M70 jurišna puška

[bl00d]

_SS_ kaže:

Od kud ove priče o krećem vijeku trajanja kromirane cijevi (općenito, ne konkretan primjer M70 i AKM)? Upravo je osnovni razlog zašto većina vojnog oružja ima kromirane cijevi je veća otpornost na visoke temperature i tlak te samim time dulje trajanje cijevi. Otpornost na koroziju je samo pozitivna nuspojava, nije da će ijedna vojska trošit lovu na skuplje cijevi (time i oružje) samo da olakša vojnicima održavanje oružja. Ajde da kažete da se gubi preciznost kod kromiranih cijevi, ok, mada je to zanemarivo kod jurišnih pušaka i strojnica.

A pitam vas ima li još koja zaštita cijevi osim kromiranja??

[_SS_]

bl00d kaže:

A pitam vas ima li još koja zaštita cijevi osim kromiranja??

Nije mi poznato da se koriste neke druge legure

[UrchinStar47]

bl00d kaže:

A pitam vas ima li još koja zaštita cijevi osim kromiranja??

Imaju neke cjevi od nehrdjajuceg celika sa slicnim svojstvima (ali navodno vece preciznosti), ali to je od neke opskurne tvrtkice iz amerike, i patentirano je pa se ne koristi siroko.

Naravno, imas bruniranje, i sl. ali to ne pomaze toliko.

[_SS_]

UrchinStar47 kaže:

Imaju neke cjevi od nehrdjajuceg celika sa slicnim svojstvima (ali navodno vece preciznosti), ali to je od neke opskurne tvrtkice iz amerike, i patentirano je pa se ne koristi siroko.

Nisu baš toliko rijetke ima nekoliko proizvođača u sad i europi. Koriste se kad je preciznost najbitnija stavka. Nemaju baš slična svojstva osim otpornosti na koroziju ali to je ionako popratni efekt. Štos je da je nehrđajući čelik podatniji za obradu na hladno od 4140 ili 4150 krom molibdena pa se dobiva bolja konzistencija žljebova cijelom dužinom cijevi i time veća preciznost. Uglavnom za kaj ameri zovu "match grade" iliti natjecateljska cijev. Da kroz takvu cijev ispališ 5-6 okvira bez hlađenja nebi dugo trajala

UrchinStar47 kaže:

Naravno, imas bruniranje, i sl. ali to ne pomaze toliko.

Bruniranje je potpuno drugačiji proces i nanosi se na samo oružje te nema veze s otpornosti na tlak i visoke temperature. Ista stvar je sa duracoat-om i ostalim modernim "tacticool" premazima

[bl00d]

_SS_ kaže:

Nisu baš toliko rijetke ima nekoliko proizvođača u sad i europi. Koriste se kad je preciznost najbitnija stavka. Nemaju baš slična svojstva osim otpornosti na koroziju ali to je ionako popratni efekt. Štos je da je nehrđajući čelik podatniji za obradu na hladno od 4140 ili 4150 krom molibdena pa se dobiva bolja konzistencija žljebova cijelom dužinom cijevi i time veća preciznost. Uglavnom za kaj ameri zovu "match grade" iliti natjecateljska cijev. Da kroz takvu cijev ispališ 5-6 okvira bez hlađenja nebi dugo trajala



Bruniranje je potpuno drugačiji proces i nanosi se na samo oružje te nema veze s otpornosti na tlak i visoke temperature. Ista stvar je sa duracoat-om i ostalim modernim "tacticool" premazima

A niklovanje?Jeli to samo za vanjsku stranu oružja?

[_SS_]

Spada u isti koš s bruniranjem. Možeš bilo koji komad čelika, recimo navlaku pištolja, niklovat, brunirat, pozlatit.. to je kemijska obrada. isto tako možeš premazat duracoatom ili nečim drugim (svaki proizvođač ima neki svoj naziv za takve premaze). Zajedničko svemu tome je da nema nikakve veze i ne treba brkati s presvlačenjem unutašnjosti cijevi kromom koji ima približno duplu tvrdoću 4140 čelika i daje daleko veću otpornost na visoke temperature i tlakove

[bl00d]

_SS_ kaže:

Spada u isti koš s bruniranjem. Možeš bilo koji komad čelika, recimo navlaku pištolja, niklovat, brunirat, pozlatit.. to je kemijska obrada. isto tako možeš premazat duracoatom ili nečim drugim (svaki proizvođač ima neki svoj naziv za takve premaze). Zajedničko svemu tome je da nema nikakve veze i ne treba brkati s presvlačenjem unutašnjosti cijevi kromom koji ima približno duplu tvrdoću 4140 čelika i daje daleko veću otpornost na visoke temperature i tlakove

A ima jedna "legenda"prema kojoj su one m70-ke iz 1992 bile najkvalitetnije ikad izrađene jer su bile izrađene od švetskog čelika,a on ima veću otpornost i na koroziju i hrđanje te ima veći vjek trajanja.Neki su ga i i izjednačavali ili su čak tvrdili da su bolji od kromiranih cjevi(no ja se sa tim ne slažem).
Pa me zanima kakvo je tvoje mišljenje u vezi toga i znaš li išta o tome?

