Filozofski fakultet Družbe Isusove - Zagreb

[Rockman]

Croatish mi nije ništa poslao, ima netko drugi?

[jerkenovski]

Student sam treće godine dotičnog fakulteta.

Počele su mi se javljati suicidalne misli, podložan sam depresiji i šizofreniji. Filozofija koja se tamo uči nema veze sa stvarnim životom.

Prije upisa na ovaj fakultet nisam bio sklon takvim mentalnim stanjima.


Toliko od mene.

[zlatokosa0611]

Zna li itko gdje mogu dobiti potvrdu o statusu redovnog studenta? To samo dođem podignuti u tajništvo ili kako?

[plemkinja]

Pozdrav svima! Ima li netko sa završenim ovim studijem a da predaje vjeronauk? Kakva je predstojnica ureda za vjeronauk u Zagrebu s. Mandarić? Kolegica koja je završila ffdi mi tvrdi da joj dotična časna ne daje mogućnost da predaje vjeronauk nego prednort daje dipl.katehetama i teolozima. Mada kolegice iz Varaždina, Đakova itd.predaju vjeronauk sa završenim ffdi? Tko je sad tu lud?

[dire Dawn]

jerkenovski kaže:

Student sam treće godine dotičnog fakulteta.

Počele su mi se javljati suicidalne misli, podložan sam depresiji i šizofreniji. Filozofija koja se tamo uči nema veze sa stvarnim životom.

Prije upisa na ovaj fakultet nisam bio sklon takvim mentalnim stanjima.


Toliko od mene.

kak si točno podložan šizofreniji? sjediš na hladnom betonu i dobiješ sch?

ajd ovako - suicidalne misli i depresija često idu ruku pod ruku. faks i depresija su također dobri prijatelji, ali šizofrenija je ozbiljna bolest koja se, usput budi rečeno, javlja većinom do 18. godine.

ajmo se još malo pravit da sam te shvatila ozbiljno, pa ću također napomenut da ne vidim pozveznicu između "filozofije koja nema veze sa stvarnim životom" i toga što si ti, možda, bolestan .
čisto sumnjam da te itko tjerao da upišeš ovaj fakultet, pa je stvarno ružno insuirati da je faks kriv za tvoje stanje.

;serious mode off:

zlatokosa0611 kaže:

Zna li itko gdje mogu dobiti potvrdu o statusu redovnog studenta? To samo dođem podignuti u tajništvo ili kako?

jep.
iako vjerujem da si već to sama odgonetnula

[preacherofbabel]

Imam par pitanja.
Zanima me upis na FFDI, naime ove godine sam upisala fakultet po želji, ali na kraju sam shvatila da se time ne želim baviti, a da se želim baviti pitanjima kojima se bavi filozofsko-teološki smjer ovog fakulteta. Zanima me koliko je zaista zastupljen katolicizam na fakultetu, nisam našla podatke o mogućnosti izvanrednog upisa, postoji li i po kojem principu? Izvanredan upis za dvopredmetnu filozofiju i teologiju ima Katolički bogoslovni fakultet, no također proučavanjem njihove stranice i foruma dobila sam dojam kako su na KBF više orijentirani na samu praksu katoličke vjeroispovjesti (laički; malo su previše HC za mene) program je koliko sam shvatila nešto drugačiji, molim ispravak ako nije. Također molim i preporuku sveučilišta/veleučilišta/čegagod koji se također bavi tematikom srodnoj filozofsko-teološkoj (ili filozofsko kulturnoj kao što je npr. indologija i sl.) te naglasak na mogućnost izvanrednog ili redovnog upisa (još ove godine imam pravo na redovni). Hvala!

[marval]

Moze li se s ovim fakultetom biti profesor filozofije u skoli?

[BenjamiX]

marval kaže:

Moze li se s ovim fakultetom biti profesor filozofije u skoli?

Ako uzmeš nastavnički smjer, da
I onda predaješ filozofiju, logiku i etiku, al pojma nemam ja sam maturant xD

[Granin]

marval kaže:

Moze li se s ovim fakultetom biti profesor filozofije u skoli?

Može. Moj profesor filozofije je tamo završio filozofiju.

[EvaWhite]

Pozdrav, upisala sam ove godine FFDI, ima li netko iskustva o fakultetu, sto se tice predavanja, profesora, ispita itd. Hvala puno!

[Miss-Seventy]

Nova djela značajna za studij.

U izdanju Filozofsko-teološkoga instituta Družbe Isusove objavljena je knjiga pod naslovom „Teologalne kreposti. Vjera, nada i ljubav – Ključ razumijevanja kršćanske egzistencije“.

U izdanju Centra za bioetiku našega Fakulteta izašla ja knjiga „Pobačaj. Drama savjesti“.

“Filozofsko-teološki i pastoralni doprinosi biskupa Mije Škvorca”. Riječ je o Zborniku radova sa znanstvenoga skupa održanoga u Zagrebu 22. studenoga 2019. godine a uz 100. obljetnicu biskupova rođenja i 30. obljenticu smrti.

M. Škvorc: Kršćanska egzistencija na ispitu. Korizmene konferencije. Riječ je o konferencijama koje je kroz tri uzastopne večeri, izvan bogoslužja od petka do nedjelje Cvjetnice, u nedavno od potresa u Zagrebu teško stradaloj Bazilici Srca Isusova u Palmotićevoj ulici, održavao biskup Mijo Škvorc.

