Liberalizam vs. konzervativizam

[RedRed]

Što mislite koje društveno uređenje je bolje? Smatrate li da liberalizam, dajući čovjeku svu slobodu, ostavlja čovjeka izgubljenim bez jasnih kriterija i smjernica u životu? Liberalizam smatra da je pojedinac odgovoran sam za sebe. Nije li to ignoriranje suovisnosti među ljudima? Nemamo li mi odgovornost i prema drugima? Smatrate li da je i samoubojstvo pojedinca društvena odgovornost?
Što mislite o društvenom uređenju kakvog zagovaraju Platon ili Konfucije (konzervativizam)?
Nije li to pak žrtvovanje individualnosti u korist kolektiva?
Nije li istina ipak negdje u sredini? Trebamo li naučiti balansirati između osobne slobode i koristi za zajednicu?
Confused.

[Kurtzius Kuro]

Prvo treba razlučiti pojmove. Liberalizam i konzervativizam nisu antonimi, ali su u teorijskom (povijesno-filzofskom) pogledu suprotstavljeni.

Nadalje, to nisu društvena uređenja, nego skup stavova, mišljenja i praksi.

Za liberalizam bismo mogli reći da je ideologija, dok konzervativizam može biti odrednica neke ideologije.

Suprotno od konzervativizma jest modernizam.

Suprotno od liberalizma jest autoritarnost.

Suprotno od individualizma jest kolektivnost.

No to su samo pojmovi. Društvena uređenja i vladavine mješavine su više njih. Često i samih antonima.

Liberalizam se u povijesnome smislu u svojim počecima suprotstavljao konzervativizmu. Ali to je filozofski liberalizam.

Kao takav on nigdje i nikada nije zaživio. Kao ni komunizam.

Isto tako jedno se može propagirati, a drugo činiti. Pa se tako može propagirati slobodna (liberalna) trgovina, ali u praksi se čini upravo suprotno (bez obzira što o njoj mislili); ili društvene slobode (a zatvarati neistomišljnike) itd.

Kad se danas govori da je suvremeno zapadnjačko društvo (neo)liberalno ono je takvo samo u ekonomiji, odnosno, pri protijeku kapitala. I opet samo deklarativno.

Da, liberalizam vjeruje da čovjeku treba dati svu slobodu jer je u osnovi dobar, i da treba, jelte, zauzdavati samo ekstremne situacije poput nasilja. To da čovjek postaje izgubljen bez jasnih smjernica i kriterija u životu, doista jest glavni argumenat svih autoritarnih ideologija, pa valja ima nešto istine u njem.

Svaka zajednica žrtvuje individualnost u korist kolektiva. Pitanje je samo u kojoj mjeri.

[RedRed]

Ja to gledam ovako: današnje društveno uređenje je liberalizam. Filozofija liberalizma: svatko je slobodan živjeti kako hoće sve dok svojom slobodom ne ugrožava tuđu slobodu (egzistencijalizam). Nema istine. Odnosno istina je relativna. Poštuje se svačije mišljenje. Pragmatizam. Tolerancija. Želja za promjenom.
Konzervativizam: temelji se na idealizmu i vjerovanju da postoji prirodni moralni vječni zakon. Jasno definirana razlika između dobra i zla. Manjak tolerancije, no veća stabilnost. Statičnost. Očuvanje statusa quo...

Vjerujete li da postoji prirodni zakon?

[Ego]

Iza svih izgovora i fraza, poanta konzervatizma je kontrola. Želja jedne skupine ljudi da upravlja životima drugih.

[Akai]

Iskreno nemam pojma, probalo se i jedno i drugo, u nekoj mjeri i niti jedno se nije pokazalo savršenim rješenjem. Zlatna sredina je zlatna samo u ideji.

[Akai]

Ego kaže:

Iza svih izgovora i fraza, poanta konzervatizma je kontrola. Želja jedne skupine ljudi da upravlja životima drugih.

