Invazivne vrste

[Auge]

maky3685 kaže:

kormaran radi štetu na ribljem fondu. općenito. tone i tone ribe bezveze izmasakrira i ne pojede. samo zato što ga ima previše. i ako se ubija kormoran onda se ubija kormoran. to se lako kontrolira jer bi ti lovovi valjda bili pod nadzorom zaštitara.
a svinje, zašto nisi prijavio da su prenjeli svinje na druge otoke? svinja lako prepliva do naših otoka. samo je pitanje dali ima gdje ostati. ako nema šume il makije kao na krku neće ostati. svinjama nemoš zabranit da plivaju na otoke. možemo samo zabranit bespotrebno unošenje na druga staništa. na koje otoke su prenjeli svinje?

Brošura o kormoranima, ribarski pogled. Zanimljiva je karta na str. 4 o širenju areala kormorana 1965.-2008.
https://webgate.ec.europa.eu/fpfis/i...04%2027%20.pdf

Za sve otoke na kojima se nalaze divlje svinje postoje tvrdnje da su donesene:
Krk, Cres, Lošinj, Hvar, Brač, Korčula, Pašman, Ugljan, Mljet. Premda su na mnoge od tih otoka doplivale.

Navodno ih ima i na Šolti, a otočani su bili uvjereni da ih ima i na Velome Drveniku, dok nije došla lovačka ekspedicija i utvrdila da ih nema.

[Makyme]

Auge kaže:

Brošura o kormoranima, ribarski pogled. Zanimljiva je karta na str. 4 o širenju areala kormorana 1965.-2008.
https://webgate.ec.europa.eu/fpfis/i...04%2027%20.pdf

Za sve otoke na kojima se nalaze divlje svinje postoje tvrdnje da su donesene:
Krk, Cres, Lošinj, Hvar, Brač, Korčula, Pašman, Ugljan, Mljet. Premda su na mnoge od tih otoka doplivale.

Navodno ih ima i na Šolti, a otočani su bili uvjereni da ih ima i na Velome Drveniku, dok nije došla lovačka ekspedicija i utvrdila da ih nema.

kormorane treba malo potkresat definitivno.

a što se tiče svinja one jesu donešene na neke otoke, al to ne znači da su samo tako došle i da su zbog toga u tolikom broju. došle bi one svakako....

[Auge]

maky3685 kaže:

kormorane treba malo potkresat definitivno.

a što se tiče svinja one jesu donešene na neke otoke, al to ne znači da su samo tako došle i da su zbog toga u tolikom broju. došle bi one svakako....

Prije 100 godina je npr. Dalmacija je bila agrarno prenaseljena, svaki pedalj zemlje je bio obrađen (vinogradi, maslinici itd.) ili su ga pasle ovce i koze. Mase ljudi su svakodnevno išle u polja.

Po šumarcima se skupljao šušanj i sjeklo ogrjevno drvo.

U međuvremenu je:
- privremeno bio zabranjen uzgoj koza, što je pomoglo podizanju šuma
- provedena elektrifikacija, što je učinilo nepotrebnom sječu ogrjevnog drveta
- ovčarstvo je prestalo biti nužno za preživljavanje i dobrim je dijelom napušteno
- vinogradarstvo i maslinarstvo je bilo doživjelo krizu od koje se oporavlja tek zadnjih godina
- dogodio se ruralni egzodus stanovništva sa sela, a i oni koji su ostali često još obrađuju samo okućnice, ako i to.

Normalno da se u takvim uvjetima proširila makija, koja prerasta i u prave šume i da su sljedeći širenje šume divlje svinje iz BiH naselile Dalmaciju, gdje su našle super-povoljne klimatske i vegetacijske uvjete.

Otoci su im pravi bonus, jer za razliku od kopna na njima nema nikakvih predatora (npr. vukova), a malo tko zalazi u neprohodnu makiju jer su otoci u posebno velikoj mjeri izgubili stanovništvo.

Prema popisu poljoprivrede 2003. u 4 županije u Dalmaciji je bilo 315 455 ovaca ili svega 35,52% od broja iz 1900. kad ih je bilo 888 039, a koza je 2003. bilo 44 498 ili svega 23,22% od broja iz 1900. kad ih je bilo 191 676 u Dalmaciji.

Istina, podatci za 2003. uključuju i dijelove Like (npr. Gračac) u sastavu ZD županije, dok podatci za 1900. ne uključuju taj dio, ali uključuju okrug Kotor u današnjoj CG, pa premda mi se nije dalo detaljno modificirati podatke, mislim da je jasno koliko se drastično smanjio broj stoke sitnog zuba što je omogućilo regeneraciju šume i ekspanziju crne divljači (divljih svinja).