Zasigurno će neko od navedenih djela pronaći i put do Vašeg srca u ovim težim razdobljima tijekom Covid-19 krize, obiteljske odvojenosti, nemogućnosti susreta na društvenoj i vjerskoj razini.

[Miss-Seventy]

http://www.ffrz.hr/images/obavijesti..._fil_i_rel.pdf

Najznačajniji predmeti

Uvod u filozofiju

Na kraju se tematizira odnos filozofije prema objavi i teologiji, prema prirodnim znanostima i umjetnosti te prema čovjekovu povijesnom prebivanju na zemlji.

Fenomenologija religije

Fenomenologija religije se prvenstveno odnosi na zbilju čije je obilježje transcendentno, tajanstveno, sveto, nadnaravno, božansko, koja
se očituje na razne načine i u raznim oblicima u svijetu i u ljudskoj svijesti.

Uvod u psihologiju

Cilj je ovog kolegija da studenti upoznaju i usvoje glavne pojmove i znanja iz psihologije, kako bi im se olakšalo i pospješilo studij sociologije religije.

Uvod u religijske znanosti

Obrađuju se osnovni problemi vjere, vjerske tradicije i prisutnosti u svijetu. Obrađuju se načini kako pojedine znanosti pristupaju fenomenu vjere i religioznosti te mogućnost znanstvenog bavljenja religijom. Kolegij ima prvotnu svrhu pripraviti studenta na studij pojedinih kolegija koji
obrađuju specifična pitanja religije.

Obavezna:
Kronika kršćanstva, Zagreb 1998; (Sveti Otac) Ratzinger, J., Uvod u kršćanstvo, Zagreb 1988; Romac, S., O Bogu i religiji, Zagreb 1988.

Uvod u Bibliju

Obrađuju se temeljna pitanja biblijske hermeneutike koja proistječu iz specifičnosti Biblije kao Božje riječi u ljudskoj riječi: odnos božanskog i ljudskog elementa, povijest i kritika biblijskog teksta, pitanje prijevoda i dr. Kanon biblijskih knjiga: kriteriji i povijest nastanka Novozavjetnog
kanona, s posebnim osvrtom na Marciona. Povijest nastanka židovskog kanona, intertestamentarna literatura, apokrifi... Pojam i sadržaj objave, posebno njezin odnos prema povijesti. Važni crkveni dokumenti novijeg vremena koji su utjecali na razvoj biblijske znanosti:
"Providentissimus Deus"."Divino afflante Spiritu", "Dei Verbum". Metode tumačenja biblijskog teksta, posebno "Historijsko-kritička" metoda. Cilj je kolegija dati osnovna znanja o Bibliji i tako pripremiti studenta za kasnija detaljnija proučavanja Biblijskih tekstova.

Metafizika

Određuje se mjesto metafizike u ljudskoj spoznaji, te s obzirom na druge znanosti a posebno odnos prema vjeri i teologiji.

Povijest religija

Temelji objavljene religije

O Božjoj se objavi može razmišljati na dva načina. Objavu kao događaj promatra fundamentalna teologija, objavljene sadržaje istražuju ostali teološki traktati.Kolegij Temelji objavljene religije
(fundamentalna teologija) rješava tri velika pitanja: a) da li je uopće moguće da se Bog čovjeku objavi i da čovjek Božji govor prepozna kao Božji? b) da li se Bog doista objavio? c) gdje nam je Božja objava dostupna? Prvo pitanje pretpostavlja neke filozofske spoznaje, napr. istinu da Bog postoji, da je sve stvorio i da je čovjek o njemu ovisan. Drugo se i glavno pitanje fundamentalne teologije tiče povijesnosti objave: da li se Bog čovjeku doista objavio? O odgovoru na to pitanje ovisi vjerodostojnost kršćanstva. Istražujući temelje na kojima stoji kršćanska vjera ispituje se
pojam Božje objave. Objava dolazi izvana, odozgo, Božje je djelo i božanskog je porijekla. U isto vrijeme ona spada duboko u čovjekov život, utkana je u njegovu povijest, nije u njoj strano tijelo.

Kasper, W., Bog Isusa Krista, Đakovo 1994; Schneider, A., Putovi Božje objave – Fundamentalna teologija (skripta), Zagreb 1992;

Psihologija religije

Opći uvod u psihologiju religije: Pojam. Predmet proučavanja. Religioznost i vjera. Duhovne vježbe. 2. Psihološka interpretacija religioznosti: Metodički pristup. Karakteristike. Kritičko prosuđivanje. Značajni autori. 3. Razvojna psihologija religije: Problem stadija. Korjeni religioznosti. 4. Uloga majke u religioznom razvoju djeteta: Bazično povjerenje. Afektivni temelji
religioznosti. 5. Religioznost djetinjstva: antropomorfizam, Animizam. magijska religija. Dječji pojam o Bogu. 6. Religioznost adolescenta: Promjene u religijskom mišljenju. čuvstveni aspekti. Religija i moral. Religiozna sumnja. Socijalna dimenzija religioznosti.7. Religiozna zrelost:
Funkcija religioznog stava. Motivacijska autonomija. Karakteristike zrele religioznosti. 8. Psihopatologija i religioznost: Razne devijacije u psihološkom doživljavanju religioznosti. Religija i neuroza. 9. Parapsihološke pojave i prava religioznost: spiritizam, vjerske ekstaze… 10. Psihološki doživljaj mističnog iskustva.

