Konzervativizam vs. Liberalizam i definicije

[IL_Mamba_Negro]

Potaknut gledanjem Drage Prgometa kod Stanokovica u nedjelju, a nakon toga prolaskom kroz besupuca zbiljnosti ovog podforuma po tom pitanju shvatio sam da ocito ne znam sto to u modernom politickom zivotu Hrvatske (i generalno) jesu konzervativizam, liberalizam te eventualno pluralizam kao zasebna struja (bez snaznog temelja u prvim dvama granama misli).

Temu zato pokrecem upravo s tim ciljem. Da vidim misljenje forumasa po tom pitanju.

Sto je to konzervativizam danas, sto ga definira, kako u svijetu tako i kod nas?

Sto je to liberalizam danas, sto ga definira, kako u svijetu tako i kod nas?

Postoji li neka treca definicija validnog politickog koncepta koji bi danas mogao razbiti blokove i donijeti napredak? (gore sam napisao pluralizam, ali moze biti i nesto trece, koji god izraz vam drag)

Anketa je tek dodatni korak da vidimo cime se dicni forumasi smatraju i ako evenutalno zele podijeliti zasto?

Isto tako, smatrate li da pojedinac koji je politicki osnovno pismen moze biti negdje u sredini? Konzervativan po nekim pitanjima i bitnim stavovima, a liberalan po drugim.

Meni je pitanje zanimljivo, vidjet cemo je li i vama.

[Zoran Oštrić]

Opozicija konzervativno-liberalno kod nas se (kao npr. i u SAD) koristi prvenstveno imajući na umu kulturlološka opredjeljenja, a ne odnos prema ekonomiji (kultura = sve, što nije ekonomija). To se često kod nas označava kao "svjetonazorska pitanja", što je zavaravajuće, jer razlike svjetonazora itekako su vidljive i u ekonomskim koncepcijama.

Ta kulturološka polarizacija može se izraziti i terminima "tradicionalističko" vs. "permisivističko", da se izbjegne višeznačanost pojmova (pogotovo "liberalizam", koji može ozbnačavati političku ili ekonomsku orijentaciju). Treba li u prvom planu biti održanje tradicionalnih vrednota (često pregnantno izraženo trojnom parolom: "obitelj, vjera, domovina") ili dozvoljavanje i poticanje osobne slobode, pluralizma, samostalnog izbora vrednota.

Konzervativna/tradicionalistička orijentacija u Hrvatskoj je u snažnoj svjetonazorskoj ofanzivi od jeseni 2012. (kampanja protiv zdravstvenog odgoja; vidi npr. članak iz siječnja 2013.: Odgoj za biranje ili za odlučivanje. te nedavni Dvije Hrvatske u ringu )

U političkom ringu, stavovi teže zaoštravanju, ili-ili postavljanju. Npr. jeste li za zabranu pobačaja ili za slobodan pobačaj. U praksi, većina ljudi ne zastupa ekstremen stavove, što se vidi ako im se umjesto ili-ili odabira ponudi tzv. "Likertova skala" s pet ili sedam ili više vrijednosti. Tako će, u ovom primjeru, malo ljudi biti apsolutno protiv induciranog pobačaja u svim slučajevima, nego će ga, iako su načelno protiv, dozvoliti ako je život majke u pitanju, ako je plod jako deformiran, ako je začeće posljedica silovanja isl.. Oni pak koji su za slobodu pobačaja ipak će često prihvatiti da mora postojati neko obavezno savjetovanje prije tog zahvata.

Osim toga, naravno, stavovi mogu biti mješoviti, netko može biti jako konzervativan (tradicionalistički) u nekim pitanjima, jako liberalan (permisivan) u drugima.

Pogledajte ovu vrlo zanimljivu tablicu, gdje su građani Hrvatske, prema rezultatima jedne znanstvene sociološke ankete gdje su pitani o raznim stavovima, raspoređeni u šest svjetonazorskih opcija (dakako da je svako takvo svrstavanje manje-više provizorno, nikad ne možemo obuhvatiti sve individualne varijacije).

