Zarada na mesu u trgovinama iliti biznis bez skrupula

[twistdrum]

JOHABI kaže:

Ajde da ti se zgadi još malo više - sav drek svih životinja koje se uzgajaju i sav urin završavaju na poljima na kojima raste povrće, ratarske kulture......
To se zove organski gnoj. To je hrana biljkama koju one papaju, to je osnovni preduvjet da se zemljište obogati humusom, koji je osnovni preduvjet za plodnost zemljišta, koja je osnvni uvjet da bi biljka mogla rasti. Imati od čega živjeti.

naglasak je na - izmet životinja

OK, lagano već nestaje razlika između životinjskog i ljudskog izmeta jer i životinje hrane sa svačim
no nije isto

Ili su seljaci i nekada, osim životinjskog izmeta, praznili one svoje vanjske zahode i to isto stavljali na polja?

OPG-ovka, educiraj se još malo

[somied]

JOHABI kaže:

Jesi naboo jedan , no, ima tu šireg aspekta.
Ne rade trgovački lanci na rubu rentabilnosti bez obzira na troškove, jer su svi oni na teret proizvođača. Prvo svaki proizvođač plača ulazak na policu . plača se svake godine isponova, drugo, sav kalo ide na teret proizvođača, treće, do odnedavno - jedno godinu dana, sve neprodano je išlo na teret proizvođača kao povrat - sada je to ako se ne varam, maksimalno pet posto, ali i tih pet posto je previše. U trenutku ulaska robe u skladište, sve što je van roka od dvadeset četiri sata, proizvođač ne snosi više nikakvu odgovornost - svi nedostatci se u tom vremenu mogu detektirati i reklamirati. Nespretnost trgovca zbog koje ne može naručenu količinu prodati, ili pohlepa pa naručuje preveliku količinu pa je opet ne može prodati ne može ići na teret proizvođača.
Naravno da trgovački lanci imaju troškova prodaje, ali imaju i skrivene prihode kojima su već pokrili te troškove. I plus toga tristo posto marže. Jezivo.

Hrvatska poljoprivreda je koleteralna žrtva subvencioniranog izvoza pomoću kojega se višak robe neke države izvozi kako se ne bi premetile njihove otkupne cijene i došlo do kolapsa proizvodnje. To su te damping cijene po kojima se strana roba prodaje - cijena ispod proizvodne - zapravo je proizvođač dobio proizvodnu, ali mu ju je od damping do prizvodne nadoknadila subvencija države. Tu naš potrošač profitira , a naš proizvođač propada, jer ne može konkurirati dampingu.

Tvoju zaradu ne diktiraju proizvodni troskovi, koliko konkurencija. U Hrvatskoj je u segmentu maloprodaje ogromna konkurencija, a postoje i efektivni viskovi kapaciteta zbog boom-a prije 10-ak godina. Kad sve zbrojis i oduzmes, i pogledas financijska izvjesca, vecina trgovackih lanaca radi na rubu rentabilnosti. Ili ispod. Cak i za dobrih godina neto profitne marze su male - tipicno velikom trgovackom lancu ostane kao dobit 2-3% prodanog.
Subvencije koje dobivaju domaci proizvodjaci su na razini EU (to je ionako unificirano manje-vise), ali su nasi proizvodjaci (uglavnom) manje efikasni.

Zatim postoji negativni efekt regulacije (zakon neocekivanih posljedica). Naime, kako ljudi uglavnom imaju (krivo) misljenje da se roba strogo kontrolira, tako se prestaju sami brinuti o tome sto jedu. To razbija prirodno funkcioniranje trzista u kojem kupci preferiraju robu od poznatog (brandiranog) proizvodjaca i spremni su za nju platiti vise. To takodjer destimulira trgovacke lance da sami rade kontrolu kvalitete - dodatni trosak kupci nisu spremni platiti kako su uvjereni da je svugdje roba iste kvalitete. Zato danas i hrana toliko putuje - nekad su opskrbni lanci bili kraci, prodavaci su preferirali poznate proizvodjace (gradili su dugorocne odnose) i to su mogli na kraju krajeva naplatiti od kupaca. Ekonomskim rijecnikom: kontrola ispravnosti i kvalitete je postala eksternalija (trosak provodjenje istoga pada na porezne obveznike i nije direktno uracunat u cijenu proizvoda).

Tako ti je i kad sagradis nasip oko rijeke i nadoknadjujes stetu od poplava: ljudi pocinju graditi kuce na mjestima koja su rizicna - trosak gradnje nasipa ne pada na njih direktno, a stetu velikim dijelom preuzme netko drugi. Rizik nije uracunat i kad se rijeka prelije preko nasipa imas ogromne stete (naravno, kada su tisuce kuca izgradjene na mjestima koja zapravo nisu pogodna za gradnju).

