dnevnim novinama http://www.poslovni.hr/vijesti/ekopr...na-165702.aspx - moj prijatelj je u Holandiji prije 25 godina bio u voćnjaku koji stoji na betoniranom prostoru u nekim tekućinama. Mi smo još jako daleko od znanja što se u svijetu jede i kako se proizvodi voće i povrće bez velikih rizika za proizvođače i trgovačke lance. Moram reči da nisam sigurna u potpunu zdravstvenu ispravnost - što je manje bitno jer kupac si je sam kriv, ako krene po zlu.
komar is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.03.2012., 12:01   #85
Zna se kako se uzgaja povrće i voće. Da je hidroponski uzgoj zdrav - nije. Ali je vrlo unosan...
Biljka is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.03.2012., 21:40   #86
Hidroponski uzgoj salate...

salata sa korijenom, zahvaljujući hidroponskom uzgoju i korijenu, hranjivija je i zdravija, ukusnija i duže svježija, od ostalih tradicionalno uzgojenih salata. Uzgajamo, bez pesticida i herbicida, sortu salate kristalku i putericu. Prepoznat ćete ih osim po korijenu i po intezivnoj zelenoj boji jer smo ih obilno „zalijevali” kisikom tijekom rasta. Zato je .... salata sa korijenom jedinstvena na hrvatskom tržištu, dostupna u supermaketima u većim hrvatskim gradovima.

Vidim da svi koji se bave hidroponskim uzgojem traže samo diplomirane agronome, a voljela bi čuti što kažu oni koji su svjesni cijele priče o uzgoju - a imaju neovisno mišljenje. Proizvođači uvijek rade vrhunske proizvode... zapravo svakom poslovnom subjektu je cilj biti dobar i nametnuti se kao najbolji
komar is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.03.2012., 21:49   #87
Quote:
diabolica kaže: Pogledaj post
Rajčica – poznato i nepoznato
1. Determinantni – niski kultivari
Tipovi rasta rajčice:
Još malo pa će mi trebati ponoviti gradivo glede rajčice!
komar is offline  
Odgovori s citatom
Old 29.03.2012., 22:12   #88
Što te točno zanima po pitanju hidroponskog uzgoja?
Biljka is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.04.2012., 17:17   #89
gdje kupiti hranu?

ja sam se probao malo s tim igrati kod kuce ali nikako nisam uspio dobiti stabilnu hranjivu otopinu.

cak i kad sam je radio od kisnice nije mi potrajala vise od tri dana, sve se zgusnulo, pozutilo, uzas... inace, radio sam to u obicnoj 20l kanti (dakle, nije bas toliko mala kolicina hranjive otopine da se ne moze odrzati par dana) koja je bila oblozena alu folijom radi sprjecavanja stvaranja algi.

inace, eksperiment nije bio priveden kraju jer je papricica uginula a ja ostao obeshrabren.
grg4 is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.04.2012., 21:34   #90
Quote:
Biljka112 kaže: Pogledaj post
Što te točno zanima po pitanju hidroponskog uzgoja?
To što svaki prosječni čovjek zna o hidroponiji znam i ja.... http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/b...-racunalo.html ako je sve kamena vuna sa čistom kemijom - zar to nije isto kao GMO ili kloniranje - samo dobar pokušaj oponašanja prirode - dugi niz godina nije dokazano koliko je štetno osim što je odlično za vlasnika posla?

Koliko se čovjek može uzdati u dobar posao koji vodi računalo...?
komar is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.04.2012., 10:23   #91
Nije isto. GMO je priča za sebe i nema veze sa hidroponskim uzgojem. Osim toga, nije nužno da se biljke uzgajaju na kamenoj vuni. Danas se već koriste metode uzgajana u kontejnerima (plastika, stiropor) koji plivaju na hranjivoj otopini. Da je hidroponski ugoj posebno zdrav, nije, ali je vrlo profitabilan. No ima i jedan problem...Sam sustav hidroponskog uzgoja vrlo je skup pa si ga malo koji proizvođač može priuštiti.
Biljka is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.04.2012., 14:29   #92
Quote:
komar kaže: Pogledaj post
ako je sve kamena vuna sa čistom kemijom - zar to nije isto kao GMO ili kloniranje - samo dobar pokušaj oponašanja prirode - dugi niz godina nije dokazano koliko je štetno osim što je odlično za vlasnika posla?
Osobno sam protiv ovakovog načina uzgoja. Mišljenje ću pojasniti činjenicom kako ovakvom načinu uzgoja pribjegavaju oni koji to moraju, a moraju radi (nedostatka površina) inteziviranja proizvodnje, zagađenosti tla i voda. Smatram kako naša Hrvatska nije jedna od tih zemalja. Obično dobiijem pljusku kada ovo kažem, ali baš me briga.

