Odnos školskog sustava prema darovitim učenicima

[kohortaš]

Otvorio bih novu temu (mislim da je dosta o ovim problemima problematičnih), a odnosi se na odnos škole i školskog sustava prema darovitim učenicima Zanimaju me vaša iskustva u tom području, kako se rješavaju takvi ''problemi'' (jer u našem školstvu mi se čini da je sve problem, pogotovo kada se treba dodatno raditi) u vašoj sredini, školi, lokalnoj zajednici...

Populacija koja, svakako, zahtjeva posebnu pažnju i kontinuirani rad u sklopu odgojno-obrazovnog procesa daroviti su učenici. Vrlo često su zanemarena kategorija školskog sustava iako postoje sve zakonske pretpostavke za kvalitetan rad s njima.
Zakon o osnovnom školstvu određuje da je „osnovna škola dužna organizirati uočavanje, školovanje, praćenje i poticanje darovitih učenika te organizirati dodatni rad prema njihovim sklonostima, sposobnostima i interesima“ (Zakon o osnovnom školstvu, 2003).
Pedagoškim standardom predškolskoga, osnovnoškolskoga i srednjoškolskoga sustava odgoja i obrazovanja detaljnije se opisuje i propisuje način i mogućnosti rada s darovitim učenicima, a na prvome mjestu naglašava se sustavno provođenje identifikacije i praćenja darovitih učenika školskog stručnog tima.
Pravilnikom o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju darovitih propisan je način uočavanja, utvrđivanja, poticanja, akceleracije i praćenja darovitih učenika. Uočavanje i procjenjivanje darovitih učenika ostvaruju učitelji i stručni suradnici (najčešće psiholog i pedagog), a na osnovi uočavanja i procjenjivanja, stručna
služba utvrđuje darovitost.
Radi poticanja darovitih učenika potrebno je omogućiti izborne programe, grupni i individualni rad, rad s mentorima, raniji upis, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti, pristup izvorima specifičnog znanja i akceleraciju (Pravilnik o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju darovitih, 1991).

[Lord Byron]

kohortaš kaže:

Radi poticanja darovitih učenika potrebno je omogućiti izborne programe, grupni i individualni rad, rad s mentorima, raniji upis, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti, pristup izvorima specifičnog znanja i akceleraciju (Pravilnik o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju darovitih, 1991).

Nije li ovo, manje-više, organizirano u školama (i izvan njih)?

[kohortaš]

Lord Byron kaže:

Nije li ovo, manje-više, organizirano u školama (i izvan njih)?

Pa navodno da je, ali ja nisam čuo ni za jedan poseban slučaj u oš gdje mi idu djeca. Nemam pojma kako to ide u praksi, pa me zanima ima li ko kakvog iskustva oko toga. Naročito me zanima onaj dijo polaganja dva razreda u jednoj godini. Dali je neko imao kakvo iskustvo i imali primjera kako je to djete prošlo poslije u srtednjoj.

isto tako me zanima kakav je to poseban program i što škola pruža takvoj djeci u praksi?

[kohortaš]

Evo prenosim pravilnik o tome u cjelosti i zanima me primjenjivost istog u preksi. Provodi li se ili se ipaku takvi učenici često zanemaruju i utopi ih se u sivilo prosjeka? Ipak mislim da oko takvih učenika ima posla, a da naše škole nisu speremne na takav rad i odricanje.

MINISTARSTVO PROSVJETE I KULTURE
Na osnovi članka 28. stavka 2. i članka 29. stavka 3. Zakona o osnovnom školstvu ("Narodne novine", broj 59/1990) ministar prosvjete i kulture donio je
PRAVILNIK
o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju darovitih učenika

Članak 1.

Ovim pravilnikom uređuje se način uočavanja, školovanja, poticanja i praćenja darovitih učenika te uvjeti i postupak pod kojima učenik može završiti osnovnu školu u kraćem vremenu od propisanog.
I. OPĆE ODREDBE

Članak 2.