Ne bih se složio 100%. Mislim da je poanta očuvanje stanja, a neki stupanj kontrole želi većina, jedino što jedni imaju moć za to ostvariti i žele je zadržati, a drugi nemaju. Mislim da se ne radi samo i čisto o kontroli, želi se zadržati cijelo stanje u paketu, moć, kontrola, kapital, utjecaj, vrijednosti i načini koji su do toga doveli...

[anotherone]

RedRed kaže:

Što mislite koje društveno uređenje je bolje? Smatrate li da liberalizam, dajući čovjeku svu slobodu, ostavlja čovjeka izgubljenim bez jasnih kriterija i smjernica u životu? Liberalizam smatra da je pojedinac odgovoran sam za sebe.

Nije li istina ipak negdje u sredini? Trebamo li naučiti balansirati između osobne slobode i koristi za zajednicu?
Confused.

uh, odgovornost
i u liberalizmu i u konzervatizmu i u svakom drugom -izmu postoje pravila, norme i zaduzenje pojedinca u funkciji drustva. (osim u anarhizmu, gdje se radi o slobodno udruzenim, manjim kolektivima, ali opet sa svrhom i pravilima..ni tu nista od neodgovornosti )
pojedinac je svugdje i vlastita i tudja odgovornost, na vec neki nacin.
u konzervatizmu je ta odgovornost odredenije propisana, rigidna i slijepa na poboljsanja i ispravke.
u liberalizmu, koji je opcenito napredniji, postoji mnogo vise prave ljudske odgovornosti i za sebe i za druge.

[Kurtzius Kuro]

RedRed kaže:

Ja to gledam ovako:

1. današnje društveno uređenje je liberalizam.

2. Filozofija liberalizma: svatko je slobodan živjeti kako hoće sve dok svojom slobodom ne ugrožava tuđu slobodu (egzistencijalizam).

3. Nema istine. Odnosno istina je relativna.

4. Poštuje se svačije mišljenje.

Konzervativizam: temelji se na idealizmu i vjerovanju da postoji prirodni moralni vječni zakon. Jasno definirana razlika između dobra i zla. Manjak tolerancije, no veća stabilnost. Statičnost. Očuvanje statusa quo...

Vjerujete li da postoji prirodni zakon?

1. Po čemu je današnje društvo liberalno? Što je liberalizam? Naslanjaš li se na neke svoje definicije? Koje? Ili na povijesni-filozofski pojam i sukladno tome njegovu ideologiju? (John Stuart Mill).

2. Gdje danas postoji takvo društvo? Ja ga ne vidim.

3. Ne. Istina je da je sve relativno. To je suvremena istina i dogma. Pokušaj to propitivati i suočit ćeš se s teškim dogmatizmom.

4. Dok nije suprotstavljeno zakonima a ne slobodi. Pokušaj izraziti neko mišljenje koje se suprotstavlja suvremenim temeljima na kojima počivaju zapadna društva i vidjet ćeš gdje ćeš se naći. U blažoj varijanti proglasit će te za primitivca koji nije politički korektan.

Bit konzervativizma je u očuvanju stanja. Kakvo god ono jest. Je li suvremena desnica u današnjoj Americi konzervativna ili liberalna? Jesu li razni kršćanski fundamelisti opet konzervativni ili liberalni? Granica je daleko nejasnija i propusnije nego što se to čini.

Ego kaže:

Iza svih izgovora i fraza, poanta konzervatizma je kontrola. Želja jedne skupine ljudi da upravlja životima drugih.