Što se tiče kamene vune, ona je idealan supstrat u smislu tehnologije proizvodnje. Naravno da ne može u potpunosti zamijeniti tlo. Mislim da je suvišno pojašnjavati zašto. Međutim, u prodaji su organski supstrati, kokosova vlakna uglavnom koji su po meni prihvatljiviji.

Koliko je meni poznato, istraživanja su pokazala kako rajčica uzgojena hidroponskim putem ima veći sadrćaj pojedinih hranjivih tvari i elemenata. nisam čitala znanstvene radove, nego sam negdje pročitala, ali voljela bih se pozabaviti tom problematikom kada mi vrijeme bude dozvolilo.


Quote:
komar kaže: Pogledaj post
Koliko se čovjek može uzdati u dobar posao koji vodi računalo...?
uhhh na žalost može ... sustav je u potpunosti automatiziran, naravno govorim o suvremenim staklenicima s pratećom opremom. Uz dodatno sigurnosno napajanje i lagunu s vodom, vaša proizvodnja je svemir sam za sebe.
__________________
Ako želiš pobijediti, ne smiješ izgubiti!
Freyra is offline  
Odgovori s citatom
Old 16.04.2012., 21:02   #93
Najbolja rajčica je ona iz vlastitog vrta. Uzgojena hidroponskim načinom nikada sunca nije vidjela. O tome da je hranjivija od obične dalo bi se raspravljati...
Biljka is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.04.2012., 17:58   #94
Dobije sunca preko prozirnog krova ne koliko ona vani ali ipak dobije.Bit je u otopini umjetnih hranjiva kojih ima daleko više nego u uzgoju vani makar i za tržište.Zbog tehnologije vezane za uzimanje puno kisika još brže i raste.
__________________
Demokracija je kad poštuješ Zakone iako se sa njima ne slažeš.
sivkić is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.05.2012., 10:07   #95
Quote:
sivkić kaže: Pogledaj post
Dobije sunca preko prozirnog krova ne koliko ona vani ali ipak dobije.
Prozirnog krova? predobro ...

Quote:
sivkić kaže: Pogledaj post
Bit je u otopini umjetnih hranjiva kojih ima daleko više nego u uzgoju vani makar i za tržište
Hranjiva otopina sadrži onoliko hranjiva koliko je biljci potrebno, isto tako kao što se u tlu dodaje onoliko hraniva koliko je potrebno da bi se nadoknadio nedostatak . Naravno, ako se proizvodnja temelji na suvremenim načelima održive proizvodnje pa se prije gnojide učini analiza potrebe tla za gnojidbom. Biljka nije svinja, ona uzima koliko njoj treba.


Quote:
sivkić kaže: Pogledaj post
Zbog tehnologije vezane za uzimanje puno kisika još brže i raste.
Kisika?
__________________
Ako želiš pobijediti, ne smiješ izgubiti!
Freyra is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.05.2012., 11:27   #96
Da kisika.Neki naši su bili na poljoprivrednoj koji su izumili jedan od boljih ili najboljih sistema za što brži rast.
"Prednost uzgoja salate u plastenicima Luxar Ag u odnosu na svjetsku praksu je sustav obilnog i ravnomjernog doziranja kisika u vodu koje je neophodno za jednoliki, brzi i zdravi rast biljke na velikim površinama slabo pokretljive vode. Taj sustav aeracije inovacija je hrvatskih stručnjaka tima dr.sc. Anta Čikića, koje je ujedno i zaštićeno tehničko rješenje."

Nikada nijedan klasični prozvođač povrća neće utrošit istu ili manju količinu gnojiva od onih u hidroponskom načinu uzgoja.

Biljka će uzet onoliko koliko joj daš.
__________________
Demokracija je kad poštuješ Zakone iako se sa njima ne slažeš.
sivkić is offline  
Odgovori s citatom
Old 03.05.2012., 11:53   #97
Quote:
sivkić kaže: Pogledaj post
Da kisika.Neki naši su bili na poljoprivrednoj koji su izumili jedan od boljih ili najboljih sistema za što brži rast.

"Prednost uzgoja salate u plastenicima Luxar Ag u odnosu na svjetsku praksu je sustav obilnog i ravnomjernog doziranja kisika u vodu koje je neophodno za jednoliki, brzi i zdravi rast biljke na velikim površinama slabo pokretljive vode. Taj sustav aeracije inovacija je hrvatskih stručnjaka tima dr.sc. Anta Čikića, koje je ujedno i zaštićeno tehničko rješenje."
Da i? Ne razumijem ovaj copy paste osim reklame dotične firme. Naime, cijenjeni dr. sc. Čikić je inženjer strojarstva, a ne agronom ili ishranaš. Uostalom, u postu gore navodiš kako se radi o tehnologiji uzimanja kisika . Biljka usvaja kisik?