[malinko]

JOHABI kaže:

Ajde da ti se zgadi još malo više - sav drek svih životinja koje se uzgajaju i sav urin završavaju na poljima na kojima raste povrće, ratarske kulture......
To se zove organski gnoj. To je hrana biljkama koju one papaju, to je osnovni preduvjet da se zemljište obogati humusom, koji je osnovni preduvjet za plodnost zemljišta, koja je osnvni uvjet da bi biljka mogla rasti. Imati od čega živjeti.
A kaj da ti velim, to ti je jednostavno tako - nema bez dreka fine hrane.
Zato ti lijepo odi kada te pritisne na susjedov vrt i doprinesi malo, pognoji, bolje ti je to nego da ode u kanalizaciju neiskorišteno.

Ajmo ozbiljno (iako je i ovo gore krajnje ozbiljno)
Bilo bi idealno da se sve potrebe gnojidbe mogu zadovoljiti prirodnim, organskim gnojem. Da je selo ostalo selo kao prije trideset, pedeset godina, kada je svaka kuća imala dvije - tri kravice i nekoliko svinja, čiji je gnoj dostajao za pognojiti organskim gnojem barem svake treće godine svaku parcelu. A veliki sustavi - poljoprivredne zadruge su imale farme sa kojih se isto tako gnojilo i krutim i tekućim gnojem (gnojnicom).
Tako je to u cijelome svijetu, poljoprivreda jednostavno ne može opstati bez organske materije, i prirodno je da se fermentirani probavni ostatci koriste u proizvodnji hrane. Nije to tako jer to netko želi, nego jer se tako mora.
Organskog gnoja na žalost ima sve manje, jer i uzgojnih životinja ima sve manje - zapravo su selektivno koncentrirane, pa se pribjegava sve većoj mineralnoj gnojidbi, koja uz dobrobit ima i negativne posljedice - smanjenje humusa u tlu, zakiseljavanje zemljišta, što dovodi do problema u proizvodnji - smanjenih prinosa i loše kvalitete, a sa druge strane, da bi se to izbjeglo pribjegava se nekinm drugim procesima da se to nadoknadi, što opet dovodi do sve manje prirodne hrane koju konzumiramo.
Zato na gadljivost zaboravi, pokakaj se konstruktivno i namjenski - pokakao se ti u kanalizaciju ili u septičku, tvoj će kakač završiti recikliran na nečijoj oranici. Ili će otići na nju sa separatora ili iz seljačkog dvorišta iz septičke, ili ćeš se usrati direktno na ledini - potpuno ti je svejedno dušice moja

Navozio sam se i nabacao stajskog gnoja više nego što možeš zamisliti. Stvar je u tome da je to gnoj životinjskog porijekla i to životinja koje se hrane isključivo biljnom hranom i zbog toga imaju drugačiji probavni trakt, a samim tim i izmet drugačijeg sastava.. Stara je pizdila kad bi se netko od nas popišao na gnoj, a kamoli da na polje razbacujemo ljudska govna. Rijetki u selu znali su to koristiti za travnjake, ali ne pamtim ni jednog koji bi to doveo u kontakt sa povrćem (osim navedenog OPG-ovca)

[krekre]

JOHABI kaže:

[/B]


Plačamo mi, plačala država ili mi - država smo mi.
A gledaj, netko je bio spominjao cijenu jabuke - te subvencije koje država plača proizvođaču ti idu ovako - uzmimo sada konkretno jabuku.
Otkupljivač - ima ih par velikih, najveći je naravno Konzum, sa još par satelita - definirana je otkupna cijena jabuke (mlijeka.....) recimo dvije kune osamdeset. Državna subvencija za jabuku je kuna i pol po kili. Zašto ta kuna i pol? Da proizvođač dobije cijenu za svoj proizvod koja će mu omogućiti zaradu, a da otkuplivač može po kupcu pristupačnoj cijeni tu jabuku prodati.
Ali....ko i uvijek u životu ima taj "ali" nakon kojega slijedi horor ppriča. Bilo bi sada logično da ta jabuka koja je otkupljivača (Konzum i satelite) koštala kunu i trideset - jer je kunu i pol dala država - košta uz sto posto marže koju si oni u maloprodaji určunavaju na njihovim policama kupca košta dvije kune i šezdeset. No, oni za tu jabuku traže šest kuna kada je na akciji, a osam do deset kuna kada je na norrmalnoj prodaji.
Da je otkuplivač platio voćaru dvije kune osamdeset, (a ima prostora između cijene koju plača proizvođaču i cijene po kojoj jabuku prodaje, materemu, od kune trideset do osam kuna njemu ostaje zarada šest kuna i sedamdeset) i da je država dala voćaru a ne otkuplivaču subvenciju kunu i pol, e, onda bi ta subvencija imala smisla. Ovako je država potrošila tvoj (naš) novac, direktno pomazala vrat debeloj guski, a proizvođač je propao i sa one dvije kune osamdeset, samo malo sporije - godinu, dvije kasnije nego bi bio sa kunu i trideset. A sa dvije osamdeset plus kune i pol bi radio rentabilno i ne bi iskrčio cijeli voćnjak kao jedni moji sumještani ove jeseni, nakon petnaest godina voćarstva ,i svoje, svojim novcima izgrađene hldnjače.
Tako da dušice moja gubiš dvostruko - i direktno i indirektno, i gubiti ćeš sve dok se to ne promijeni.
A to nije u moći proizvođača na kojega si ti ljuta.