Političke orijentacije hrvatskih građana u dvije dimenzije (Bagić, 2011)

Horizontalno je dimenzija kulturološkog - lijevo "konzervativno" (kolektiv, tradicija, nacija), desno "liberalno" (pojedinac, sloboda, tolerancija).

Vertikalno je dimenzija odnosa prema ekonomiji: tržište ili država.

Skoro trećina ispitanika (32%) je označena kao "građanski centar": vrlo su blizu središtu koordinatnog sustava.

Nešto više ispitanika (56%) je kulturološki na "liberalnoj" strani, međutim, ako odbijemo "građanski centar" koji je vrlo blago prema liberalnoj strani, odnos je 44% (klasični konzervativci, demokršćani i ksenofobni egalitaristi) vs 24% (socijaldemokrati i politički liberali).

Zanimljiv je izostanak pravih libertarijanaca (u američkom smislu),. onih koji kombiniraju poltički liberalizam (snažan interes za slobodu pojedinca) sa snažnim zagovaranjem slobodnoga tržišta. "Politički liberali" su u odnosu na ekonomiju u sredini, dakle za ravnotežu tržišne i državne regulacije.

Tome nasuprot, na konzervativnoj strani, postoji značajan raskol između, s jedne strane, "demokršćana" i "ksenofobnih egalitarista", koji su za snažnu ulogu države (ukupno 21%), a s druge "klasičnih konzervativaca" (23%) koji su za slboodno tržište.

Prezentacija iz koje je uzet taj slajd:
Dragan Bagić: "Izbori za Hrvatski sabor 2011. godine iz sociološke perspektive" (prezentacija)

Vrijedi podrobnije pregledati slajdove, koji sadrže puno podataka. Važno je zamijetiti i to, da orijentacija, ustanovljena na osnovu odgovora ljudi na niz pitanja o njihovim uvjerenjima, nije jednoznačno povezana s njihovim glasanjem na izborima. Odluka kome dati glas ovisi o raznim čimbenicima, koji ovim istraživanjem nisu mogli svi biti obuhvaćeni. (Prije svega, kod nas važne klijentelističke mreže.)

[krcmije]

Smatram se liberalom iako se danas klasične liberale obično naziva libertarijancima.

[KRIN1]

IL_Mamba_Negro kaže:

...
Postoji li neka treca definicija validnog politickog koncepta koji bi danas mogao razbiti blokove i donijeti napredak? (gore sam napisao pluralizam, ali moze biti i nesto trece, koji god izraz vam drag)
...

treba se vratiti na početak ( svijeta ).
ustrojio ga svevišnji.
komunizam ( raj ) !

bez gmazova.
ljudi su slabi

[IL_Mamba_Negro]

Zoran Oštrić kaže:

...

Ovo je uistinu konstruktivan pocetak.

Meni je primjerice bilo zanimljivo slusati jednog Amerikanca po tom pitanju. Bio sam u rujnu prosle godine poslovno u Chicagu i nasao se s jednim klijentom na pivi pa krenuli razgovori o svemu i svacemu.

Njegova familija ima dosta uspjesan posao koji je stari osnovao i mali ga vec neko vrijeme vodi, a s nama suraduje u digitalnom aspektu.

I kad sam vidio da mu se razglaba o politici pitao sam ga koji je njegov stav o polarizaciji na Republikance i Demorkate u americkom drustvu i ako nije bezobrazno kako glasa.

Odgovor mi je bio sasvim logican:

"Na drzavnom nivou najcesce glasam za Demokrate. Do sada se pokazalo da oni mnogo bolje brinu o ljudskim pravima i pitanjima koji se ticu vecine gradana. Ali zato na lokalnom nivou iskljucivo glasam za Republikance. Njihov pristup otvorenom trzistu uvelike mi olaksava poslovanje i mnogo mi je lakse funkcionirati kao poduzetniku s njima u lokalnoj vlasti."

Koliko god bilo logicno i jednostavno dojmilo me se koliko njegova generacija (kasne 20te) razmislja trijezne glave o tim stvarima. A recimo starci mu se u kuci svadaju samo oko dvije stvari, politike i sporta (stari Republikanac i stara Demokratkinja te stari navijac Cubsa, a stara White Soxa). I njegov odmak od te polarizacije je ono sto bi i nama konceptualno trebalo. Kad bi postojale takve opcije naravno.