Ne vidim kakve to ima veze jedno s drugim? Svako društvo ima mehanizme kontrole. Navedi vrijeme i mjesto gdje to nije postojalo.

anotherone kaže:

uh, odgovornost
i u liberalizmu i u konzervatizmu i u svakom drugom -izmu postoje pravila, norme i zaduzenje pojedinca u funkciji drustva. (osim u anarhizmu, gdje se radi o slobodno udruzenim, manjim kolektivima, ali opet sa svrhom i pravilima..ni tu nista od neodgovornosti )
pojedinac je svugdje i vlastita i tudja odgovornost, na vec neki nacin.
u konzervatizmu je ta odgovornost odredenije propisana, rigidna i slijepa na poboljsanja i ispravke.
u liberalizmu, koji je opcenito napredniji, postoji mnogo vise prave ljudske odgovornosti i za sebe i za druge.

Gdje ti vidiš takav liberalizam?

[anotherone]

Kurtzius Kuro kaže:

Gdje ti vidiš takav liberalizam?

u teoriji liberalizma. i srecom, kod pojedinih ljudi koje znam

[RedRed]

Kurtzius Kuro kaže:

1. Po čemu je današnje društvo liberalno? Što je liberalizam? Naslanjaš li se na neke svoje definicije? Koje? Ili na povijesni-filozofski pojam i sukladno tome njegovu ideologiju? (John Stuart Mill).

2. Gdje danas postoji takvo društvo? Ja ga ne vidim.

3. Ne. Istina je da je sve relativno. To je suvremena istina i dogma. Pokušaj to propitivati i suočit ćeš se s teškim dogmatizmom.

4. Dok nije suprotstavljeno zakonima a ne slobodi. Pokušaj izraziti neko mišljenje koje se suprotstavlja suvremenim temeljima na kojima počivaju zapadna društva i vidjet ćeš gdje ćeš se naći. U blažoj varijanti proglasit će te za primitivca koji nije politički korektan.

Bit konzervativizma je u očuvanju stanja. Kakvo god ono jest. Je li suvremena desnica u današnjoj Americi konzervativna ili liberalna? Jesu li razni kršćanski fundamelisti opet konzervativni ili liberalni? Granica je daleko nejasnija i propusnije nego što se to čini.



Ne vidim kakve to ima veze jedno s drugim? Svako društvo ima mehanizme kontrole. Navedi vrijeme i mjesto gdje to nije postojalo.



Gdje ti vidiš takav liberalizam?

Moram priznat da te baš ne razumijem. Kakvo je po tebi današnje društvo? Ja smatram da je današnje društvo liberalno zato jer mi nitko ne govori kako trebam živjeti, što misliti...ne pale se vještice, ne kamenuju bludnice , homoseksualce itd. To što i danas ima netolerantnih ljudi ne znači da društvo u globalu nije liberalno.

Ovaj link je na njemačkom, pa tko zna njemački:
http://de.wikipedia.org/wiki/Liberalismus

Da je sve relativno nije suvremena dogma jer postoje subkulture koje ne misle tako, kao npr. kršćani.
U Americi su malo drugačije definicije liberalizma i konzervativizma nego u Europi. Kršćanski fundamentalisti su definitivno konzervativni. Po kojem kriteriju su oni liberalni?

[Druid]

Kurtzius Kuro kaže:

Suprotno od konzervativizma jest modernizam.

Zapravo baš i ne. Konzervativizam je bitno moderna pojava koja se javila kao odgovor na liberalizam. Konzervativac nema potrebe "konzervirati" išta dok god ne dođe nešto što predstavlja prijetnju po njegove vrijednosti. Konzervativac nije konzervativac bez postojanja liberalizma. Tako ljudi koji su živjeli na način koji danas zovemo "konzervativnim" sigurno sebe nikada nisu doživljavali (a kamoli deklarirali) kao konzervativce jer se nisu imali u odnosu na "nešto novo" (a to novo je "liberalizam") deklarirati.

Kurtzius Kuro kaže:

Liberalizam se u povijesnome smislu u svojim počecima suprotstavljao konzervativizmu. Ali to je filozofski liberalizam.