Darovitost je sklop osobina koje učeniku omogućavaju trajno postignuće natprosječnih rezultata u jednom ili više područja ljudske djelatnosti, a uvjetovano je visokim stupnjem razvijenosti pojedinih sposobnosti, osobnom motivacijom i izvanjskim poticanjem.
Darovitost je spoj triju osnovnih skupina, osobina: natprosječnih općih ili specifičnih sposobnosti, motivacije i visokog stupnja kreativnosti.
Prema sposobnostima područja darovitosti su:
1. opće intelektualne sposobnosti
2. stvaralačke (kreativne) sposobnosti
3. sposobnosti za pojedina nastavna i znanstvena područja
4. socijalne i rukovodne sposobnosti
5. sposobnosti za pojedina umjetnička područja
6. psihomotorne sposobnosti.

II. UOČAVANJE I UTVRĐIVANJE DAROVITIH UČENIKA

Članak 3.

Uočavanje i utvrđivanje darovitih učenika stručan je i kontinuiran proces koji obuhvaća sve učenike na svim dobnim razinama cjelokupnog odgojno-obrazovnog razvoja.

Članak 4.

Uočavanje i procjenjivanje osobina darovitih učenika ostvaruju učitelji i stručni suradnici osnovne škole. Škola će se koristiti podacima i mišljenjima roditelja, odgajatelja u dječjim vrtićima i drugih stručnjaka - realizatora programa u koje je učenik uključen izvan škole.
Na osnovi uočavanja i procjenjivanja osobina darovitih učenika, stručni tim utvrđuje kod učenika darovitost za pojedino područje iz članka 2. stavka 3. ovoga pravilnika.
Stručni tim iz stavka 2. ovoga članka osniva učiteljsko vijeće, a formira se prema potrebi od učitelja razredne i predmetne nastave, psihologa, pedagoga i drugih stručnjaka.
Zavod za školstvo izradit će stručne upute i instrumentarij za utvrđivanje darovitih učenika (skale procjena za učitelje, upitnike za roditelje, sociometrijske tehnike, različite tipove psihometrijski valjanih testova itd.).

III. POTICANJE DAROVITIH UČENIKA

Članak 5.

U cilju razvoja darovitih učenika osnovna će škola omogućiti:
1. rad po programima različite težine i složenosti za sve učenike
2. izborne programe
3. grupni i individualni rad
4. rad s mentorom
5. raniji upis
6. akceleraciju ili završavanje osnovnog obrazovanja u kraćem vremenu od propisanog
7. izvannastavne i izvanškolske aktivnosti
8. kontakte sa stručnjacima iz područja interesa
9. pristup izvorima specifičnog znanja.

Članak 6.

Učenici utvrđeni kao daroviti svladavaju redovni ili diferencirani nastavni program u razrednom odjelu, u posebnoj odgojno-obrazovnoj grupi i individualno.
Diferencirani program iz stavka 1. ovoga članka obogaćen je sadržajima i metodama rada značajnim za razvoj darovitosti i napredovanje učenika.
U odgojno-obrazovnoj grupi iz stavka 1. ovoga članka ostvaruju se dijelovi nastavnog programa za koje učenici imaju sposobnost i pokazuju interes. Odgojno-obrazovnu grupu čine učenici podjednake obrazovne razine.
Za učenika koji pokazuje izrazite sposobnosti za pojedino područje škola organizira individualni rad i osigurava mu mentora.
U odgojno-obrazovnoj grupi iz stavka 1. ovoga članka može biti najviše 5 učenika.
Rad u odgojno-obrazovnoj grupi i individualni rad ostvaruje se u redovnoj nastavi s tjednim opterećenjem učenika prema članku 39. Zakona o osnovnom školstvu.
Općinski organ uprave nadležan za poslove školstva, odnosno organ uprave nadležan za poslove školstva grada Zagreba, utvrdit će kriterije za formiranje posebnih razrednih odjela koje čine daroviti učenici iz više škola.

Članak 7.