[medonaodmoru]

IL_Mamba_Negro kaže:

Postoji li neka treca definicija validnog politickog koncepta koji bi danas mogao razbiti blokove i donijeti napredak?

Liberalizam i konzervativizam su više skupovi svjetonazorskih gledišta nego definirani politički koncepti. "Liberal" može biti lijevo ili desno. Isto tako i konzervativac.

Iako je moguće da čovjek po nekim pitanjima bude konzervativan a po drugima liberalan, to se ipak rjeđe promatra i pomalo je šizoidno. Trećeg - nema.

Gledišta liberala polaze od težnje za individualnom, osobnom slobodom (i odgovornosti) što vuče za sobom priznavanje iste takve slobode drugima. Iz toga se onda izvodi cijeli svjetonazorski kompleks koji je manje-više konzistentan. Ukratko, liberal liberalu nikad ne gleda ni u lonac ni u krevet.

Konzervativac je više biće kolektiva (obitelj, nacija). U kolektivu nalazi sigurnost koju plaća odanošću i poštivanjem tradicionalnih normi. Odavno sazidana kuća tradicije omogućuje život bez puno propitivanja što i kako činiti. Uglavnom je vjernik (barem formalno).

[frch]

medonaodmoru kaže:

Gledišta liberala polaze od težnje za individualnom, osobnom slobodom (i odgovornosti) što vuče za sobom priznavanje iste takve slobode drugima. Iz toga se onda izvodi cijeli svjetonazorski kompleks koji je manje-više konzistentan. Ukratko, liberal liberalu nikad ne gleda ni u lonac ni u krevet.

Konzervativac je više biće kolektiva (obitelj, nacija). U kolektivu nalazi sigurnost koju plaća odanošću i poštivanjem tradicionalnih normi. Odavno sazidana kuća tradicije omogućuje život bez puno propitivanja što i kako činiti. Uglavnom je vjernik (barem formalno).

U oba slučaja si u krivu.
"Ukratko, liberal liberalu nikad ne gleda ni u lonac ni u krevet" U zemljama koje na vlasti imaju liberale dolazi do mahnitog donošenja zakona kojima se reguliraju svi aspekti života. kao na traci se nove i nove pravne norme. Sve je regulirano a država je regulator. Teži se snažnoj državi sa snažnim utjecajem na društvo, ekonomiju kultureu... ne baš liberalno.

S druge strane sam Konzervativizam nema veze sa "tradicijom naših starih" nego sa konzerviranjem(!) demokratskih dostignuća (to doduše vrijedi za zemlje koje imaju tradiciju demokracije). Mala država u organizacijskom smislu, sa ograničenim utjecajem na osobne slobode ljudi i ekonomiju.


Odličan su mi primjer poznanici koji su kao liberali/ljevičari (naporni ljudi kad se uhavtimo politike), naime oni su i vegetarijanci.
Pozvali su mene i suprugu sa klincima na večeru koja je bila vegetarijanska (hardcore vegetarijanska). Mi nismo vegetarijanci, i oni to znaju. Mesa nije bilo "jer oni ne jedu meso!"!
Nakon dva tjedna uzvratili smo poziv i pozvali njih na večeru... sać, janjetina i junetina.. i ljudi su se našli u nevjerici kako i zašto..i stvarno liberali tako funkcioniraju..
Dakle, ja se -moram- prilagoditi Njima, jer oni ne prihavaćaju drugačije. Što ono znači liberalizam?
(na kraju sam sreo ženu od lika kako se davi McDonaldsu)

[babas]

Svi smo mi u nekim stvarima konzervativni,a u nekim liberalni. Nije tako jednostavno podijeliti ljude,sto ljudi sto ćudi.

[Zoran Oštrić]

@frch: brkaš osnovne pojmove i pišeš napamet, na osnovu tvoje osobne averzije prema terminu "liberal". Nema veze s realnosti

Upozoravam na svoj upis gore (#2 - nešto prošireno i popravljeno objavio sam i kao tekst na blogu) gdje upozoravam na dva bitno različita značenja termina "liberal".

