Jedna uistinu radosna vijest u moru pesimizma. Dana 15. srpnja 2016. srednjovjekovni urešeni nadgrobni spomenici stećci uvršteni su na popis svjetske kulturne baštine pod zaštitom UNESCO-a, kao zajedničko blago četiriju država (Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore). BiH je dobila treće blago u svjetskoj kulturnoj baštini, nakon Starog mosta u Mostaru uvrštenog 2005. i Mosta Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu uvrštenog 2007. godine. Još neuvrštena blaga koja su predložena su stare jezgre Vrhbosne, Jajca, Počitelja, Blagaja i Stoca kao kulturno bogatstvo te pećina Vjetrenica u istočnoj Hercegovini i Blidinje kao prirodno bogatstvo.
Hrvatskoj su stećci sedmo blago kulturno-povijesne baštine i osmo ukupno na UNESCO-vom popisu. Ima ih dosta u dubrovačkom kraju (174 u Konavlima te nešto u gornjim selima Dubrovačkog primorja). Srbiji su stećci četvrto blago pod zaštitom UNESCO-a, peto ako se računaju i srednjovjekovni samostani na Kosovu. Crnoj Gori su stećci drugo blago kulturno-povijesne baštine (nakon Kotora) i treće ukupno blago (uz Boku kotorsku kao mješovito kulturno-povijesno-prirodno blago i NP Durmitor kao prirodno blago).
http://vijesti.ba/clanak/317318/stec...jetske-bastine
Stećci, jedinstven primjer srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, poslije sedam godina rada na tom projektu, upisani su na Listu svjetske baštine UNESCO-a (Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu).
Tako je danas odlučio Komitet UNESCO-a na zasjedanju u Istanbulu, a u razgovoru za Fenu ministar civilnih poslova Bosne i Hercegovine Adil Osmanović kazao je da je ovo veliki dan i značajan trenutak kojim je krunisan dugogodišnji rad velikog broja eksperata iz četiri zemlje (BiH, Crna Gora, Srbija i Hrvatska).
Zajednički se, dodaje, radilo na tome da nekropole stećaka budu upisane na Listu svjetske kulturne baštine, podsjećajući da je stećak jedinstven primjer u svijetu, kulturni fenomen koji je nastao kao odgovor na neupitnost prolaznosti vremena.
- On je snažna poruka nakon turbulentne prošlosti ovih prostora da nas stećci ponovo ujedinjuju i pokazuju da je kultura iznad politike. Divno je bilo slušati predstavnike više od 16 zemalja članica Komiteta UNESCO-a koji su lijepo govorili o stećcima, o njihovoj kulturnoj i historijskoj vrijednosti, a onda i o njihovom povezivanju regiona, budućnosti i zajedničkog rada ove četiri zemlje - istaknuo je Osmanović.
Naime, 2. novembra 2009. godine, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora i Hrvatska odlučile su zajednički početi rad na izradi nominacijskog dokumenta da bi spomenici, koji predstavljaju dio zajedničke tradicije i kulture naroda koji žive u tim zemljama, postali dio svjetske baštine.
Bio je to projekt za koji su se četiri zemlje opredijelile bez ičijeg poticaja sa strane, uključujući i UNESCO, prvi takav poslije ratnih sukoba na Balkanu devedesetih godina. Odlukom da učestvuju u projektu, odlučile su pružiti izuzetan doprinos sveukupnom svjetskom kulturnom naslijeđu.
Za upis na Listu svjetske baštine predloženo je 30 nekropola, od toga 22 iz BiH, po tri iz Crne Gore i Srbije te dvije iz Hrvatske. BiH ima najveći broj stećaka - približno 60.000, u Hrvatskoj ih je oko 4.400, u Crnoj Gori oko 3.500 i u Srbiji oko 4.100. Naziv nominacije je “Stećci - srednjovjekovni nadgrobni spomenici”.
Linearni mod