[JoZ@]

najmlađe su bile one iz 89g
tek poslje oluje sam vidjel jednu iz 91 il 92 i to kod armije bih
al bila je nova novcata

[_SS_]

bl00d kaže:

A ima jedna "legenda"prema kojoj su one m70-ke iz 1992 bile najkvalitetnije ikad izrađene jer su bile izrađene od švetskog čelika,a on ima veću otpornost i na koroziju i hrđanje te ima veći vjek trajanja.Neki su ga i i izjednačavali ili su čak tvrdili da su bolji od kromiranih cjevi(no ja se sa tim ne slažem).
Pa me zanima kakvo je tvoje mišljenje u vezi toga i znaš li išta o tome?

Dal su neke M70 imale kvalitetnije cijevi od drugih nemam pojma. Kolko znam juga nije imala neke zalihe kroma pa zato i nisu bile kromirane cijevi na M70, a isto tako moguće je da je "jugoslavenski" čelik, odnosno legura, lošije kvalitete od švedskog
A kaj je bolje, da ga beješ nije metalurgija apstraktna znanost, zna se kolku tvrdoću ima pojedini materijal

Inače, ak se dobro služiš engleskim ima po netu hrpe dobrih članaka na temu proizvodnje, popravljanja, prerađivanja oružja i materijala koji se koriste

[UrchinStar47]

_SS_ kaže:

Nisu baš toliko rijetke ima nekoliko proizvođača u sad i europi. Koriste se kad je preciznost najbitnija stavka. Nemaju baš slična svojstva osim otpornosti na koroziju ali to je ionako popratni efekt. Štos je da je nehrđajući čelik podatniji za obradu na hladno od 4140 ili 4150 krom molibdena pa se dobiva bolja konzistencija žljebova cijelom dužinom cijevi i time veća preciznost. Uglavnom za kaj ameri zovu "match grade" iliti natjecateljska cijev. Da kroz takvu cijev ispališ 5-6 okvira bez hlađenja nebi dugo trajala

Gledao sam stvari s tocke gledista otpornosti na hrdju, ali dobra poanta.

Inace, da, nedostatak kroma je bio glavni razlog zasto nisu te puske bile kromirane.

[bl00d]

Metode izrade užljebljenja cijevi: hladno kovanje, izvlačenje alata kroz cijev, utiskivanje alata u cijev na preši te elektroerodiranjem. Riječ je o vrstama obrade metala koji se primjenjuju u izradi cijevi oružja i njezinom užljebljenju. Današnjom kvalitetom izrade cijevi te uporabljenih materijala te razlike se umanjuju u konačnoj preciznosti tih cijevi na testiranju ili natjecanju. Za materijal cijevi rabe se legirani čelici istom tehnologijom - izvlačenjem šipki u željezarama.

Nakon procesa hlađenja i termostabilizacije, cijevi se režu i buše, te užljebljuju na određeni način. Vanjska obrada cijevi već je druga problematika, ovisno o standardima i propisima dimenzija. Dodaci na cijevi kao mehanički ciljnici i kompenzatori trzaja samo otežavaju optimalno ponašanje cijevi i postizanje najveće preciznosti.

Evo pronašao sam nešto o izradi cjevi.

[NikadIzvini]

Nije tacno da Jugoslavija nije imala nalazista kroma. Kosovo i Makedonija imaju veca nalazista.

Prije ce biti da u Zastavi nisu znali kako, a nisu htjeli pitati bracu Ruse.

[bl00d]

NikadIzvini kaže:

Nije tacno da Jugoslavija nije imala nalazista kroma. Kosovo i Makedonija imaju veca nalazista.

Prije ce biti da u Zastavi nisu znali kako, a nisu htjeli pitati bracu Ruse.

Slažem se sa svakom tvojom riječi druže.

[trpe grozni]

NikadIzvini kaže:

Nije tacno da Jugoslavija nije imala nalazista kroma. Kosovo i Makedonija imaju veca nalazista.

Prije ce biti da u Zastavi nisu znali kako, a nisu htjeli pitati bracu Ruse.

A kako su onda hromirali Cecine cevi ????
Nije neka filozofija izvrsiti hromiranje cevi, stavis desetak cevi u metalni sanduk, ispunis ga peskom i ferohromnom prasinom i ostavis ga da se "pece" izvesno vreme na nekoj temperaturi.
Sto se odnosi do nehromiranja unutrasnjeg dela cevi na M-70, jednostavno JNA nije zelela to. Pri hromiranju se pogorsavaju balisticke osobine cevi, bas zato niti jedno lovacko oruzje nema hromiranu cev.