[Makyme]

Auge kaže:

Prije 100 godina je npr. Dalmacija je bila agrarno prenaseljena, svaki pedalj zemlje je bio obrađen (vinogradi, maslinici itd.) ili su ga pasle ovce i koze. Mase ljudi su svakodnevno išle u polja.

Po šumarcima se skupljao šušanj i sjeklo ogrjevno drvo.

U međuvremenu je:
- privremeno bio zabranjen uzgoj koza, što je pomoglo podizanju šuma
- provedena elektrifikacija, što je učinilo nepotrebnom sječu ogrjevnog drveta
- ovčarstvo je prestalo biti nužno za preživljavanje i dobrim je dijelom napušteno
- vinogradarstvo i maslinarstvo je bilo doživjelo krizu od koje se oporavlja tek zadnjih godina
- dogodio se ruralni egzodus stanovništva sa sela, a i oni koji su ostali često još obrađuju samo okućnice, ako i to.

Normalno da se u takvim uvjetima proširila makija, koja prerasta i u prave šume i da su sljedeći širenje šume divlje svinje iz BiH naselile Dalmaciju, gdje su našle super-povoljne klimatske i vegetacijske uvjete.

Otoci su im pravi bonus, jer za razliku od kopna na njima nema nikakvih predatora (npr. vukova), a malo tko zalazi u neprohodnu makiju jer su otoci u posebno velikoj mjeri izgubili stanovništvo.

Prema popisu poljoprivrede 2003. u 4 županije u Dalmaciji je bilo 315 455 ovaca ili svega 35,52% od broja iz 1900. kad ih je bilo 888 039, a koza je 2003. bilo 44 498 ili svega 23,22% od broja iz 1900. kad ih je bilo 191 676 u Dalmaciji.

Istina, podatci za 2003. uključuju i dijelove Like (npr. Gračac) u sastavu ZD županije, dok podatci za 1900. ne uključuju taj dio, ali uključuju okrug Kotor u današnjoj CG, pa premda mi se nije dalo detaljno modificirati podatke, mislim da je jasno koliko se drastično smanjio broj stoke sitnog zuba što je omogućilo regeneraciju šume i ekspanziju crne divljači (divljih svinja).

tako je. dok je čovjek krčio šume i sadio lozu i masline , držao ovce,koze svinja nema. čim to nestane svinja se vraća zajedno sa šumom.

[manchild]

Veprovi stigli i na Mljet

[Makyme]

pa odavno ih ima tamo....

[manchild]

Zelena američka duglazija, (P. menziesii, podvrsta viridis, ponekad P. menziesii, varijacija menziesii), često nazvana i obalna duglazija - prava pošast na Novom Zeladnu

[manchild]

RONIOCI i biolozi Ronilačkog kluba Centar iz Medulina u podmorju rta Marlere na četiri izdvojene lokacije na dubini od 17,2 do 23,5 metara pronašli su stanište tropske alge Caulerpe racemose, vrlo opasne alge za autohtonu podvodnu zajednicu, piše Glas Istre.

Biologinja koja je pronašla alge navela je kako se alge nalaze na pjeskovitom i šljunkovitom dnu pored razasutih dijelova stare olupine jednog željeznog broda. Tri uočena naselja tropske alge prostiru se na površini od pola do najviše jednog metra četvornog, dok se četvrta livada prostire na površini od čak 50 četvornih metara.

[manchild]

PRIMJERAK dosad nezabilježene vrste ribe u Jadranskom moru, ulovljen je blizu otoka Jakljana pokraj Dubrovnika.

Riba pod imenom Lagocephalus sceleratus duga je 66 cm i teška 3,5 kg, a u Sredozemno more stigla je kroz Sueski kanal. Njena koža i unutarnji organi sadrže tetrodoksin koji može paralizirati nervni i respiratorni sustav, pa riba predstavlja potencijalni rizik za ljudsko zdravlje.

Ipak, u Japanu, Egiptu i Turskoj smatra se delikatesom te se ilegalno prodaje

[hajda]

Uklanjanje, zapravo klanje, sobova sa Južne Georgije:

http://www.trust.org/alertnet/news/t...eer-face-cull/

[manchild]

hajda kaže:

Uklanjanje, zapravo klanje, sobova sa Južne Georgije:

http://www.trust.org/alertnet/news/t...eer-face-cull/

mene opće čudi da su su uspjeli i preživjeti tolike godine tamo

[Makyme]

hajda kaže:

Uklanjanje, zapravo klanje, sobova sa Južne Georgije:

http://www.trust.org/alertnet/news/t...eer-face-cull/

pa to se radi praktički svagdje gdje neka introducirana vrsta prijeti ravnoteži u staništu. na novom zelandu rade isto. lokalne vlasti u godinama prevelike brojnosti određenih vrsta jednostavno propišu uredbu kojom se mora ukloniti toliko i toliko jedniki. nitko tu ne drami previše jer ako se ne reagira napravit će preveliku štetu...