Biblija - SZ

Filozofija o Bogu (Teodiceja)

Razmatraju se uvjeti spoznaje Boga u ljudskim spoznajnim mogućnostima. Iskustvo bezuvjetnog (iskustvo bezuvjetnosti "bitka", istine, vrednote, slobode, sebeiskustvo).
Transcendentalno iskustvo u određenom smislu jest iskustvo Boga. Bog i smisao ljudskoga života. Obrazlažu se dokazi za opstojnost Božju kroz povijest; u antici: kod predsokratika, Platona, Aristotela (Met. XII), Stoika i neoplatonika; u srednjovjekovnoj kršćanskoj filozofiji Situacija nakon Kanta: neracionalni putevi Bogu i izgradnja racionalnih puteva. Kritička prosudba apriornih i aposteriornih dokaza za Božju opstojnost . Nauka "quinque viae" – klasični
dokazi za opstojnost Božju, njihova struktura i vrijednost. Zadnji temelj svega. Bezuvjetni zov ćudorednosti. Tajna svijeta koji se razvija. Kako govoriti o Bogu? Današnji pokušaji. Božji atributi. Božja transcendencija i imanencija. Bog kao stvoritelj i stvoreni svijet. Zlo u svijetu.

Kolegij, koji nudi jasan prikaz sigurne opstojnosti Boga, kojem se treba moliti i u Njega vjerovati. Čovjek traži Boga.

Fischer, N., Čovjek traži Boga. Filozofski pristup, Zagreb 2001. Stanković N., Čovjek pred Bezuvjetnim, Zagreb 2000; Kušar, S., Filozofija o Bogu, Zagreb, 2001; Devčić, I., Bog i filozofija, Zagreb 2003; klasični tekstovi koji se tiču pitanja postojanja Boga.

Sociologija religije

Biblija - Novi zavjet

Povijest kršćanstva (I. i II.)

Religijski obredi

Religijske teme u hrvatskoj književnosti

Filozofija Tome Akvinskog

Sakramenti

Ekleziologija

Obraditi kršćanski nauk o Crkvi.

Kanonsko pravo

Obrađuju se sljedeće teme: 1. Narav crkvenog prava; 2. Božji narod; 3. Služba i sveta vlast u Božjem narodu; 4. Unutrašnje uređenje Božjeg naroda; 5. Konkordatsko pravo, s naglaskom na ugovore Svete Stolice i Republike Hrvatske.

Biblijski korijeni ekonomije

Povijest kršćanstva u Hrvata

Religiozna arhitektura i umjetnost

Hrvatska religiozna glazbena baština

Studiji nude uistinu širok spektar znanja. Filozofija, religija, pravo, povijest, arhitektura, glazba, ekonomija, umjetnost. Kada malo bolje promislimo, sve započinje s kršćanstvom, zaglavni kamen čovječanstva. Sve znanosti, društvene spoznaje, norme i vrijednosti naslanjaju se na kršćanstvo. Ljudska bića su Božja bića, to jest Božji narod, što možemo naučiti iz kanonskog prava.

Voljela bih, da upišete ovaj studij, te da ga uspješno svladate. Dođite...i upišite se!

[VitaliK]

Ljudi zavrsila sam pravni fakultet, ali bih ovaj studij htjela upisati radi svog gušta, mislim se ostati baviti pravom, pa mi treba iskustvo studenata jel se moze uopce uz posao ici na predavanja? Zanima me smjer u kojem cu najbolje dobiti neku duhovnu kulturu, mozda i da se oslanja na kanonsko pravo. Imate li savjete? Nakon nove godine se trebam naci s prijateljem koji predaje na faksu da me malo usmjer ali ne bih htjela doci bez da imam pojma o icemu. Imam 32g sada, udajem se ali ne mislimo imati djecu jos pa bih taman stigla zavrsiti bar 3 godine..

[Miss-Seventy]

vitality kaže:

Ljudi zavrsila sam pravni fakultet, ali bih ovaj studij htjela upisati radi svog gušta, mislim se ostati baviti pravom, pa mi treba iskustvo studenata jel se moze uopce uz posao ici na predavanja? Zanima me smjer u kojem cu najbolje dobiti neku duhovnu kulturu, mozda i da se oslanja na kanonsko pravo. Imate li savjete? Nakon nove godine se trebam naci s prijateljem koji predaje na faksu da me malo usmjer ali ne bih htjela doci bez da imam pojma o icemu. Imam 32g sada, udajem se ali ne mislimo imati djecu jos pa bih taman stigla zavrsiti bar 3 godine..

Hvaljen Isus i Marija, vitality!

Možeš upisati studij.
No, predavanja su obavezna. Smatram, da nema smisla upisivati studij, ukoliko nije moguće dolaziti i sudjelovati na predavanjima. Ukoliko nisi prisutna prilikom prozivanja, slanja lista, zasigurno je teže ispuniti kriterije dobivanja potpisa i pristupa ispitu. Nažalost, puno studenata odustane od studija tijekom i nakon prvog semestra, kao i poslije drugog semestra. Studenti imaju neka svoja očekivanja, smatraju da će kroz raspravu uspjeti izmijeniti dogmu Rimokatoličke Crkve, pojedini se nadaju liberalnom pristupu svemu, no to tako ne ide. Posjetiti nekoliko puta predavanja i očekivati uspjeh na ispitu, pripada iluziji.

Kanonsko pravo nema značajnu ulogu na predavanjima. Spomene se kao termin, no ne postoji uloga detaljnije rasprave o kanonskom pravu.

Navela sam popis najznačajnijih predmeta i vidljivo je, da je kanonsko pravo pri dnu mojeg posta.