Diferencirane programe iz svih nastavnih predmeta i područja i programe izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti izrađuje škola na osnovi okvirnog programa za darovite učenike koji donosi Ministarstvo prosvjete i kulture.
IV. AKCELERACIJA ILI ZAVRŠAVANJE OSNOVNE ŠKOLE U KRAĆEM VREMENU OD PROPISANOG
Članak 8.
Učenici osnovne škole mogu u jednoj školskoj godini završiti dva razreda.
Učenik od I. do III. razreda osnovne škole može završiti dva razreda u jednoj školskoj godini ako se na osnovi objektivnog ispitivanja čitanja s razumijevanjem, pismenosti i matematičkog znanja i znanja iz drugih nastavnih predmeta utvrdi da je razina njegova znanja viša ili jednaka učenicima u godinu dana starijem razredu.
Učenik od IV. do VIII. razreda može u jednoj godini završiti dva razreda polaganjem razrednog ispita.
Razredni ispit iz stavka 3. ovoga članka učenik ne polaže iz nastavnog predmeta u kome je unutar diferenciranog programa svladao sadržaje programa razreda u koji akcelerira.
Učiteljsko vijeće donosi odluku iz stavka 4. ovoga članka na osnovi uvida u dokumentaciju o poticanju i praćenju darovitog učenika.

Članak 9.

Odluku o završavanju osnovne škole u kraćem vremenu od propisanog iz stavka 2. i 3. članka 8. ovoga pravilnika donosi učiteljsko vijeće na zahtjev učenika, roditelja odnosno staratelja, ili razrednog učitelja nakon pribavljenog mišljenja komisije.
Komisiju iz stavka 1. ovoga članka osniva učiteljsko vijeće i čine je pedagog, psiholog i razredni učitelj, a po potrebi i liječnik. Komisija utvrđuje zdravstvenu, psihološku i pedagošku opravdanost zahtjeva.

Članak 10.

Odluku o završavanju osnovne škola u kraćem vremenu od propisanog donosi učiteljsko vijeće uz pristanak i, u pravilu, prisustvo roditelja odnosno staratelja.
Učiteljsko vijeće dužno je donijeti odluku o završavanju osnovne škole u kraćem vremenu od propisanog u roku mjesec dana od dana podnošenja zahtjeva.
Škola je dužna pismeno izvijestiti učenika i roditelja odnosno staratelja o odluci učiteljskog vijeća.

V. PRAĆENJE DAROVITIH UČENIKA

Članak 11.

Škola je dužna voditi evidenciju i dokumentaciju o darovitim učenicima i učenicima koji su završili osnovnu školu u kraćem vremenu od propisanog.
Općinski organ uprave nadležan za poslove školstva, odnosno organ uprave nadležan za poslove školstva grada Zagreba, vodi evidenciju darovitih učenika.
Elemente praćenja, sadržaj dokumentacije i način vođenja evidencije iz stavka 1. i 2. ovoga članka izradit će Zavod za školstvo.
Podaci o svladavanju programa za darovite učenike i podaci o završavanju osnovne škole u kraćem vremenu od propisanog unose se u javne isprave iz članka 93. Zakona o osnovnom školstvu.

Članak 12.

Temeljem članka 19. stavka 2. Zakona o osnovnom školstvu osnovna škola treba službama profesionalne orijentacije omogućiti uvid u dokumentaciju iz članka 11. stavka 1. ovoga pravilnika.
Osnovna šćče dokumentaciju iz članka 11. stavka 1. ovoga pravilnika proslijediti srednjoj školi u kojoj učenik nastavlja obrazovanje.

Članak 13.

Na dan stupanja na snagu ovoga pravilnika prestaje važiti Pravilnik o uvjetima i postupku za završavanje osnovnog obrazovanja u kraćem vremenu od propisanog ("Narodne novine", broj 17/1983).

Članak 14.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmoga dana nakon objave u "Narodnim novinama".
Klasa: 602-02/91-01-28
Urbroj: 532-02-4/1-01-06

Zagreb, 10. svibnja 1991.

Ministar prosvjete i kulture
prof. dr. Vlatko Pavletić, v. r.

[onix]

Postoje dvije vrste posebnih programa, onaj za djecu s poteškoćama pri učenju i onaj za darovitu djecu. Međutim, čini mi se da ovaj prvi imaju sve škole, a ovaj drugi tek pokoja.

Moje iskustvo kaže da se u praksi, nažalost, sve svodi na uprosječivanje.

[Ribež]

Na žalost škole se u pravilu bave s problematičnom djecom i učitelji najviše gube energiju na njih dok darovita djeca ostaju zakinuta.

[kohortaš]

Ribež kaže:

Na žalost škole se u pravilu bave s problematičnom djecom i učitelji najviše gube energiju na njih dok darovita djeca ostaju zakinuta.