Zato ti lijepo odi na sajam, gledaj na kombiju ispred kojega se prodaju jabuke piše li na njemu - opg taj i taj, i kupi direktno od proizvođača. Kupi tako i luk, i papriku i šljivu i krumpir,salatu kupuj tako sve što možeš, čega ima u ponudi,odi u seosko dvorište, neka te ne brigaju kontrole, pusti, vjeruj da ljudi samo u krajnjoj nuždi pribjegavaju štetnim tretmanima, nisu vremena razbacivanjem kemijom, kemija košta navaca kojih nema, košta vremena primjene i napora za odraditi je, a svi mi volimo da nam više ostane u đepu nego da razbacujemo naširoko - ma taman i imali dosta ili previše. Na gazdinstvu, na sajmu, na tržnici ćeš kupiti sinoć ubrano, ujutrp pred tobom, u podne u tvome tanjuru. Zar ne znači to nešto?.Proizvođač i sam jede ono što proizvodi. Ja trideset godina nisam kupila krastavac, papriku, salatu, paradajz...... kužiš?
I opet velim - nije da nema nesavjesnih, ima, ali to je u daleko manjoj mjeri nego ima ispravno proizvedene robe.
Mene zapravo čudi ta ljudska naivnost - uzmimo jagodu na primjer. Uberi je u svome vrtu i ostavi je tri dana na stolu u zdjeli. Drugi dan bude dobila plikove, treći dan bude gnjila. Sada zamisli jagodu iz Španjolske, italije....jedan dan se ubere, drugi se u skladištu tovari na kamion, treći dan je kod nas u robnom centru. Misliš li da se četvrti dan proda šleper jagode - dvadeset tona? Najmanje sedam dana je na policama. To je deset dana. Zašto? jer je nakon branja tretirana kemijom protiv truleži. Grožđe van sezone, breskve van sezone.....Kako se mogu očuvati nekoliko mjeseci nakon berbe? Svi imamo frižidere - koliko može nešto izdržati a da ne počne trunuti?

O tome razmišljaj i izvedi si svoje zaključke.

Vidiš danas u doba interneta bilo bi zanimljivo napraviti interaktivnu kartu proizvođača OPG sa cijenama i ponudom proizvoda pa da si ljudi isplaniraju jedan izet sa nabavkom njihovih proizvoda, ta reklama ih ne bi koštala skoro pa ništa. U programu napraviti optimizaciju puta i najnižih cijena kada potencijalni kupac ubaci što sve želi kupiti! Može i slična aplikacija za smartphone!

Programeri navalite i povežite se sa OPG-ovcima! Spojite ugodno s korisnim na dobrobit svih nas u RH!

Ideja druga! Otvorite tvrku za dostavu i distribuciju proizvoda sa OPG do potrošača. Potreban je također program kojim će se povezati proizvođači i potrošaći, a distributeri će vršiti uslugu distribucije, naravno da bi se to isplatilo ako prevozite svaki dan kombi robe u doistavi, a bilo bi dobro i za OPG a i za potrošače, naravno distributer ne može biti klasični prekupac već samo dostavljač, ali zaradili bi svi u tom lancu, naravno ako se jedan od njih ne misli obogatiti preko noći!

Sada si samo zamislite da kao što imate kasliće za poštu, da imate kasliće za pakete za dostavu takve hrane i stvar je riješena, ne morate čekati, već podignete iz kaslića kada imate vremena! Nekada se mlijeko dostavljalo na kućni prag, što imate priliku vidjeti u američkim filmovima! Imali bi uvijek svježe namirnice ne starije od 1 dana, za razliku od ovih iz marketa.