Sažetak Vatikanskih ugovora.

https://hrcak.srce.hr/51447

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/...7_02_2_10.html

https://hbk.hr/ugovor-o-pravnim-pitanjima/

Svakako je potrebno predznanje za studij: katolički odgoj kroz obitelj, tradiciju i perspektivu duhovnog života. Nažalost, dođu studenti, koji ne znaju moliti niti Oče naš, Vjerovanje, Anđeo Gospodnji prije početka kolegija.

Svakako je bitno imati dobro predznanje iz:

- Svetog Pisma (Biblije)
https://biblija.ks.hr

- Komplet - Velika povijest Crkve
https://www.ks.hr/komplet--velika-povijest-crkve~1

- Józef Maria Bocheński
https://en.wikipedia.org/wiki/Józef_Maria_Bocheński
https://verbum.hr/uvod-u-filozofsko-misljenje-431

- https://en.wikipedia.org/wiki/Edward_Schillebeeckx

- https://en.wikipedia.org/wiki/Erich_Przywara

- Kronika kršćanstva, Zagreb 1998; (Sveti Otac) Ratzinger, J., Uvod u kršćanstvo, Zagreb 1988; Romac, S., O Bogu i religiji, Zagreb 1988.

- Kasper, W., Bog Isusa Krista, Đakovo 1994; Schneider, A., Putovi Božje objave – Fundamentalna teologija (skripta), Zagreb 1992
https://verbum.hr/knjige/bog-isusa-krista-2488

Mi kršćani vjerujemo u trojedinog Boga: Oca i Sina i Duha Svetoga, to je temeljna istina kršćanske vjeroispovijesti. On nastoji u ovoj knjizi obrazložiti na temelju novo zavjetnih spisa i vjere Crkve kroz stoljeća poznati njemački teolog Valter Kasper. Time postavlja temelj za razvitak nauke o Trojstvu. Trojedini Bog, koji je u sebi zajedništvo i ljubav, može stoga i čovjeku ponuditi svoje zajedništvo i darovati svoju ljubav.

https://www.kbf.unizg.hr/dokumentaci...a%20objava.pdf

- Fischer, N., Čovjek traži Boga. Filozofski pristup, Zagreb 2001. Stanković N., Čovjek pred Bezuvjetnim, Zagreb 2000; Kušar, S., Filozofija o Bogu, Zagreb, 2001; Devčić, I., Bog i filozofija, Zagreb 2003; klasični tekstovi koji se tiču pitanja postojanja Boga.

http://www.ks.hr/covjek-trazi-boga~1

Tema knjige je filozofsko pitanje o Bogu. Riječ filozofija od početka je značila težnju-ljubav prema apsolutnoj istini i mudrosti što usrećuje, ali ne njezino posjedovanje. Ako popusti ta napetost, čini se da pitanje o Bogu zanijemi. A prema Platonu filozof kao konačno biće stoji u napetosti između mudrosti i neznanja, između smrtnoga i besmrtnoga. Onaj koji filozofira biće je pitanja, koje u pitanju samo postaje upitnim. U ovaj kontekst spada kritičko pitanje Hansa Ursa von Balthasara: "Ne bi li možda stari Lessing sa svojim izrekom koju su neprestance napadali svi kršćanski ortodoksni mislioci ipak nekako mogao imati pravo: da bi on, ako bi mu Bog dopustio izbor, dao prednost traženju pred nalaženjem? Ako bi trebalo vrijediti da se o filozofskim pitanjima jedino u znanju o neznanju, koje je čovjeku vlastito, može prikladno raspravljati, onda se u filozofiji ne bi radilo samo i prije svega o sadržajno ispravnim odgovorima, nego o pitanju koje ispravno traži. Očito je čovjeku koji ozbiljno pita također moguče da Božje postojanje ne smatra samo po sebi razumljivim. Svakomu koji misli da filozofsko pitanje o Bogu može nadmašiti naukom o Bogu, trebalo bi barem biti jasno, da se mora sučeliti s poricateljima Boga koji ozbiljno traže istinu, ako želi održati svoj zahtjev glede neupitne izvjesnosti Božje stvarnostiim pak postane svjestan njihovih prigovora, morao bi priznati da svoj nauk iznosi na razini koja preskače čovjekovu konačnost i da govori na način neprimjeren čovjeku. Ova knjiga o filozofskome pitanju o Bogu ne kani izričito ponuditi filozofski nauk o Bogu. U skladu s time je tema takve knjige ponajprije manje Bog sam, nego više čovjek, ukoliko pita o beskrajnome Bogu.

https://en.wikipedia.org/wiki/Albertus_Magnus

https://en.wikipedia.org/wiki/Thomas_Aquinas

https://en.wikipedia.org/wiki/Augustine_of_Hippo

https://en.wikipedia.org/wiki/Peter_Abelard

https://en.wikipedia.org/wiki/Nicholas_of_Cusa

Navedene preporuke bi zasigurno olakšale i premostile uvodni dio, koji je prisutan u prvom i drugom semestru.

Nije loše posjetiti predavanja prije upisa.

Cilj je, da se studiranje ne odulji, što se često zna događati. Marljivost, sustavnost i predanost potrebne su vrline.

http://www.ffrz.unizg.hr/index.php/s...esti_referade/

Onda ne bismo imali obavijesti za studente, koji su upisali studij prije 10 i više godina.

Bitno je razmisliti, što želite, što očekujete i što možete ponuditi?
Površno shvaćanje studija nije prihvatljivo.