Zapravo je, kao što već rekoh, the other way round. Dakle konzervativizam je taj koji se počeo suprotstavljati liberalizmu i u tom smislu, konzervativizam je novija "politička doktrina" od liberalizma. Liberalizam se suprotstavljao prvenstveno autokraciji, totalitarizmu itd., a ako baš moramo upotrijebiti ovu riječ s korijenom "konzerva", onda se suprotstavljao i onome što danas zovemo konzervativnim svjetonazorima, nikako konzervativizmu.

Kurtzius Kuro kaže:

Kao takav on nigdje i nikada nije zaživio. Kao ni komunizam.

I beg to differ, ali dobro. Ovdje ima više materijala za raspravu i više manje mislim da je zapravo samo stvar stupnja. Nigdje nije zaživio "apsolutni liberalizam" (što god to značilo) kao društveno uređenje, s tim da je to već metafizičko pitanje... Liberalizam kao društveno uređenje živi. Pitanje je stupnja.

Kurtzius Kuro kaže:

Kad se danas govori da je suvremeno zapadnjačko društvo (neo)liberalno ono je takvo samo u ekonomiji, odnosno, pri protijeku kapitala. I opet samo deklarativno.

Tako je, neoliberalizam nije nikakvo društveno uređenje ili politička doktrina (za razliku od liberalizma) nego ekonomsko uređenje, kako si napomenuo, ali itekako utječe na politiku.

[Defensor Pacis]

Druid kaže:

I beg to differ, ali dobro. Ovdje ima više materijala za raspravu i više manje mislim da je zapravo samo stvar stupnja. Nigdje nije zaživio "apsolutni liberalizam" (što god to značilo) kao društveno uređenje, s tim da je to već metafizičko pitanje... Liberalizam kao društveno uređenje živi. Pitanje je stupnja.

Možda se o ovome može izreći i malo snažnija tvrdnja. Čini se da je liberalizam, kao filozofsko-politička doktrina, najprisutnije učenje te vrste u onome što nazivamo 'zapadnom civilizacijom'. Govorim to zbog toga što smatram da su neke ideje liberalizma, što su ih iznosili liberalni mislioci poput Milla i Rawlsa, postale više okvir političkog djelovanja, nego politički stavovi koji ulaze u nekakvu političku arenu. To su ideje poput razložnog pluralizma, vjerske tolerancije, sekularizma, određeni korpus onoga što nazivamo osobne slobode/ljudska prava/negativna sloboda itd.

[NewWorldOrder]

Ni jedno ni drugo.
Neosocijalizam je jedino i najbolje društveno uređenje.

[Omaha]

RedRed kaže:

Vjerujete li da postoji prirodni zakon?

Postoji.
Po zakonu prirode je čovjek vrsta čopora i takvog je ustroja da se skrbi i za druge, ne samo za sebe.
Postoje samo tri vrste na Zemlji koji se brinu o svojim nemoćnima i starima, a čovjek je na prvom mjestu zbog najrazvijenijeg razuma.
Smatram da još nismo pronašli najbolje društveno uređenje, a svi ti izmi su izmišljotine u obrani nečijih ideala ili promašenih života.

[Noirotic]

Defensor Pacis kaže:

Možda se o ovome može izreći i malo snažnija tvrdnja. Čini se da je liberalizam, kao filozofsko-politička doktrina, najprisutnije učenje te vrste u onome što nazivamo 'zapadnom civilizacijom'. Govorim to zbog toga što smatram da su neke ideje liberalizma, što su ih iznosili liberalni mislioci poput Milla i Rawlsa, postale više okvir političkog djelovanja, nego politički stavovi koji ulaze u nekakvu političku arenu. To su ideje poput razložnog pluralizma, vjerske tolerancije, sekularizma, određeni korpus onoga što nazivamo osobne slobode/ljudska prava/negativna sloboda itd.

Evo uzmimo primjer Rawlsa koji je snažno utjecao ne samo na povijest kontraktualizma već i na masu studenata koji su kasnije ušli u američku politiku te sukreirao i usmjeravao liberalni duh vremena zapadnog svijeta u kakvom danas živimo.