[pećina]

frch kaže:

U oba slučaja si u krivu.
"Ukratko, liberal liberalu nikad ne gleda ni u lonac ni u krevet" U zemljama koje na vlasti imaju liberale dolazi do mahnitog donošenja zakona kojima se reguliraju svi aspekti života. kao na traci se nove i nove pravne norme. Sve je regulirano a država je regulator. Teži se snažnoj državi sa snažnim utjecajem na društvo, ekonomiju kultureu... ne baš liberalno.

S druge strane sam Konzervativizam nema veze sa "tradicijom naših starih" nego sa konzerviranjem(!) demokratskih dostignuća (to doduše vrijedi za zemlje koje imaju tradiciju demokracije). Mala država u organizacijskom smislu, sa ograničenim utjecajem na osobne slobode ljudi i ekonomiju.

Pobrkao si neke lonce, korijen liberalizma je sloboda tako da to o čemu ti pričaš je ili socijalizam ili fašizam.

Odličan su mi primjer poznanici koji su kao liberali/ljevičari (naporni ljudi kad se uhavtimo politike), naime oni su i vegetarijanci.
Pozvali su mene i suprugu sa klincima na večeru koja je bila vegetarijanska (hardcore vegetarijanska). Mi nismo vegetarijanci, i oni to znaju. Mesa nije bilo "jer oni ne jedu meso!"!
Nakon dva tjedna uzvratili smo poziv i pozvali njih na večeru... sać, janjetina i junetina.. i ljudi su se našli u nevjerici kako i zašto..i stvarno liberali tako funkcioniraju..
Dakle, ja se -moram- prilagoditi Njima, jer oni ne prihavaćaju drugačije. Što ono znači liberalizam?
(na kraju sam sreo ženu od lika kako se davi McDonaldsu)

Glup primjer, ti si jednostavno nepristojan. Vegetarijanstvo nema veze s liberalizmom.

Liberalizam znači sloboda da radiš kako ti želiš i da te nitko ne ugnjetava. Ako si ti zvao vegetarijance na večeru, zašto si im skuhao ne-vegetarijansko jelo znajući da ga neće jesti? Nadalje, ako oni ne jedu mesu iz etičkih razloga, zašto bi pobogu kuhali meso kad ti dođeš?

To je kao da kad ideš u goste kod prijatelja rasista putem moraš ubit par crnaca jer je to kao običaj kod njih

Nadam se da je taj primjer više sarkazam...

[krena]

IL_Mamba_Negro kaže:

Ovo je uistinu konstruktivan pocetak.

Meni je primjerice bilo zanimljivo slusati jednog Amerikanca po tom pitanju. Bio sam u rujnu prosle godine poslovno u Chicagu i nasao se s jednim klijentom na pivi pa krenuli razgovori o svemu i svacemu.

Njegova familija ima dosta uspjesan posao koji je stari osnovao i mali ga vec neko vrijeme vodi, a s nama suraduje u digitalnom aspektu.

I kad sam vidio da mu se razglaba o politici pitao sam ga koji je njegov stav o polarizaciji na Republikance i Demorkate u americkom drustvu i ako nije bezobrazno kako glasa.

Odgovor mi je bio sasvim logican:

"Na drzavnom nivou najcesce glasam za Demokrate. Do sada se pokazalo da oni mnogo bolje brinu o ljudskim pravima i pitanjima koji se ticu vecine gradana. Ali zato na lokalnom nivou iskljucivo glasam za Republikance. Njihov pristup otvorenom trzistu uvelike mi olaksava poslovanje i mnogo mi je lakse funkcionirati kao poduzetniku s njima u lokalnoj vlasti."

Koliko god bilo logicno i jednostavno dojmilo me se koliko njegova generacija (kasne 20te) razmislja trijezne glave o tim stvarima. A recimo starci mu se u kuci svadaju samo oko dvije stvari, politike i sporta (stari Republikanac i stara Demokratkinja te stari navijac Cubsa, a stara White Soxa). I njegov odmak od te polarizacije je ono sto bi i nama konceptualno trebalo. Kad bi postojale takve opcije naravno.

Jako zanimljiv pristup ! Za hrvatske prilike nepojmljiv.