[twistdrum]

krekre kaže:

Vidiš danas u doba interneta bilo bi zanimljivo napraviti interaktivnu kartu proizvođača OPG sa cijenama i ponudom proizvoda pa da si ljudi isplaniraju jedan izet sa nabavkom njihovih proizvoda, ta reklama ih ne bi koštala skoro pa ništa. U programu napraviti optimizaciju puta i najnižih cijena kada potencijalni kupac ubaci što sve želi kupiti! Može i slična aplikacija za smartphone!

Programeri navalite i povežite se sa OPG-ovcima! Spojite ugodno s korisnim na dobrobit svih nas u RH!

Ideja druga! Otvorite tvrku za dostavu i distribuciju proizvoda sa OPG do potrošača. Potreban je također program kojim će se povezati proizvođači i potrošaći, a distributeri će vršiti uslugu distribucije, naravno da bi se to isplatilo ako prevozite svaki dan kombi robe u doistavi, a bilo bi dobro i za OPG a i za potrošače, naravno distributer ne može biti klasični prekupac već samo dostavljač, ali zaradili bi svi u tom lancu, naravno ako se jedan od njih ne misli obogatiti preko noći!

Sada si samo zamislite da kao što imate kasliće za poštu, da imate kasliće za pakete za dostavu takve hrane i stvar je riješena, ne morate čekati, već podignete iz kaslića kada imate vremena! Nekada se mlijeko dostavljalo na kućni prag, što imate priliku vidjeti u američkim filmovima! Imali bi uvijek svježe namirnice ne starije od 1 dana, za razliku od ovih iz marketa.

neki se i jesu počeli organizirati
osim što već ima dosta onih koji svoju robu plasiraju direktno kupcu - mlijeko mi 3x tjedno dovoze pred kuću, kak ja nemam vremena baš za vrt i da imam svega pomalo, ima jedan kod Bjelovara koji srijedom pošalje mail što je sve u ponudi za taj tjedan, javim najkasnije u četvrtak navečer, u petak poslije posla pokupim, agrume, med i slično sa Visa a isti čovjek je krenuo i sa još nekim OPG-ovima i za povrće i za recimo brašno; pa negdje na FB sam naletila nedavno kak su se neki počeli organizirati

biti će toga

[Gustavo]

twistdrum kaže:

neki se i jesu počeli organizirati
osim što već ima dosta onih koji svoju robu plasiraju direktno kupcu - mlijeko mi 3x tjedno dovoze pred kuću, kak ja nemam vremena baš za vrt i da imam svega pomalo, ima jedan kod Bjelovara koji srijedom pošalje mail što je sve u ponudi za taj tjedan, javim najkasnije u četvrtak navečer, u petak poslije posla pokupim, agrume, med i slično sa Visa a isti čovjek je krenuo i sa još nekim OPG-ovima i za povrće i za recimo brašno; pa negdje na FB sam naletila nedavno kak su se neki počeli organizirati

biti će toga

Pa ima tu mogućnosti, voće, povrće, zimnice čak i šunka, špek, kobasice, svježe meso samo treba to sve netko organizirati, ali netko tko je pošten, a ne da opet taj pokupi vrhnje, a proizvođači popuše.

[ico1]

JOHABI kaže:

Mogu "kumice" nahraniti Hrvtsku, samo, je li hrvatski narod spreman kupiti hranu od njih?
Ja vidim da ima sve više ljudi koji jesu, kupaca na gradskim tržnicama ima sve više,sve više ima mladih ljudi, u srednjim dvadesetima koji se pitaju šta jedu i koji su počeli kao i njihove bake nekada spremati zimnice, ukuhavati voće poveće za zimnicu, jer žele jesti bez konzervansa i aditiva, žele doći u moj plastenik i gledati me kako im berem paprike, krastavce, paradajze s stabljike, koje će oni pola sata nakon što od mene dođu kući početi spremati. Sviježe, zdravo, sa mirisom i aromom.
Još samo da se odluče kupiti i ledenice, pa da si kupe pajceka, teliča i spreme meso....bufde sigurno i to došlo na red.
Inače, mi prljavi seljaci, koje ovdje neki sotoniziraju kao neuredne i trovače, meso u ledenici koje se ne potroši najkasnije šest mjeseci nakon što je zaleđeno skuhamo psu.
A fina higijenska gospoda plačaju i sa guštom jedu i dvogodišnje i togodišnje kupljeno u velikim centrima - jer je pregledano i udaren mu je pečt, u koji bespogovorno vjeruju.

Na tržnici na dolcu mislim da je bio negdje info da je 90% švercera, kakve vražje kumice.
Znao saam jednog kumeka, je imao je on i svojih stvari koje je uzgajao na vrtu i prodavao na placu, ali po tome bi tanko zaradio, onda je švercao..
I to iz plastenika je sr..nje. Ti paradajzi su iz plastenika sr..nje, jer sunce ne udara direktno u paradajz nego u zamućenu foliju, a opet bez plastenika je teško proizvesti išta kad je kišna godina onda napadaju bolesti ko lude.
Rješenje bi bilo stakleni krov kad je kiša, koji se otvara kad je sunce, to nema niko..
A i kad je cijele godine navodnjavanje kap po kap u plasteniku i intenzivno se uzgaja a zemlja npr. nije preko zime ostavljena da se ispere, onda se nakupljaju otrovi u zemlji.