[Vatanen]

trpe grozni kaže:

bas zato niti jedno lovacko oruzje nema hromiranu cev.

Vecu glupost jos nisam cuo,ima je skoro svako (nadji na netu negdje specifikacije lovackih pusaka npr Sabatti ,Baikal,Brno i to sto nema ja definitivno nebi kupio ,imaju dvije vrste kvalitete kromiranih cjevi.Uglavnom obicni celik koji rdja ne dolazi u obzir.Svi novi Zastavini karabini imaju cjevi od nehrdjajuceg celika.

_SS_ kaže:

Ajde da kažete da se gubi preciznost kod kromiranih cijevi, ok, mada je to zanemarivo kod jurišnih pušaka i strojnica.

Na netu se neki proizvodjaci snajperskih pusaka hvale da su puske cak preciznije zato sto su kromirane cijevi.Uglavnom moje misljenje je da ni to nije istina ali ni da su neprecizne,mislim da je utjecaj zanemariv .Jedan Dragunov snajper ima kromiranu cijev,tako da.A prednost u nehrdjanju ima veliki znacaj posebno za oruzje koje treba sacuvati precizno.

[_SS_]

Vatanen kaže:

Na netu se neki proizvodjaci snajperskih pusaka hvale da su puske cak preciznije zato sto su kromirane cijevi.Uglavnom moje misljenje je da ni to nije istina ali ni da su neprecizne,mislim da je utjecaj zanemariv .Jedan Dragunov snajper ima kromiranu cijev,tako da.A prednost u nehrdjanju ima veliki znacaj posebno za oruzje koje treba sacuvati precizno.

Vrlo jednostavno, imaš neku užljebljenu cijev i ti žljebovi imaju nekakve nepravilnosti, mikrometarske, ali svejedno postoje. Kad to ideš presvuć slojem kroma te nepravilnosti se uvećavaju za debljinu tog sloja. Sve je to golom oku nevidljivo i zanemarivo za jurišnu pušku ili strojnicu, ali ako treba nešto precizno pogodit na 800, 900 ili više metara onda ima efekt. Ne kažem da je nemoguće napravit kromiranu cijev bez takvih nepravilnosti ali nema vojske koja će financirati takvu proizvodnju.
Kod snajperskih pušaka se nikad ne radi o velikoj brzini paljbe i kromiranje je nepotrebno. Ne znam čemu to hvatanje za otpornost na hrđu kad je to nebitno! Oružje se čisti nakon uptrebe bez obzira na materijal od kojeg je cijev napravljena.
Već sam pisao da se natjecateljske cijevi rade od još mekšeg nehrđajućeg čelika jer životni vijek nije toliko bitan obzirom na količinu ispaljenog streljiva, a preciznost je imperativ. Opet, hrđa, odnosno otpornost je nebitan faktor.
SVD i varijante nisu nit su ikad bile snajperske puške. Njihova preciznost je sasvim zadovoljavajuća za tu namjenu.

[pinco]

_SS_ kaže:

Vrlo jednostavno, imaš neku užljebljenu cijev i ti žljebovi imaju nekakve nepravilnosti, mikrometarske, ali svejedno postoje. Kad to ideš presvuć slojem kroma te nepravilnosti se uvećavaju za debljinu tog sloja. Sve je to golom oku nevidljivo i zanemarivo za jurišnu pušku ili strojnicu, ali ako treba nešto precizno pogodit na 800, 900 ili više metara onda ima efekt. Ne kažem da je nemoguće napravit kromiranu cijev bez takvih nepravilnosti ali nema vojske koja će financirati takvu proizvodnju.
Kod snajperskih pušaka se nikad ne radi o velikoj brzini paljbe i kromiranje je nepotrebno. Ne znam čemu to hvatanje za otpornost na hrđu kad je to nebitno! Oružje se čisti nakon uptrebe bez obzira na materijal od kojeg je cijev napravljena.
Već sam pisao da se natjecateljske cijevi rade od još mekšeg nehrđajućeg čelika jer životni vijek nije toliko bitan obzirom na količinu ispaljenog streljiva, a preciznost je imperativ. Opet, hrđa, odnosno otpornost je nebitan faktor.
SVD i varijante nisu nit su ikad bile snajperske puške. Njihova preciznost je sasvim zadovoljavajuća za tu namjenu.

Snayperskaya Vintovka Dragunova
Ja bi uvik više volija u ratnin uvjetima imat kromiranu cijev, veće će nepravilnosti i slabiju preciznost imat zarđana cijev, nego kromirana u svakome slućaju. A nije lako po terenu uvik imat izglancanu cijev. Posebno ako je materijal skloniji rđanju, zna se već posli par sati javit tragovi rđanja u vlažnin uvjetima.