Na lokalnom nivou glasam za HDZ jer će mi bolje ići biznis. A na državnom nivou glasam za Laburiste jer imaju bolju socijalnu politiku

[mravac8]

Netko je konzervativan - u odnosnu na što i na koga?

Recimo, svi smo mi danas jako, jako liberalni u odnosu na naše bake i djedove.

U njihovo vrijeme bilo je nezamislivo da mladi par živi skupa a da se nisu vjenčali barem pred matičarem. Dakle, prvo brak onda zajedničko kućanstvo.

Danas ljudi imaju djecu pa se onda idu ženiti. I još se smatraju konzervativnim jer su se uopće i ženili.

Naši djedovi i bake se u grobu okreću. Starije generacije da i ne spominjem.

Tako je na svim područijima, primjer odjeća ( žene još prije stotinjak godina nisu nosile hlače).

[mravac8]

U društvenim odnosima i politici konzervativci su poput Don Kihota, bore se u već odavna izgubljenoj bitci.

Zašto?

Pa zato što je osnovno pravilo našeg svijeta, svega što vidimo oko nas - promjena.

Ništa nije stalno, sve se mijenja, nešto se mijenja brže, nešto sporije, ali se mijenja.

Čak i konzervirane namirnice nisu konzervirane vječno.

Kako bi se onda moglo ljudsko društvo konzervirati?!

[Zoran Oštrić]

<cite>U njihovo vrijeme bilo je nezamislivo da mladi par živi skupa a da se nisu vjenčali barem pred matičarem. Dakle, prvo brak onda zajedničko kućanstvo. </cite>
Možda, ali nije baš u svemu tako. Prva "seksulna revolucija" odigravala se 1920-ih, kad su se drastično tresle društvene norme o primjerenom ponašanju. Wilhelm Reich je bio samo radikalni izraz tog društvenog trenda. To je bilo doba olakšanja nakon "Velikog rata" i znatnog napretka društvenog položaja žena.

Je si vidio kad zbirku fotografija "Baba Reza i njene prijateljice"? Nudistice koje veselo poziraju gole, totalno su cool! :-)

Nekad su recimo prostitke bile normalna stvar, nitko se nije čudio što neki oženjeni muškarac ide prostitutkama. Zapravo, upravo 1920-ih se to počelo mijenjati.

Pojam "pedofilija" nitko nije poznavao - odnosi s djevojčicama na samom početku puberteta ili prije toga bili su normalna stvar (i posebna ponuda za sladokusce u javnim kućama).

Strogi seksualni moral proizvod je građanske kulture. Na selu su ljudi uvijek glede toga bili opušteniji.

Ali naravno, generalno, stvai se stalno mijenjaju i u pravu si, da ono što je nekad bilo "liberalno" (slobodnjačko, protiv uobičajenoga...) kasnije postane konzervativno. Evo čitamo sam nedavno neki roman, oko 1880. godine, gazda koji je svojim radnicima smanjio radno vrijeme na samo 11 sati dnevno bio je maltene svetac. Osmosatno radno vrijeme tražili su samo opičeni radikali.

[mravac8]

Zoran Oštrić kaže:

<cite>U njihovo vrijeme bilo je nezamislivo da mladi par živi skupa a da se nisu vjenčali barem pred matičarem. Dakle, prvo brak onda zajedničko kućanstvo. </cite>
Možda, ali nije baš u svemu tako. Prva "seksulna revolucija" odigravala se 1920-ih, kad su se drastično tresle društvene norme o primjerenom ponašanju. Wilhelm Reich je bio samo radikalni izraz tog društvenog trenda. To je bilo doba olakšanja nakon "Velikog rata" i znatnog napretka društvenog položaja žena.

Je si vidio kad zbirku fotografija "Baba Reza i njene prijateljice"? Nudistice koje veselo poziraju gole, totalno su cool! :-)

Nekad su recimo prostitke bile normalna stvar, nitko se nije čudio što neki oženjeni muškarac ide prostitutkama. Zapravo, upravo 1920-ih se to počelo mijenjati.

Pojam "pedofilija" nitko nije poznavao - odnosi s djevojčicama na samom početku puberteta ili prije toga bili su normalna stvar (i posebna ponuda za sladokusce u javnim kućama).