[JOHABI]

ico1 kaže:

Na tržnici na dolcu mislim da je bio negdje info da je 90% švercera, kakve vražje kumice.
Znao saam jednog kumeka, je imao je on i svojih stvari koje je uzgajao na vrtu i prodavao na placu, ali po tome bi tanko zaradio, onda je švercao..
I to iz plastenika je sr..nje. Ti paradajzi su iz plastenika sr..nje, jer sunce ne udara direktno u paradajz nego u zamućenu foliju, a opet bez plastenika je teško proizvesti išta kad je kišna godina onda napadaju bolesti ko lude.
Rješenje bi bilo stakleni krov kad je kiša, koji se otvara kad je sunce, to nema niko..
A i kad je cijele godine navodnjavanje kap po kap u plasteniku i intenzivno se uzgaja a zemlja npr. nije preko zime ostavljena da se ispere, onda se nakupljaju otrovi u zemlji.

Eto vidiš kako opet nešto ne znamo pa proizvoljno širimo dezinfornmacije.....
Folije na plasteniku su transparentne, propuštaju sunčave zrake (valne duljine sunčeve svjetlosti) jer se inače ne bi mogla odvijati fotosinteza - imaju PAR između 400 - 700, propuštaju UV zrake.
Tako da se mene ne može preko ljeta primjetiti da nisam bila na moru - zaradim sasvim solidnu boju u plastenicima.

U životu ti sve ima dobru i lošu stranu - veliš, nakupljaju se otrovi u zemlji.
Sa druge strne, u plasteniku je broj kemijskih tretmana daleko manji nego u otvorenoj proizvodnji, ili hidroponskoj. Zašto? Jer vanjski faktori (vlaga potrebna za razvoj patgena) imaju veoma mali utjecaj i lako ih je regulirati. A i te otrove se maksimalno iznosi iznošenjem svih biljnih ostataka - stabljika - iz plastenika, dk se u vanjskoj proizvodnji oni zaoravaju i ti otrovi vraćaju opet u sadni sloj zemljišt.
Zato nemojmo cjepidlačiti.

[plavi-safir]

Odavno to traje.
Sjecam se,2005g,trgovina Gavrilović..
Upakirano u prozirnu foliju,snicle..
Tri komada,s pogledas,neso doslovce zeleno!!
Uopce nr skidaju s policom cjena okvarenog tada 45kn

[krekre]

JOHABI kaže:

Eto vidiš kako opet nešto ne znamo pa proizvoljno širimo dezinfornmacije.....
Folije na plasteniku su transparentne, propuštaju sunčave zrake (valne duljine sunčeve svjetlosti) jer se inače ne bi mogla odvijati fotosinteza - imaju PAR između 400 - 700, propuštaju UV zrake.
Tako da se mene ne može preko ljeta primjetiti da nisam bila na moru - zaradim sasvim solidnu boju u plastenicima.

U životu ti sve ima dobru i lošu stranu - veliš, nakupljaju se otrovi u zemlji.
Sa druge strne, u plasteniku je broj kemijskih tretmana daleko manji nego u otvorenoj proizvodnji, ili hidroponskoj. Zašto? Jer vanjski faktori (vlaga potrebna za razvoj patgena) imaju veoma mali utjecaj i lako ih je regulirati. A i te otrove se maksimalno iznosi iznošenjem svih biljnih ostataka - stabljika - iz plastenika, dk se u vanjskoj proizvodnji oni zaoravaju i ti otrovi vraćaju opet u sadni sloj zemljišt.
Zato nemojmo cjepidlačiti.

Vidim da se baviš uzgojem, pa ajmo onda realno malo raspravljati o nekim cijenama.

Stavi troškove na papir i svoje utrošeno vrijeme, jer nitko neće radit badava i da zaključimo koje su minimalne cijene pojedinog povrća a može i mesa po kg i da sve što je ispod toga je nerelana cijena.

1kg ... karmenadle, špek itd ...
1kg ....kobasice, vrsta a, vrsta b
1kg..... grah domaći, grašak, paradajz, paprika, kelj, salata, poriluk, luk, krumpir, zelje

i da vidimo koliko dobijaju proizvođači, koliko dižu trgovci i preprodavači i dali bi servis koji bi povezivao proizvođače i kupce uz razumnu naknadu, a da se nemora ntko na tome obogatiti preko noći imao smilsa, jer ipak dobivate robu koja je ne starija od 1 dan, pod geslom s polja u tanjur!