[kor-im]

Omaha kaže:

Postoji.

ne, ne postoji, zakon je ljudski proizvod, kao i kotač, ili pravo, ili državno ustrojstvo, ili poljoprivredna mehanizacija itd...

[Integrator]

RedRed kaže:

Što mislite koje društveno uređenje je bolje?

Ni jedno. Najbolja je zlatna sredina.

[Pike B.]

RedRed kaže:

Moram priznat da te baš ne razumijem. Kakvo je po tebi današnje društvo? Ja smatram da je današnje društvo liberalno zato jer mi nitko ne govori kako trebam živjeti, što misliti...ne pale se vještice, ne kamenuju bludnice , homoseksualce itd. To što i danas ima netolerantnih ljudi ne znači da društvo u globalu nije liberalno.

Socijalno-liberalni fašizam
Kako god da karikaturalno zvuči to je otprilike to, bar za zapad. Svugdje postoji vrlo opsežan welfare state da bi bile socijalne, civilne i ekonomske slobode su dosta prisutne da bi se društvo označilo kao liberalno, a postoje i značajna fašistička obilježja kroz korporativne privilegije i privilegije raznim interesnim grupama u ekonomskom dijelu i ograničavanje civilnih sloboda u pravilu pod opravdanjem viših nacionalnih ciljeva.

Nekome je to optimalno pod motom istina je uvijek u sredini, a nekima nestabilno stanje koje će negdje prevagnuti.

[Petit keksi]

Nematerijalna kulturna baština kao pojam obuhvaća: prakse, predstave, izrazi, znanje, vještine, kao i instrumente, predmete, rukotvorine i kulturne prostore koji su povezani s tim, koje zajednice, skupine i, u nekim slučajevima pojedinci, prihvaćaju kao dio svoje kulturne baštine. Nematerijalnu kulturnu baštinu, koja se prenosi iz generacije u generaciju, zajednice i skupine stalno iznova stvaraju kao reakciju na svoje okruženje, svoje uzajamno djelovanje s prirodom i svoju povijest. Ona im pruža osjećaj identiteta i kontinuiteta te tako promiče poštovanje za kulturnu raznolikost i ljudsku kreativnost.

Sukladno članku 9. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, NN 151/03; NN 157/03, Ispravak), nematerijalno kulturno dobro mogu biti razni oblici i pojave duhovnog stvaralaštva što se prenose predajom ili na drugi način, a osobito:

- jezik, dijalekti, govori i toponimika, te usmena književnost svih vrsta, - folklorno stvaralaštvo u području glazbe, plesa, predaje, igara, obreda, običaja, kao i druge tradicionalne pučke vrednote, - tradicijska umijeća i obrti.

Republika Hrvatska se, kao zemlja bogata nematerijalnom kulturnom baštinom, zalaže za izgradnju učinkovitog sustava zaštite i očuvanja, na međunarodnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini te za uspostavljanje i unapređivanje međunarodne suradnje. Također ističe i potrebu poduzimanja zaštitnih mjera u suradnji s drugim zemljama potpisnicama UNESCO-ve Konvencije za zaštitu nematerijalne kulturne baštine u okviru djelotvornog obogaćivanja i dopune postojećih međunarodnih sporazuma, preporuka i rezolucija o kulturnoj i prirodnoj baštini, s novim odredbama koje se odnose na nematerijalnu kulturnu baštinu.

[Liht]

Ego kaže:

Iza svih izgovora i fraza, poanta konzervatizma je kontrola. Želja jedne skupine ljudi da upravlja životima drugih.

Liberalizam je prije svega sloboda, a što se državnog uređenja tiče, građani biraju između slobode i sigurnosti. Tako da je konzervativizam sigurnost. Najbolja razliak se vidi na Americi prije i poslije 11. rujna, kada je veliki dio slobode nestao na uštrb "sigurnosti".