Strogi seksualni moral proizvod je građanske kulture. Na selu su ljudi uvijek glede toga bili opušteniji.

Ali naravno, generalno, stvai se stalno mijenjaju i u pravu si, da ono što je nekad bilo "liberalno" (slobodnjačko, protiv uobičajenoga...) kasnije postane konzervativno. Evo čitamo sam nedavno neki roman, oko 1880. godine, gazda koji je svojim radnicima smanjio radno vrijeme na samo 11 sati dnevno bio je maltene svetac. Osmosatno radno vrijeme tražili su samo opičeni radikali.

Svi društveni procesi su postepeni, promjene ne idu pravocrtno naprijed već poput raka, dva koraka naprijed, jedan unazad ....

Prostitucija je nešto drugo. Prostitucija je način na koji su tadašnji ljudi riješili problem seksualnog nagona.

Ne možemo sada ovdje u postovima elaborirati sve elemente ljudskog društva od prvobitne zajednice, do danas, možemo dati samo glavni pravac, a glavni pravac je ono što sam napisala.

Samo o prositituciji mogli bi napisati na tomove knjiga.

Konzerviranja nema, sve se mijenja.

[medonaodmoru]

frch kaže:

U oba slučaja si u krivu.
"Ukratko, liberal liberalu nikad ne gleda ni u lonac ni u krevet" U zemljama koje na vlasti imaju liberale dolazi do mahnitog donošenja zakona kojima se reguliraju svi aspekti života. kao na traci se nove i nove pravne norme. Sve je regulirano a država je regulator. Teži se snažnoj državi sa snažnim utjecajem na društvo, ekonomiju kultureu... ne baš liberalno.

S druge strane sam Konzervativizam nema veze sa "tradicijom naših starih" nego sa konzerviranjem(!) demokratskih dostignuća (to doduše vrijedi za zemlje koje imaju tradiciju demokracije). Mala država u organizacijskom smislu, sa ograničenim utjecajem na osobne slobode ljudi i ekonomiju.


Odličan su mi primjer poznanici koji su kao liberali/ljevičari (naporni ljudi kad se uhavtimo politike), naime oni su i vegetarijanci.
Pozvali su mene i suprugu sa klincima na večeru koja je bila vegetarijanska (hardcore vegetarijanska). Mi nismo vegetarijanci, i oni to znaju. Mesa nije bilo "jer oni ne jedu meso!"!
Nakon dva tjedna uzvratili smo poziv i pozvali njih na večeru... sać, janjetina i junetina.. i ljudi su se našli u nevjerici kako i zašto..i stvarno liberali tako funkcioniraju..
Dakle, ja se -moram- prilagoditi Njima, jer oni ne prihavaćaju drugačije. Što ono znači liberalizam?
(na kraju sam sreo ženu od lika kako se davi McDonaldsu)

Bojim se da si svašta pomješao. Liberali nisu skloni hiperregulaciji. Upravo suprotno. Ali ti možda misliš na regule koje se odnose na zaštitu slobode pojedinca?

Tvoji poznanici, vegetarijanci, nisu nikakvi liberali već obični malograđani - pomodari koji su uz to poprilični prostaci.

Konzervativci rješavaju probleme na stare, oprobane načine što funkcionira u vremenima u kojima se vanjski okvir življenja ne mijenja puno. Osjećajući to barem intuitivno, konzervativci ne ljube promjene okvira, u stvari, općenito ne ljube promjene. No u posljednjih 200 god. taj se je okvir silno mijenjao i to ne samo zbog novih tehnologija pa se i konzervativni gard (nerado) mijenjao. Ekstreman primjer tvrdoglavog konzervativizma i opiranja modernitetu je npr. muslimanski vjerski fundamentalizam. Danas jednostavno ne možete živjeti po recepturi staroj više od 1000 god., odnosno možete ali samo tako da potpuno nepotrebno proizvodite silnu ljudsku patnju.

Problem liberala je obično u tome što su nekritički permisivni pa se događaju kojekakve paradoksalne situacije. Recimo kad su permisivni prema protivnicima same permisivnosti. Moglo bi se reči da su liberali skloni tome da sami sebi podmeću nogu pa onda često i padnu. No nešto se nauči i na greškama (valjda)

[overtajm]

U danasnjem vremenu tzv. drustveni liberali su obicni fasisti ucelofanjeni u "borce za ljudska prava".