[Auge]

manchild kaže:

PRIMJERAK dosad nezabilježene vrste ribe u Jadranskom moru, ulovljen je blizu otoka Jakljana pokraj Dubrovnika.

Riba pod imenom Lagocephalus sceleratus duga je 66 cm i teška 3,5 kg, a u Sredozemno more stigla je kroz Sueski kanal. Njena koža i unutarnji organi sadrže tetrodoksin koji može paralizirati nervni i respiratorni sustav, pa riba predstavlja potencijalni rizik za ljudsko zdravlje.

Ipak, u Japanu, Egiptu i Turskoj smatra se delikatesom te se ilegalno prodaje

1.) Zanimljivo. Po ovom linku je otrovna za jelo. http://www.fishbase.org/summary/Lago...celeratus.html

2.) Čudno da se u Turskoj već smatra delikatesom, ako je u Sredozemlje ušla kroz Sueski kanal, očito u novije vrijeme.

[Cahit]

Auge kaže:

1.) Zanimljivo. Po ovom linku je otrovna za jelo. http://www.fishbase.org/summary/Lago...celeratus.html

2.) Čudno da se u Turskoj već smatra delikatesom, ako je u Sredozemlje ušla kroz Sueski kanal, očito u novije vrijeme.

Treba je znati pripraviti - kao kod ribe fugu, ako je se pravilno priprema, opasnosti od tetrodotoxina ne bi trebalo biti.

Npr. u Japanu su najčešći slučajevi trovanja ribom fugu bili zabilježeni kod polu-legalnih zalogajnica i prodavaonica, koji bi zapošljavali nekvalificirane kuhare koji ribu ne bi znali pripraviti kako treba. S druge strane ako je riba certificirana, slučaja trovanja gotovo da i nije bilo.

Za fugu (isti tip toxina - tetrodotoxin):

The skin is removed with a special knife used on fugu only, followed by the liver and ovaries or testicles. The skin is carefully cleaned to remove the poisonous spikes. The liver, spikes and reproductive organs are disposed of in several layers of plastic and placed in a locked biotoxins container. The knife used for this part of the procedure is removed from the area for sterilization, and the chef changes his gloves, apron and other utensils for fresh ones.

[Auge]

Jedna od lakše primjetljivih invazivnih vrsta je i gugutka (Streptopelia deacocto).

Prilažem kartu njezina širenja:
http://de.wikipedia.org/w/index.php?...20091029181306

Dakle, Hrvatsku je naselila u vrijeme Drugog svjetskog rata.

Čini mi se da mnogi ljudi ne razlikuju gugutku (još zvanu turski golub ili kumrija) od divlje grlice, već obje vrste nazivaju grlicom.

1.) Divlja grlica (Streptopelia turtur)
http://ibc.lynxeds.com/files/imageca...urtle_Dove.jpg

2.) Gugutka (Streptopelia decaocto)
http://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Tuerkentaube2.jpg

[Garofeeder]

Ocito je gugutka rasprostranjenija, ili barem vidljivija... Ne mogu se zapravo sjetiti da sam vidio grlicu....

[Auge]

Garofeeder kaže:

Ocito je gugutka rasprostranjenija, ili barem vidljivija... Ne mogu se zapravo sjetiti da sam vidio grlicu....

I ja daleko rijeđe vidim grlice, nego gugutke. Ali, vidim i jedne i druge.

[manchild]

gugutku viđam svako malo. grlicu u životu nisam vidio

[manchild]

isto tako je siva vjeverica invazivna vrsta u Britaniji

[Auge]

manchild kaže:

isto tako je siva vjeverica invazivna vrsta u Britaniji

A rakun u Njemačkoj.

Koncentrirajmo se na Hrvatsku.

Čagalj je invazivna vrsta svuda osim na Pelješcu, na kojemu postoji stoljećima.

Mungo (Herpestes javanicus auropunctatus) je prisutan na Mljetu, Korčuli, Hvaru i Čiovu.

Ima ga i na Pelješcu s kojeg je naselio teritorij od Neretve na zapadu do Bojane na istoku.

To je primjer invazivne vrste.