[Josey_Wales]

pinco kaže:

Snayperskaya Vintovka Dragunova
Ja bi uvik više volija u ratnin uvjetima imat kromiranu cijev, veće će nepravilnosti i slabiju preciznost imat zarđana cijev, nego kromirana u svakome slućaju. A nije lako po terenu uvik imat izglancanu cijev. Posebno ako je materijal skloniji rđanju, zna se već posli par sati javit tragovi rđanja u vlažnin uvjetima.

Snajperi su bolt action puske napravljene specijalno za gadjanja veca od 650m za visoko kvalificirane operativce koji su prosli posebnu obuku snajperiste... SVD, Springfield M21, Zastava M76 su negdje na granici, no ipak vise teze marksman puskama negoli "pravim" snajperima... Jednostavno, poluautomatske puske ne ulaze u isti kos sa pravim snajperskim puskama...

Pogledaj si malo rodove americke vojske...


Designated marskman(poluautomatski "snajperi" za potporu pjesastvu)...

http://en.wikipedia.org/wiki/Designated_marksman


Sniper(the one and only )...

http://en.wikipedia.org/wiki/Sniper


Scout sniper(snajper izvidjac)...

http://en.wikipedia.org/wiki/Scout_Sniper

[električni_zec]

Osobno mislim da je tada državna doktrina diktirala odluku o tome na temelju nekakvog odnosa uloženo/dobiveno, odnosno cijene koštanja u odnosu na dobivenu količinu. Vojska je "baštinila" ideju o naoružanom narodu, pored vojske je bila ustrojena i Teritorijalna obrana, sve je to trebalo naoružat što jeftinije i efikasnije.
Moram priznat da ne znam ni osnove tehnologije metalurgije, ali onako "zdravo seljački" to se postiže najracionalnijom proizvodnjom. Vjerujem da ni tada nitko nije očekivao da te puške imaju životni vijek od 10 i više godina aktivnog ratovanja, eventulani sukob bi se riješio red veličine niže. A da je trebalo, vjerujem da nije bila nekakva velika tajna i to napraviti.
Sad dilema, kako to recimo rumunji ili neki drugi gledaju , što su oni radili nehrđajuće cijevi, možda je i stvar kulture u vojsci, JNA je stalno tupila o čistoći opreme, naoružanja, čistilo se stalno, dok nije postalo automatizam.

S druge strane, služio sam dio roka JNA u Sloveniji blizu granice, po ratnom rasporedu bismo bili raspoređeni na određenom području na rušenju svih komunikacijakih pravaca, dužili smo potpuno nove AP, i jedinica je svake dvije godine mijenjala kompletno naoružanje novim, bez obzira na stupanj nagriženosti cijevi. Znači postojala je nekakava politika koju su provodili i prema zadaćama postrojbe, zahtjevima,...

Jurišna puška je ratni potrošni materijal, za razliku od osobnog lovačkog naoružanja (koje se kod nas kupuje tradicionalno za "cijeli život, pa i dalje")

Nadalje, bilo bi korisno da se javi neki znalac i usporedi karakteristike puške koja je rađena Zastava principom i nekom prosječnom nagriženošću cijevi, i recimo zaštičenom cijevi, akoja je izrađena katastrofalnim tolarancijama. Koliko koja mana utječe na preciznost i uredno funkcioniranje...

[pinco]

Josey_Wales kaže:

Snajperi su bolt action puske napravljene specijalno za gadjanja veca od 650m za visoko kvalificirane operativce koji su prosli posebnu obuku snajperiste... SVD, Springfield M21, Zastava M76 su negdje na granici, no ipak vise teze marksman puskama negoli "pravim" snajperima... Jednostavno, poluautomatske puske ne ulaze u isti kos sa pravim snajperskim puskama...

Pogledaj si malo rodove americke vojske...


Designated marskman(poluautomatski "snajperi" za potporu pjesastvu)...

http://en.wikipedia.org/wiki/Designated_marksman


Sniper(the one and only )...

http://en.wikipedia.org/wiki/Sniper


Scout sniper(snajper izvidjac)...

http://en.wikipedia.org/wiki/Scout_Sniper

To mogu bit tvoji kriteriji... pa ih tako predstavljaj, a ne ka neku definiciju.
Većina snajperskih puški nije specijalno napravljena nego je nastala manjon ili većon preinakon obićne, vojne, sportske ili lovačke puške. Najveće uspjehe su doživile obićne puške sa montiranon optikon, nisu bila idealna rješenja al su se pokazala unčikovita, i to sa strijelcima koji su prošli osnovnu obuku... Ti kada gledaš puno SF filmova....