A onda da vidimo što bi na to mogli uraditi ovi uvoznici i trgovci smećem i kako bi dugo mogli izdržati sa dampinškim cijenama za to svoje smeće koje nam nude na prodaju.

Naravno da ako je domaća roba kvalitetna i po cijeni, što ne znači za badave, ali da domaći proizvođač opstane i od toga može osigurati egzistenciju da bi prije kupio od njega. Međutim poznavajući naše ljude mislim da bi nakon nekog vremena kada krene prodaja pala kvaliteta samo da se u što kraćem roku što više zaradi, nismo ni mi imuni na takve pojave, jer je malo ljudi koji bi se zadovoljili malim ali postojanim profitom u odnosu na mogućnost većeg profita i brže zarade. To je nažalost opća karakterisitka ljudske vrste a definira se kao pohlepa!

I to je naš odnos do svijeta i prirode i sva zla i problemi su time uzrokovani!

Pa tako i ovaj biznis s mesom, a slično je i sa ostalim stvarima kojima se trguje!

Nisam jednom gledao razvoj nekog biznisa na poštenju i tako je išlo tako dugo dok nisu shvatili da mogu na nepošteniji način zaraditi više i lakše, a onda padaju sve maske u vodu i dižu se sve rampe, nastupa sezona lova po svaku cijenu. Profita nikada dosta i nikada nije prevelik, sve ostalo je drugog reda i nije više važno, pa je tako i sa zdravljem kupaca koji kupuju ovakvu hranu!

[JOHABI]

twistdrum kaže:

naglasak je na - izmet životinja

OK, lagano već nestaje razlika između životinjskog i ljudskog izmeta jer i životinje hrane sa svačim
no nije isto

Ili su seljaci i nekada, osim životinjskog izmeta, praznili one svoje vanjske zahode i to isto stavljali na polja?

OPG-ovka, educiraj se još malo

Ma kakvi dušice - izmet je izmet, produkt istih procesa organizma, koji god u pitanju bio - to je odpad kojega mikroorganizmi pretvaraju u nešto dobro i vraćaju u ponovni proces prirodi.
Ne mora se to nama sviđati, ali Evolucija je tako odredila, a Priroda tako funkcionira, i možeš se ti i ja na trepavice postaviti, ali to se promijeniti neće.

Eh, sada, što je to nama gadljivo, kaj se more - meni je gadljivo oprati posranu rit bratovog djeteta, ali sam sa smiješkom prala posrane riti svoje djece,
Medicinskoj sestri nije gadljivo oprati posrnu rit bilo kojeg pacijenta jer je to njen posao i smatra ga normalnim, a meni nije gadljivo oprati posranu rit svoje majke, muža, brata......a izmet je izmet, jel....životinjeski, ljudski, riblji......drek ko drek, na isto ti ga dođe, samo ovisi koju mi subjektivnu percepciju imamo o tome

Kinezi su ljudske nusprodukte uvijek koristili kao gnojivo, i dan danas je tako.

No, ajmo rezimirti - svi, pa i ljudski probavni produkti su nakon fermentacije pogodno i poželjno organsko gnojivo za billjke kojima se hranimo. Naglasak je na - fermentirne, od strane mikroorganizama prerađene.
Uostalom, drugačije ih niti biljke ne mogu usvojiti.
Tako da onaj forumaš kojemu sam u zezanciji dala pijedlog da pognoji susjedov vrt to ipak ne radi - šala mala.

[twistdrum]

JOHABI kaže:

Ma kakvi dušice - izmet je izmet, produkt istih procesa organizma, koji god u pitanju bio - to je odpad kojega mikroorganizmi pretvaraju u nešto dobro i vraćaju u ponovni proces prirodi.
Ne mora se to nama sviđati, ali Evolucija je tako odredila, a Priroda tako funkcionira, i možeš se ti i ja na trepavice postaviti, ali to se promijeniti neće.

Eh, sada, što je to nama gadljivo, kaj se more - meni je gadljivo oprati posranu rit bratovog djeteta, ali sam sa smiješkom prala posrane riti svoje djece,
Medicinskoj sestri nije gadljivo oprati posrnu rit bilo kojeg pacijenta jer je to njen posao i smatra ga normalnim, a meni nije gadljivo oprati posranu rit svoje majke, muža, brata......a izmet je izmet, jel....životinjeski, ljudski, riblji......drek ko drek, na isto ti ga dođe, samo ovisi koju mi subjektivnu percepciju imamo o tome

Kinezi su ljudske nusprodukte uvijek koristili kao gnojivo, i dan danas je tako.