[Marija Magdalena]

Molila bi nekog od aktualnih studenata da napiše riječ dvije o ovom studiju, je li ono čemu su se nadali, kako im je tamo studirati...

[Slavi]

Čitam malo o studiju i onda sam shvatila da su pojedini zagovornici anti-vakserskih i zavjerničkih teorija predavali, ili predaju na ovom fakultetu.

https://faktograf.hr/2021/03/18/dezi...utlesa-bujica/

https://www.hop.com.hr/2021/12/11/pr...mrtnih-ishoda/

https://www.jutarnji.hr/video/news/c...kovci-15119993

https://slobodnadalmacija.hr/vijesti...uz-nas-1142776

https://www.24sata.hr/news/prosvjedn...potvrda-796533

https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=34813

https://malaika.hr/tko-je-ta-slavna-mirjana-radan/

https://najdoktor.com/mirjana-radan/d18113

Znanost u odnosu na religiju?
Pitanje znanstvenosti postaje prilično izazvano.

Sada mi je jasnije, zbog čega ovaj studij ima toliko oprečnih mišljenja na prethodnim stranicama
Oni koji cijene znanstveni pristup napadaju zagovornike vjere i protivnike znanosti.

Kada pobornik znanosti i pobornik vjere stupe u istu prostoriju, fakultet, jasno je da će tijekom predavanja doći do određenih tenzija.

Meni osobno postaje neobično zagovarati protivljenje cijepljenju od rođenja djeteta.

Bitno je studij promatrati na objektivan način. Očito je, da teoretičari zavjera, pseudoznanstvenici imaju utjecaj na vjerskim studijima. Određeni studij može promijeniti ime, no u načelima, principima, sve ostaje isto.

[Beljki]

Navedeni su suradnici na razlicitim institucijama od kojih nemaju sve veze sa ovom temom. FFDI i teologija su sastavnice unizg/a, Katolicko sveuciliste koje spominju kod Kutlese je zasebna sveucilisna ustanova.
Uz njih ne bi me zacudilo da bisera ima i na Hrvatskim studijima.

Razlozi ovim sukobima vrlo lako moguce nisu vezani toliko uz samo pitanje cijepljenja, covida ili mjera, vec potencijalno i uz generalni sukob liberalne i konzervativne struje.
Tradicionalna struja je u americi u novije vrijeme uz klasicne narative vezane uz tridentsku misu i generalno osporavanje drugog vatikanskog sada kod djela svojih predstavnika skocina i na val Tea Party / Trumpistickog zamaha, sve do razine teorija zavjera ( nwo, veliki reset itd).
Kler u Europi, cak i konzervativni kakav je predstavljao djelom i bivsi papa, nije bas sklon tome, ali laikat puno vise prihvaca americke trendove, kao uostalom sto se opcenito trendovi iz SAD-a svuda sire, bilo neformalno ili formalno kroz razne laicke organizacije i njihove financije.

No u osnovi to nije pitanje cijepiva i zavjera nego pitanje sukoba ultratradicionalista i Pape kojeg dozivljavaju preliberalnim. Vecina se ipak suzdrzava ici previse daleko u sukobu, ali neki su otvoreno pozivali na njegovu ostavku, izjavljivali da ga ne smatraju Papom, dok su neki lukaviji poput Burkea izbjegli rizik tako otvorenog sukoba koji bi im oduzeo sve administrativne utjecaje, ali se trude na svakoj funkciji koju obavljaju bacati kaile sadasnjoj kuriji. Npr kad su Burkea skinuli iz utjecajnih kongregacija poput one za izbore biskupa i dali mu "zapecak" u vidu funkcije u malteskom redu (polusamostalni, polucrkveni laicko-redovnicki viteski red posvecen humanitarnim djelatnostima) pokusao je sa funkcija skinuti duznosnike koji su percipirani progresivnima, onda se Papa umjesao, doslo do svojevrsne ustavne krize...

Uglavnom, politika.

Naravno, to ne znaci da su ovi konkretni akteri iz linkova svjesno aktivni sudionici tih politika kao takvih, ali su vrlo vjerojatno u najmanju ruku pod utjecajem tradicionalisticke struje koja je prije svega pitanje unutarvatikanskih politikanstava.

Ne treba medjutim pasti u zamku confirmation biasa, imamo glasnih antimjerasa, doduse rijedje antivaksera, koji su na drugim, javnim drzavnim nekatolickim institucijama.

Sve su to prilicni izuzeci. Na svakom fakultetu je gomila znanstvenika pa jedan, koji je uz to tek vanjski suradnik FFDI-a, ne moze biti prezentiran kao ogledni primjer stanja institucije. Za to trba em veci uzorak, em interna informacija nekoga od njegovih kolega ili drugog koji zna stanje u instituciji, jer vecina ljudi ne nastupa u medijima, bez obzira koji im bili stavovi.