Dakle ispada da IOP (individualni obrazovni program), asistent u nastavi i sva sila stručne službe radi kada je u pitanju djete koje je na razne načine ''hendikepirano'', ali kada bi se otkrio daroviti učenik i kada bi isti mogao ići u školu po sistemu akceleracije, tada je to nemoguće.
Ili ajmo ovako, imamo darovitu gimnastičarku koja ima dva treninga dnevno (rano ujutro i navečer do 22h). Osvaja sva prva mjesta u državi. Znamo da je uspon i najveće napredovanje kod istih između 10 i 15 godina. Dakle, dali netko u OŠ prepoznaje takve učenike i sjeti se reći, ajmo takvom djetetu olakšati i za isto napraviti IOP da mu olakšamo.
Ili možda djete kuži matematiku i fiziku, ali ne kuži baš pisati lektire i ne zanima ga čitati ''Emil i detektivi''. Dali se za takvoga može napraviti IOP.
Ili, djete kuži kemiju i biologiju, ali ga povjest kao takva ne interesira, može li IOP za takvo djete.
Ili što je najvažnije, djete svo gradivo svoga uzrasta savladava puno prije i lakše nego većina djece u razredu, dali takvo djete može dobiti IOP sa proširenim gradivom i asistentom u nastavi, kako se nebi dosađivao na istoj dok drugi savladavaju ono što je on savladao prije dva tjedna?
Ili su ipak interesantniji ovi ''hendikepirani'' za koje je IOP napravljen i dodjeljena im je sva dostupna sila stručnjaka i asistent u nastavi.
Da. I nemojte misliti da sam protiv toga da ti ''hendikepirani'' to nemaju, nego zašto to nemaju i talentirani ''lumeni''.

[SamoMaloSebe]

Zbog novaca. Zar to nije bjelodano jasno...

[Ribež]

Moram priznati da se nisam srela s nekim posebnim programom za darovite učenike.
Daleko od toga da nije prepoznata i često postoji velika frustriranost od strane učitelja koji jednostavno moraju odraditi posao s onim problematičnim učenicima kojih je sve više i više..
Nije neka utjeha, ali takva djeca obično idu na natjecanja gdje postižu izvrsne rezultate što mu se boduje kod upisa u srednju školu.
Postoje unutar škola radionice za darovitu djecu ali baš poseban program - nisam se s tim susretala..

[kohortaš]

Ribež kaže:

Moram priznati da se nisam srela s nekim posebnim programom za darovite učenike.
Daleko od toga da nije prepoznata i često postoji velika frustriranost od strane učitelja koji jednostavno moraju odraditi posao s onim problematičnim učenicima kojih je sve više i više..
Nije neka utjeha, ali takva djeca obično idu na natjecanja gdje postižu izvrsne rezultate što mu se boduje kod upisa u srednju školu.
Postoje unutar škola radionice za darovitu djecu ali baš poseban program - nisam se s tim susretala..

Pogledajte na ovom linku iskustva jedne škole iz Lepoglave pa ćete vidjeti koliko je i što moguće napraviti u praksi.

http://www.uskolavrsac.edu.rs/Novi%2...c%20-%2016.pdf

Ali jako me zanima kakva je zakonska mogućnost roditelja djeteta koje se bavi recimo nekim sportom i ima svakodnevne treninge i vikend natjecanja, pa je zbog toga zakinuto u redovnom učenju pisanju zadaća, prezentacija, plakata, pravljenja herbarija, terarija, ćitanja i pisanja lektire. Dali se za takvo djete može tražiti IOP i mentor ili pomagač u nastavi?

[kohortaš]

Ili je ipak bolje zatomiti djetetove želje, afinitete i sposobnosti koje iskazuje i reći mu da je škola na prvom mjestu, a ostalo ako stigne!!!!!