No, ajmo rezimirti - svi, pa i ljudski probavni produkti su nakon fermentacije pogodno i poželjno organsko gnojivo za billjke kojima se hranimo. Naglasak je na - fermentirne, od strane mikroorganizama prerađene.
Uostalom, drugačije ih niti biljke ne mogu usvojiti.
Tako da onaj forumaš kojemu sam u zezanciji dala pijedlog da pognoji susjedov vrt to ipak ne radi - šala mala.

uopće se ne radi o gadljivosti
a to što Kinezi koriste ljudske nusprodukte kao gnojivo i nije neka referenca
veća mi je refernca to što seljaci nikada nisu koristili ljudski izmet kao gnojivo

dodatno

http://www.plivazdravlje.hr/bolest-c.../462/Askarioza

Askarioza
Grupa: Zarazne bolesti
Infestacija uzrokovana crvom Ascaris lumbricoides, koja u početku uzrokuje plućne, a zatim crijevne smetnje.
Opis bolesti

Ovo je najčešća crijevna infestacija uzrokovana crvima. Najviše je ima u tropskim i suptropskim područjima. Pretpostavlja se da je na svijetu zaraženo oko milijardu ljudi, od kojih će svake godine umrijeti otprilike 20000. Najčešće je nalazimo na područjima gdje je loša osobna higijena i loši sanitarni uvjeti, ili gdje se ljudske fekalije koriste za gnojenje tla. Infestacija nastaje pri konzumiranju hrane ili pića zagađenog malim okruglim jajašcima. Iz jajašca u dvanaesniku izlaze ličinke koje se probijaju kroz stjenku tankog crijeva i putuju krvotokom do srca i pluća. Penju se bronhalnim stablom do ždrijela gdje se ponovno progutaju i vraćaju u tanko crijevo. Tu se tek razvijaju u odrasle crve. Razvojni ciklus je završen za oko 2 mjeseca. Odrasli crvi žive u crijevu gdje polažu jajašca koja se izlučuju stolicom. Odrasli crvi mogu živjeti 6-12 mjeseci.

a evo ti malo ako ti je zemlja "siromašna" nečim
https://www.vutra.org/threads/organs...te-znati.7443/

off na temu
a propo ljudskog izmeta - knjiga Tihi zov austrakije
skraćeno
amerikanka 50-tih godina života, VSS - dakle školovana, završi na nekoliko mjeseci u Austariliji sa izvornim aboridžinima - onima koji još postoje ali ne u gradovima. Nakon što su je "lišili" svega zapadnjačkog - od odjeće i obuće, nakita, kartica i sličnih stvari i poveli ju sa sobom nakon dva dana putovanja su stali, iskopali jamu njene visine, nju zatrpali u tu jamu na cijeli dan, ili je bilo u pitanju i dan i noć i svi čekali.
Da ju zemlja očisti od svih toksina iz zapadnjačke hrane. A kako su znali da je puna otrova - jer otkako je krenula sa njima za njima su počeli hodati - čagljevi.
I prije nego veliš da je to bez veze, OK pošto kupila poto prodala, ali kažu stari ljudi da nekada ako je neko blago bilo bolesno od neke zaraze, onda su ga zaklali i zakopali u zemlju. A nakon mjesec, dva su cigani - otkopali

[JOHABI]

twistdrum kaže:

uopće se ne radi o gadljivosti
a to što Kinezi koriste ljudske nusprodukte kao gnojivo i nije neka referenca
veća mi je refernca to što seljaci nikada nisu koristili ljudski izmet kao gnojivo

dodatno

http://www.plivazdravlje.hr/bolest-c.../462/Askarioza



a evo ti malo ako ti je zemlja "siromašna" nečim
https://www.vutra.org/threads/organs...te-znati.7443/

off na temu
a propo ljudskog izmeta - knjiga Tihi zov austrakije
skraćeno
amerikanka 50-tih godina života, VSS - dakle školovana, završi na nekoliko mjeseci u Austariliji sa izvornim aboridžinima - onima koji još postoje ali ne u gradovima. Nakon što su je "lišili" svega zapadnjačkog - od odjeće i obuće, nakita, kartica i sličnih stvari i poveli ju sa sobom nakon dva dana putovanja su stali, iskopali jamu njene visine, nju zatrpali u tu jamu na cijeli dan, ili je bilo u pitanju i dan i noć i svi čekali.
Da ju zemlja očisti od svih toksina iz zapadnjačke hrane. A kako su znali da je puna otrova - jer otkako je krenula sa njima za njima su počeli hodati - čagljevi.
I prije nego veliš da je to bez veze, OK pošto kupila poto prodala, ali kažu stari ljudi da nekada ako je neko blago bilo bolesno od neke zaraze, onda su ga zaklali i zakopali u zemlju. A nakon mjesec, dva su cigani - otkopali