[Slavi]

Pojedine činjenice su neoborive.
Jedan od navedenih profesora sa antivakserskog skupa, predavao je kolegij Filozofija znanosti na ovom studiju. Dakle, veliki broj polaznika studija imali su navedeni kolegij u svojim indeksima.
Druga sudionica antivakserskog studija, također je imala kolegije na ovom studiju. Predmeti, koji se vezuju uz bioetiku (abortus, umjetnu oplodnju, itd.).
Izrazito je bliska sa umirovljenim prof. sa ovog studija: Valentin Pozaić. Da je mlađi, vjerojatno bi i on bio sudionik prosvjeda. Sjetimo se njegovih viceva, da Bog nije stvorio Adama i Stevu, nego Adama i Evu. Bavio se temom pobačaja, umjetnom oplodnjom. Bilo je i ruganja protiv djece "iz epruvete" u njegovom djelovanju.

https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novost...adama-i-stevu/

https://www.zg-nadbiskupija.hr/nadbi...-biskup-u-miru

http://katalog.kgz.hr/pagesresults/b...dId=1182001130

https://www.zg-nadbiskupija.hr/print.aspx?id=6115

Kronologija događaja sasvim je jasna. Dugogodišnja suradnja, gdje su se stvaraja prilično vjerski orjentirane znanstvene "istine".

Ja i ne govorim o Katoličkom Sveučilištu, nego o FFRZ (bivši FFDI). Navedeni profesori predavali su i studentima, koji nemaju veze sa redovničkim pozivom. Laici su participirali u znanstveno-nastavničkom okruženju. Meni je zanimljiva ta znanstvena kontinuiranost ovog studija.

Naravno da sam svjesna politikantstva u cijeloj ovoj Covid 19 situaciji.
Osobe koje nemaju što ponuditi biračima, građanima, okreću se teorijama zavjere. Polazište im je, da ih farmaceutske tvrtke hoće uništiti.

Pojedinci očito djeluju etapno, no izvorište je uvijek identično. Kada jedan pojedinac ode u mirovinu, zastupaju ga novi pojedinci.

Meni je bitno tko predaje na određenom fakultetu, što se podučava, kome se prenosi određeno znanje, ili istina, tko su polaznici takvih predavanja.

Kronološki aspekt mišljenja predavača ovog studija, svakako je zanimljiv, živopisan.

Pitanje je, jesu li navedena tri predavača predavali na ovom studiju zbog svoje znanstvene kompetentnosti, ili zbog svog gorljivog crkvenog nauka vjere? Oba kriterija zasigurno ne mogu biti podjednako zastupljena u jednoj osobi.

Već na drugoj stranici ove teme započinju sukobi studenata. Osobno ne bih birala stranu. Ukoliko osobu financira vjerska zajednica, studij, jasno mi je da će takva osoba nastupati kao apologet svojih financijera i da će govoriti, pisati ono što mu vjerska zajednica predlaže. Naravno, teško bi bilo očekivati, da bi LGBTIQ aktivist, Pro-Choice osoba, mogla održati predavanje u dvorani vjerskog studija. Očito nepomirljive struje.

Potaknula me isključivo pandemija, tko širi teorije zavjere, zbog čega kod nas umire toliko osoba zbog Covida? Je li teoretičarima zavjera uopće žao, jer možda njihova "istina" vodi građane u smrt? Postoji limoralna, etička, bioetička odgovornost, ukoliko 400 000 građana slijedi leadere teorija zavjera i takvo sljedbeništvo omogućava gubitak članova obitelji, prijatelja, kolega sa radnog mjesta?

Zagovaraju Život, Obitelj, Vjeru, no ljude zapravo svojim pseudokartama šalju željezničkim kolosijekom u neizvjesnost, bolest, smrt.

Nije riječ o samo jednom znanstveniku, nego o tri. Nebitno je, jesu li redoviti profesori, vanjski suradnici, profesori u miru. Oblikuje ih jednak stav, koji očito nastoji oblikovati svijest tek punoljetnih građana. Stranica dva ove teme otkriva, da je Pozaić bio redoviti profesor, Kutleša pozvani profesor. Post je iz 2009. Debelo u 21. stoljeću. Na stranici tri, Kutleša predavao Filozofiju znanosti, godina 2010. Pozaić predavao u ljetnom semestru 2010, predmet Bioetika. Polaznici pišu i o drugim "specifičnim" profesorima.

https://www.forum.hr/showpost.php?p=3...&postcount=164

Student spominje homofobne ispade, vjersku netoleranciju. Kako stranice odmiču, postaje prilično smiješno. Apologeti istreniranih konzervativnih stavova i sekularni pojedinci razvijaju ozbiljne sukobe. Šteta. Moglo se odabrati znanstveni pristup pod okriljem isusovačkog reda. To bi bio pozitivan iskorak Crkve.

Spominju se prof. kod kojih ne treba ništa raditi, samo se uzme ocjena. Sa drugom i trećom stranicom započeli sukobi. Zbog čega nema takvih sukoba na temama drugih studija? Vidim samo sukobe ovdje i na Katoličkom Sveučilištu.

https://repozitorij.ufzg.unizg.hr/en...tream/PDF/view

Ovakvi stavovi kod nas postaju znanost. Pogledajmo popis literature, uočit ćemo dva od tri navedena profesora. Završni rad baziran na isključivim Pro-Life, budućim Anti-Vakser stajalištima. Kod nas su pobornici teorija zavjere dio mainstreama. Postali su eksponirani u medijima. Ivermectin postao atraktivan ljudima. Čovjek sveden na razinu životinje.

Imaju li studenti ovog studija predmete triju navedenih profesora u svojim indeksima? Imaju. Sigurno su predavali više od jednog predmeta. Pitanje je, koliko je polaznika postalo pobornicima ovakve retorike. Kvantiteta pobornika utječe na javno mnijenje, mainstream, kreiranje lažnih vijesti značajno je utjecalo na oblikovanje javnog mnijenja. Ljudi, koji su cijepljeni 10-15 puta u svojim predškolskim, školskim danima odjednom postaju antivakseri. Zato i jesmo na dnu kao društvo: ekonomija, zdravlje građana, financijska pismenost, znanost, kultura, glazba, film. Osim sportskih uspjeha i pojedinih međunarodnih znanstvenika, nemamo se čime pohvaliti.