Konzervativizam I liberalizam su siroki pojmovi koji obuhvacaju mnoge odnose u drustvu.

Moj dozivljaj tipicnog liberala je da je on fin I dobar dok se slazes s njim, ali cim mu stavis do znanja da si s druge strane, odmah mu ona finoca nestaje I nekako se razgoropadi

[Michael Collins]

Većina komunističkih država nisu imale gay prava i općenito su bili svjetonazorski konzervativniji od Zapada u mnogim pitanjima.

Nemojte mješati "ljevica"="planska ekonomija"="liberalno"

Liberalizam je nastao na kapitalističkom Zapadu

[divizija]

opreka liberalizam/konzervativizam je pogrešna.
to je kao da te netko pita jesi li visok ili plavokos?

osoba može biti liberalna i konzervativna u isto vrijeme osobno si konzervativan i zagovarašt tradicionalne vrijednosti, ali poštuješ pravo drugoga na drugačijost. većina umjereno desnih strana u europi su takve danas.

naime, opreka liberalizmu je autoritarizam.

opreka konzervativizmu je pak reformizam ili revolucionarnost, dakle traženje društvenih promjena.

pri tome, reformisti i revolucionari, koji sebe često POGREŠNO nazivaju liberalima ili progresivcima, su učestalo skloniji autoritarnom pristupu nego konzervativci i manje su liberalni.

a konzervativci u mnogo slučajeva pokazuju mnogo veću tolerantnost i sklonost poštivanja slobode drugoga, nego "liberali", zapravo društveni reformisti.
u moderno vrijeme je riječ liberal prisvojena od ljevih, vrlo često nedemokratičnih i nimalo liberalnih struja.

[divizija]

medonaodmoru kaže:

Konzervativci rješavaju probleme na stare, oprobane načine što funkcionira u vremenima u kojima se vanjski okvir življenja ne mijenja puno. Osjećajući to barem intuitivno, konzervativci ne ljube promjene okvira, u stvari, općenito ne ljube promjene. No u posljednjih 200 god. taj se je okvir silno mijenjao i to ne samo zbog novih tehnologija pa se i konzervativni gard (nerado) mijenjao. Ekstreman primjer tvrdoglavog konzervativizma i opiranja modernitetu je npr. muslimanski vjerski fundamentalizam. Danas jednostavno ne možete živjeti po recepturi staroj više od 1000 god., odnosno možete ali samo tako da potpuno nepotrebno proizvodite silnu ljudsku patnju.

konzervativci nisu protiv promjena per se, već protiv naglosti, društvenih eksperimenata i revolucionarnih preokreta, koji nastoje prebrisati sve od prije. konzervativci od svakog perioda nastoje ono kvalitetno zadržat.

medonaodmoru kaže:

problem liberala je obično u tome što su nekritički permisivni pa se događaju kojekakve paradoksalne situacije. Recimo kad su permisivni prema protivnicima same permisivnosti. Moglo bi se reči da su liberali skloni tome da sami sebi podmeću nogu pa onda često i padnu. No nešto se nauči i na greškama (valjda)

to je samo jedna strana priče. druga strana priče je što su danas "liberali" ideološki infiltrirani kulturnim marksizmom, pa se njihov permisivizam tiće nekih društvenih grupa, kojima se dopušta toliko da u tome iste notorno krše slobode drugih.
drugim rječima, danas "liberalizam" podupire svojevrsnu diskriminaciju onoga što se smatra tradicionalno privilegiranim grupama, dopuštajući totalnu permisivnost npr. manjina, imigranata, homoseksualaca itd...do mjere da se time narušavaju prava ostalih.

dobar primjer tog izvrnutog liberalizma je npr. situacija u nas, gdje se tzv. liberali bore protiv IZBORNOG predmeta vjeronauka (gdje nestade nekritička permisivnost??), ISTOVREMENO tražeći uvođenje OBVEZNOG predmeta građanskog odgoja, tj. ideologije u školu.