[kohortaš]

Primjer moga djeteta. Od svoje treće godine se bavila gimnastikom, postigla odlične rezultate i gimnastikom se bavila sve do polugodišta 5. razreda, kada je sama rekla da ne može uskladiti školu i treninge (svaki dan dva puta ujutro i navečer) i barem jednom mjesečno neko natjecanje ili kup. Ona je teškom mukom sama odlučila da je škola bitnija. Treneri su bili jako nesretni zbog njene odluke, vršili su pritisak na mene, ali jbg ja valjda nisam Kostelić, pa sam se priklonio volji djeteta, iako sam bio spreman i na drugu varijantu. Supruga je bila ta koja je rekla, pa gimnastika joj neće dati zvanje i podržala djete u odlici i to je bilo presudno. Ali da možda u školi ima više razumjevanja za takvu djecu i da im se prilagodi program nastave i učenja, situacija bi možda bila povoljnija za moje djete. Ona jadna nije ni sama znala kako da zadovolji te dvije stvari, sport i školu. Po prirodi je uporna i ne voli biti površna ni u čemu, pa kada je vidjela da joj ocjene i postignuća u školi trpe radi sporta, odlučila je odustati od sporta.
Ima li netko sličnu situaciju

[zoks]

U srednjoj školi postoji mogućnost dogovaranja termina za ispitivanje ukoliko je učenik sportaš određenog ranga.
Pribaviš potvrdu od kluba ili nadležnog saveza pa razrednik upiše odgovarajuću bilješku u imenik.

[wifi]

@kohortas
mislim da ti je cer, a i mama joj donijela dobru odluku, da skola i obrazovanje jesu bitniji od sporta. to govorim u svjetlu "priznatih" sportova gdje je ona mogla danas-sutra ostvarit financijsku dobit i od toga zivit tipa nogomet, rukomet, kosarka itd., a sve i da je bila u nekom od tih sportova, opet bi stavia skolu prije toga, osobito kad znas da tamo danas jesi, sutra te nema, a samo najbolji opstaju.

Sto se tice rada sa nadarenim ucenicima, doista mislim da je to podvuceno u vecini slucajeva pod tepih, jer primat nazalost uvijek uzimaju oni koji ne zasluzuju paznju, oni problematicni. Ne samo da bi profesori radje radili s nadarenima, vec za to postoje financijska sredstva, ali mi se cini da doista nadarenih (znanstveno) je nesto manji broj.

sto se tice sportski nadarenih, mislim da skole u velikoj vecini slucajeva doista izlaze u susret s takvom dicom, ALI, stvarno nije opravdano da se od te dice ocekuje MANJE nego od druge dice u razredu, jer ipak je odluka tog diteta (govorim o sr. skoli) da upise taj smjer, a onda mora i ispunit ono sto se zahtjeva. Iz istog razloga, sportasi u pravilu (s iznimkama) upisuju "lakse" skole, gdje su zahtjevi nizi.

[onix]

SamoMaloSebe kaže:

Zbog novaca. Zar to nije bjelodano jasno...

Nije.

Ribež kaže:

Moram priznati da se nisam srela s nekim posebnim programom za darovite učenike.
Daleko od toga da nije prepoznata i često postoji velika frustriranost od strane učitelja koji jednostavno moraju odraditi posao s onim problematičnim učenicima kojih je sve više i više..
Nije neka utjeha, ali takva djeca obično idu na natjecanja gdje postižu izvrsne rezultate što mu se boduje kod upisa u srednju školu.
Postoje unutar škola radionice za darovitu djecu ali baš poseban program - nisam se s tim susretala..

To je jena o onih stvari o kojima se priča, a nitko je nije vidio.

Uglavnom, ja sam se jedno vrijeme raspitivala i dobila informaciju da postoje i takvi programi u nekim školama, nisam provjeravala.

[onix]

kohortaš kaže:

Pogledajte na ovom linku iskustva jedne škole iz Lepoglave pa ćete vidjeti koliko je i što moguće napraviti u praksi.

http://www.uskolavrsac.edu.rs/Novi%2...c%20-%2016.pdf

Ali jako me zanima kakva je zakonska mogućnost roditelja djeteta koje se bavi recimo nekim sportom i ima svakodnevne treninge i vikend natjecanja, pa je zbog toga zakinuto u redovnom učenju pisanju zadaća, prezentacija, plakata, pravljenja herbarija, terarija, ćitanja i pisanja lektire. Dali se za takvo djete može tražiti IOP i mentor ili pomagač u nastavi?