Budući polaznici ovog studija trebaju temu pročitati otpočetka. Na taj način će steći vlastitu sintezu baziranu na osobnim stajalištima. Jasno je, da će osoba sa naglašenim konzervativnim stajalištima biti sretna na ovom studiju. Dočim će netko sa demokratskim načelima biti dio margine na ovom studiju.

[Beljki]

Mislim da malo previse skreces temu u neke nepotrebne ideoloske ratove koji vjerojatno potencijalnim sutdentima ovog fakulteta nisu bitni.

Zaista je nerealno ocekivati da na fakultetu vjerskih studija koji drzi katolicka redovnicka zajednica u etickim pitanjima ne dominraju konzervativni katolicki stavovi.

Sto se antivaks agendi tice nje ces naci svugdje. U situaciji gdje je pola populacije antimjerasko bez obzira sto je akademija puno racionalnija naci ces i u njoj neki manji udio takvih likova. U javnom diskkursu ima tu i fizicara i biologa, ne treba uopce biti djelatnik katolicke institucije.

Znam privatno likova sa takvim stavovima koji su stalni djelatnici i duznosnici inace lijevo orjentiranih fakseva. Jadan ili dva stalna djelatnika (vanjske i emerituse uopce ne racunam) nisu zaista nista posebno sto bi obiljezilo instituciju.

[Slavi]

Ideologija me uopće ne zanima, nego jedino znanost.
Naravno da ideologije kreiranjem svojih tvorevina, kreiraju institucije i svoje istomišljenike smještaju u njih.
Bitno je, da studenti poznaju nastavni plan.

Ukoliko imate kolegij kod prof. Radan, prof. Kutleše, jasan je način uspješnog prolaska ispita. Zalaganje za umjetnu oplodnju i elaboriranje, kako je eutanazija prikladna za umiruće u terminalnoj fazi, jasan je putokaz do loše ocjene.

Potrebno je kronološki predstaviti slijed događaja

- 25. lipanj 1991. - neovisnost Hrvatske
- 08. veljače 1994.

Senat Sveučilišta u Zagrebu je 8. veljače 1994. donio je odluku kojom su se studijski programi filozofije i religijske kulture Filozofskog fakulteta Družbe Isusove izvodili unutar Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Sveučilište u Zagrebu i Filozofski fakultet Družbe Isusove potpisali su 16. listopada 1997. Ugovor o dugoročnoj znanstveno-nastavnoj suradnji kojim će se sve do ulaska u sastav Sveučilišta u Zagrebu regulirati odnosi između Sveučilišta u Zagrebu i Filozofskog fakulteta Družbe Isusove u Zagrebu. Filozofski fakultet Družbe Isusove izradio je nove studijske programe sukladno zakonskim odredbama i dobio valjane dopusnice.

Izvor: https://www.ffrz.unizg.hr/naslovnica...est-fakulteta/

Nastanak studija, isključivo je definiran kao znanstveno-nastavni studij. Pretpostavljam, da bi se religije proučavale sa aspekta povjesnosti: počeci, ključne osobe, širenje, političko-ovijesni aspekti, oponenti, itd.

Kada promotrimo komentare sa prethodnih stranica, jasno je da znanstveni principi nisu baš u fokusu.

Anti-Vakserska agenda uglavnom se vezuje uz duboko konzervativne krugove i krugove koji zagovaraju anarhizam, izostanak uplitanja države u život građana. Kod nas je na značaju duboko konzervativna anti-vakserska struja.

Naravno da je riječ o politikantstvu, prikupljanju magičnih 10 posto podrške građana, od strane nekoliko stranaka. Pristaše su disciplinirani glasači, čijih 300 000 - 400 000 glasova utječe, jer imamo nisku izlaznost.

Kod nas je anti-vakserski pokret vezan uz jednu vjersku TV postaju, jednu talk show emisiju na gradskoj TV postaji, potom 2,3 radio postaje, od kojih je jedna bila smještena na istoj adresi kao i ovaj studij. Glavni urednik radio postaje bivši predavač na ovom studiju.

Sve je to pomno razrađeno. Nije slučajnost, da su dva anti-vakser subjekta predavali ili predaju na ovom studiju. Pitanje je, jesu li oni jedini? Jesu li zadovoljili kriterije zbog svojih anti-vakserskih stajališta?

Kada student izjavi, da Bog nije stvaratelj svijeta, čovjeka, koju ocjenu student dobiva?
Ukoliko je student javno deklarirani LGBTIQ aktivist, mora li on znati više na ispitu?
Ukoliko student vjerskog studija postane kazališni djelatnik, može li on kreirati kazališne predstave na temelju vlastite umjetničke slobode?

https://hnk-zajc.hr/clanhnk/oliver-frljic/

Navedena osoba, bila je često kritizirana u konzervativnim krugovima. I drugi redatelji imaju široku slobodu u izražavanju, no samo je on napadan. Jer je bio dio konzervativno-obrazovnog kruga.

Zbog čega konzervativni krugovi čeznu za ministarstvom obrazovanja, kazalištima, TV postajama, filmskom, kazališnom, glazbenom industrijom? Utjecaj na javno mišljenje, putem sredstava javnog servisa. Ukoliko konzervativni krug privuče pjevače, glumce, novinare, koji imaju 50 000 obožavatelja na društvenim mrežama, jasno je da će povremeno širiti konzervativne ideje.