Quote:
sivkić kaže: Pogledaj post
Nikada nijedan klasični prozvođač povrća neće utrošit istu ili manju količinu gnojiva od onih u hidroponskom načinu uzgoja.
Nego koju količinu će utrošiti?

Quote:
sivkić kaže: Pogledaj post
Biljka će uzet onoliko koliko joj daš.
Ako ti to tako tvrdiš, evo ja ti vjerujem jer pretpostavljam da si pri tome svjestan/a kako postavljaš sasvim nove postulate u ishrani bilja koji se u potpunosti kose za zakonitositma poput Liebiga, Baptista i Sprengela. Kada bi to išlo kako ti kažeš, onda bismo svi krkali 200, 300, 500 kg svega i svačega i prirodi bi bili bajni. Ne bi bilo opadanja prinosa, antagonizma niti polucije i svijet ne bio bio gladan
__________________
Ako želiš pobijediti, ne smiješ izgubiti!

Zadnje uređivanje Freyra : 03.05.2012. at 12:13.
Freyra is offline  
Odgovori s citatom
Old 04.05.2012., 09:43   #98
Trebao samo obrisat ime firme.On je strojar ali radi s jednim mladim poduzetnikom koji ima velike plastenike u kojima hidroponski uzgaja povće.Gledao sam tu emisiju.Neki novi sistem pri čemu pumpama i cirkulacijama i ostalim neki novim tehnikama dobiva više kisika u hranjivoj otopini i time prije apsorbira hranu, brže naraste i ciklus sadnja berba je brži a cilj je zarada.
Jedan od nedostataka hidriponije je zagađivanje okoliša a sigurno nije zbog normalne količine utrošenog gnojiva.Npr loza će kod normalnog gnojenja dat 1-2 kg grožđa a kod pojačanog i velikog 4-5 kg koje osim količine nema kvalitetu.
__________________
Demokracija je kad poštuješ Zakone iako se sa njima ne slažeš.
sivkić is offline  
Odgovori s citatom
Old 22.05.2012., 13:44   #99
Quote:
sivkić kaže: Pogledaj post
Jedan od nedostataka hidriponije je zagađivanje okoliša a sigurno nije zbog normalne količine utrošenog gnojiva.Npr loza će kod normalnog gnojenja dat 1-2 kg grožđa a kod pojačanog i velikog 4-5 kg koje osim količine nema kvalitetu.
Ne, jedna od prednosti hidroponije je manja mogućnost onečišćenja okoliša iz više razloga, a neki od njih jesu: proizvodnja u kontroliranim uvjetima, nemogućnosti ispiranja hraniva jer su biljke uzgajane u supstratima i kontejnerima, mogućnost recikliranja vode za hranivima i na taj način se čuva voda, a i upotrebljavaju manje količine mineralnih gnojiva. Primjena sredstava za zaštitu je minimalna ili daleko manja u odnosu na proizvodnju na otvorenom. U razvijenijim zemljama postoji mogućnost reciklaže supstrata što rješava brigu zbrinjavanja.
__________________
Ako želiš pobijediti, ne smiješ izgubiti!
Freyra is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.08.2014., 21:37   #100
Quote:
komar kaže: Pogledaj post
salata sa korijenom, zahvaljujući hidroponskom uzgoju i korijenu, hranjivija je i zdravija, ukusnija i duže svježija, od ostalih tradicionalno uzgojenih salata. Uzgajamo, bez pesticida i herbicida, sortu salate kristalku i putericu. Prepoznat ćete ih osim po korijenu i po intezivnoj zelenoj boji jer smo ih obilno „zalijevali” kisikom tijekom rasta. Zato je .... salata sa korijenom jedinstvena na hrvatskom tržištu, dostupna u supermaketima u većim hrvatskim gradovima.

Vidim da svi koji se bave hidroponskim uzgojem traže samo diplomirane agronome, a voljela bi čuti što kažu oni koji su svjesni cijele priče o uzgoju - a imaju neovisno mišljenje. Proizvođači uvijek rade vrhunske proizvode... zapravo svakom poslovnom subjektu je cilj biti dobar i nametnuti se kao najbolji
Izgleda da takvu više ne bute jeli,jer im je firma riknula ove godine...
http://www.youtube.com/watch?v=l3gh4I7XHiQ
A imali su "vlastitu patentiranu tehnologiju"...
F@@hrenheit is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 14:21.