Jeste li probali to tražiti? Ne znam za ovakav slučaj, ali znam da je kod djece s poteškoćama u učenju jako teško to pravo ostvariti. Koliko čujem, obično to ide tako da roditelj upregne sve snage, sam nađe asistenta koji je voljan volontirati (jer novaca za to u našem školstvu nema) i onda škola da zeleno svjetlo.

[kohortaš]

Onda mi se čini da je taj pravilnik napisan samo zato da se zadovolje forme, da se kaže eto pravilnik postoji, roditelji sa njime nisu ni upoznati, neznaju prava koja mogu ostvariti njihova djeca, a škole (čitaj nastavnici i stručne službe) o tome mudro šute. Jer ipak u takvim slučajevima netko treba puno više radit nego inače, a nema volje. Ili ako neko i iskoči sa idejom o tome da neki učenik ipak ima veću mogućnost u radu, netko mu kaže, netalasaj.

[kohortaš]

Baš bih volio da se javi netko tko ima konkretan primjer iz prakse o radu sa takvim učenicima i da ga opiše kako su to postigli i na čiju inicijativu.

[kajpa]

kohortaš kaže:

. Od svoje treće godine se bavila gimnastikom, postigla odlične rezultate i gimnastikom se bavila sve do polugodišta 5. razreda, kada je sama rekla da ne može uskladiti školu i treninge (svaki dan dva puta ujutro i navečer) i barem jednom mjesečno neko natjecanje ili kup.
ja valjda nisam Kostelić, pa sam se priklonio volji djeteta,
Ali da možda u školi ima više razumjevanja za takvu djecu i da im se prilagodi program nastave i učenja, situacija bi možda bila povoljnija za moje djete. Ona jadna nije ni sama znala kako da zadovolji te dvije stvari, sport i školu. Po prirodi je uporna i ne voli biti površna ni u čemu, pa kada je vidjela da joj ocjene i postignuća u školi trpe radi sporta, odlučila je odustati od sporta.
Ima li netko sličnu situaciju

U OS ima poprilicno djece koja su uspjesna u nekom sportu. (+ oni koji su uspjesni na drugim poljima)
Oni najuporniji i oni kojima je tata Kostelic, ti uspijevaju i opstaju. Selekcija, kao i kod svega drugoga. Kad se dogura do srednje postoje opcije...izabrati laksu skolu, odustati od redovnog skolovanja i polagati ispite, upisati sportsku gimnaziju
C/P:
Učenici športaši stječu obrazovanje prema nastavnom planu i programu opće gimnazije.
Razredni odjeli broje u pravilu 22 učenika. Time se dobiva više vremena za ponavljanje gradiva, pa učenici trebaju znatno manje vremena utrošiti na samostalni rad kod kuće.
Ključne razlike u organizaciji rada Športske gimnazije u odnosu na ostale su u tretiranju izostanaka učenika-športaša te određivanju termina provjere znanja.

[SamoMaloSebe]

kohortaš kaže:

Baš bih volio da se javi netko tko ima konkretan primjer iz prakse o radu sa takvim učenicima i da ga opiše kako su to postigli i na čiju inicijativu.

Praksa. Postojale su dvije grupe u kojima se radilo s darovitim učenicima (darovite je detektirao školski psiholog preko testa i razgovora) - jednu je vodila profesorica matematike, drugu profesor povijesti. Prvi su stavljali naglasak na prirodne, drugi na društvene znanosti. Grupe su postojale jednu godinu, jer:
a) roditelji nisu uspjevali organizirati prijavoz učenicima koji su jednom tjedno ostajali nakon nastave i nisu imali kako doma - žalili su se kako je to nepotrebno
b) učenici su ostali u šoku zašto su oni kažnjeni i moraju ići dodatno u školu i imati dodatne zadaće kada su bolji od većine u razredu i sve što treba naprave na vrijeme - zašto ne kaznimo one loše
c) učenici su sve manje dolazili i na kraju je grupa spala na njih nekoliko i sljedeće godine ravnateljca nije mogla opravdati zašto da plaća ljude koji nemaju s kim raditi

I sada više nemamo grupe darovitih.
Imamo dopunsku nastavu na koju opet učenici nevoljko dolaze. I roditelji ih ne upozoravju na važnost/potrebu iste. Ali bez problema plaćaju instrukcije. I još se žale. Da...