Jedan konzervativni urednik, svećenik, otvoreno je nedavno izjavio teoriju da primatelji cjepiva protiv Covid 19 zadobivaju posebne magnetne moći, gdje uspješno privlače žlice. Ta teorija je dio Anti-Vakser pokreta. Potom članovi pokreta odu na svoja radna mjesta: skladišta, urede, fakultete, bolnice i domove zdravlja. Nije problem, ukoliko Anti-Vakser ode u svoje skladište, ured, gdje nema utjecaj. Problem su anti-vakseri, koji rade u bolnicama, fakultetima. Pitanje pobačaja u slučaju deformacija ploda? Pitanje prolaska na ispitu, ukoliko zagovarate zapadnjačke, liberalne vrijednosti.

Oko 2000. godine, u Hrvatsku ulaze udruge liberalnog i konzervativnog karaktera. Imamo LGBTIQ aktivizam, udruge, karizmatske pokrete, čudotvorne karizmatike, koji iscjeljuju, vjernici padaju na tlo, čudotvorna svetišta. Vrhunac borbe nastupa ulaskom RH u EU 2013. godine. Idealno za kreiranje polarizacije u društvu, kakvu imamo danas.

Građani se ne dijele na obrazovane i neobrazovane, dobre i zle, kulturne i nekulturne, nego na ProLife, ProChoice, Suvereniste, Globaliste, Euroskeptike, AntiVaksere...postaje suludo. Vidimo i Suvereniste, koji pomalo mijenjaju svoj stav. Što će biti sa simpatizerima suverenizma? Postat će napušteni.

Javljaju se inicijative za preferencijalne glasove u Saboru. Zanimljivo je, da baš glasovi discipliniranog konzervativnog biračkog tijela odlučuju o odabiru kandidata. Stoga djelatnici vjerskih institucija, osobe bliske konzervativnom miljeu završe u Saboru, EU parlamentu. Euroskeptici u EU parlamentu.

Osnivanje udruga, konzervativnih stranaka, omogućuje nam ovu današnju situaciju. EU je predstavljen kao bezbožni, truli Zapad. Samim time, postajemo Istok prema želji konzervativnih krugova. Promatramo besmislene referendumske inicijative, koje ne nude ekonomski, znanstveni i kulturološki napredak. Konzervativni krugovi napadaju medije, nevladine udruge, društvene aktiviste, pripadnike LGBTIQ zajednice. Stvara se obmana, kako će naš prostor okupirati misteriozni migranti, koji će pokoriti našu tradiciju i vrijednosti. Premda nitko ne želi uopće živjeti u RH. Glorifikacija vladara Istočne Europe. U Mađarskoj, 30 osoba potražuje azil. Nikakva masovnost.
Kada promotrimo, da nekoliko višestruko cijepljenih anti-vakser apologeta predaje "znanost" na vjerskim fakultetima, jasno je da je takva znanost upitna.

Nisu bitni društveni pokreti, stranke, političari, pjevači, glumci, sportaši, koji pretrčavaju u konzervativne krugove, iako ranije nisu imali doticaja sa Crkvom.

Bitna je znanost. Ukoliko fakultet na svojim stranicama tvrdi, da zagovara znanstveno-nastavničku ulogu u akademskom prostoru. Jasno je, da mi kao građani možemo analizirati znanstvenost i nastavništvo određenog studija.

Je li anti-vakserski pokret moguće smjestiti u okvir akademske, sveučilišne znanosti? Eksperimentalne metode, metode verifikacije i finalne konkluzije?

https://faktograf.hr/razotkriveno/

Mogu li promicatelji anti-vakserskih teorija, teorija zavjera postati apologeti znanosti? Najmanje dva profesora ovog studija, predstavljaju svoj anti-vakserski stav. Nebitno, je li oni potražuju neko političko ostvarenje, utočište u razdoblju mirovine, poziciju, podržavaju li, ili samo glume svoje anti-vakserske stavove? Činjenica je, da oni imaju studente, polaznike svojih kolegija i da na nekoga mogu utjecati. Jedan dio studenata će naučiti crkveni stav o medicini, premda će im sve zvučati smiješno, drugi dio će kritizirati i neće dobiti izvrstan (5), treći dio uistinu bude podržao stavove Crkve, četvrti dio će odustati od studija. Neće se niti truditi učiti besmisao. Potom će te četiri grupe promicati svoje stavove kroz život, posao, možda i političko djelovanje, Forum.hr, itd.

Ja sam samo protiv sukoba ovih četiriju grupacija. Ljudi imaju pravo na sva četiri stava. Ne moraju se na ovoj temi vršiti međusobni napadi. Ne vidim ništa loše u tome, da se predstave profesori određenog studija, kakve uspjehe ima, analiza radova, međunarodni ugled. Sasvim je jasno, da mnogima nisu ispunjena očekivanja na ovom studiju. Potom postaju napadnuti od strane onih, kojima se sve oko studija dopadalo.

Primjerice, da ovaj studij ima predavače na Ivy League sveučilištima, bilo bi lijepo predstaviti ih. No, nema ih. Zato imamo dvoje predavača u anti-vakserskom krugu. I to možemo promatrati kao uspjeh. Biti viđen, prepoznat, postati apologet teorija zavjere, svakako je osobni uspjeh.

Uglavnom, zanimljiv studij, za svakoga ponešto.