Da, i sa životinjskim fekalijama je tako - zaražena jedinka trihinelom , trakavicom je izvor zaraze za drugu životinju koja će pasti travu na mjestu gdje je ostavljen izmet, a zaraziti će se i čovjek ukoliko dođe u dodir sa istim ili preko te životinje.....
No, niti je svaka životinja zaražena, niti je svaki čovjek zaražen.
Vjerujem da si shvatio da ja pričam načelno i da ne zagovaram organsko gnojenje kultura ljudskim nusproduktima, ali načelno - sve što iz bilo čijega probavnog trakta izađe kao balast, potencijal je novoga žiota - vioskovrijedna potencijalna hrana za razvoj novoga života. A i kada umremo, da nas ne zakopaju dva metra ispod zemlje, i mi bismo fino nakon što nas mikroorganizmi razgrade fino nahranili neke billjke, drveće.....koje će neka životinja popasti, a koju će netko dvonogi pojesti - a jebga - ne možeš nikako izbjeći da ne pojedeš govno.
To je jednostavno biologija - tehnološki proces, prirodni proces, normalan proces. Nakon fermentacije - naravno - koja se odvija na deponiju.

Znam ja da je to iritirajuče, ali ajmo proklinjati Evoluciju i Prirodu koja je to tako zamislila.

Ono što mi možemo napraviti, utjecati, je da ono što je ta organska tvar, proizašla iz bilo kakvog nusprodukta ilitiga dreka omogućila da naraste, pojedemo sviježe i nezatrovano kemijom apliciranom tokom rasta i nakon berbe. Da to bude nezaraženo patogenima zbog procesa raspadanja, da higijena bude neupitna - iako je i to zapravo sporno - recimo jaja - bio se netko referirao da ne želi jaja od kumica jer se na ljusi nalazi drek kokoši - e, da je pametan, bio bi presretan kaj je kupio jaje sa drekom na ljusci jer mu bi odmah trebalo biti jasno da je to jaje neoprano i zato ima sačuvanu prirodnu mikrobiološku zaštitu koja onemogučuje patogenom mikroorganizmu da probije ljusku i uđe u dubinu.
To je priroda tako postavila, ali ne zbog nas, nego zbog sebe osobno - kako bi se sačuvala svježina jajeta onih mjesec dana koliko treba koki da snese dovoljan broj jajeta na kojima će sjediti i izleči potomstvo, plus onih tridesetak koliko treba da se jaja inkubiraju i iz njih izađe zdravo pile koje će produžiti vrstu.
A kolko ono mi imamo rok trajanja čistih, opranih jaja u dućnu, hlađenih, čuvanih na temperaturi na kojoj je rad mikroorganizama usporen ko na usprenom filmu? trideset dana? Kud nestade onih još trideset? A koka daje jajetu još i konstantnu temperaturu trideset osam.

Ajmo, ajmo, ne budimo takvi čistunci na svoju štetu.
Sve treba imati neku mjeru, jel.....

[JOHABI]

krekre kaže:

Vidim da se baviš uzgojem, pa ajmo onda realno malo raspravljati o nekim cijenama.

Stavi troškove na papir i svoje utrošeno vrijeme, jer nitko neće radit badava i da zaključimo koje su minimalne cijene pojedinog povrća a može i mesa po kg i da sve što je ispod toga je nerelana cijena.

1kg ... karmenadle, špek itd ...
1kg ....kobasice, vrsta a, vrsta b
1kg..... grah domaći, grašak, paradajz, paprika, kelj, salata, poriluk, luk, krumpir, zelje

i da vidimo koliko dobijaju proizvođači, koliko dižu trgovci i preprodavači i dali bi servis koji bi povezivao proizvođače i kupce uz razumnu naknadu, a da se nemora ntko na tome obogatiti preko noći imao smilsa, jer ipak dobivate robu koja je ne starija od 1 dan, pod geslom s polja u tanjur!

A onda da vidimo što bi na to mogli uraditi ovi uvoznici i trgovci smećem i kako bi dugo mogli izdržati sa dampinškim cijenama za to svoje smeće koje nam nude na prodaju.

Naravno da ako je domaća roba kvalitetna i po cijeni, što ne znači za badave, ali da domaći proizvođač opstane i od toga može osigurati egzistenciju da bi prije kupio od njega. Međutim poznavajući naše ljude mislim da bi nakon nekog vremena kada krene prodaja pala kvaliteta samo da se u što kraćem roku što više zaradi, nismo ni mi imuni na takve pojave, jer je malo ljudi koji bi se zadovoljili malim ali postojanim profitom u odnosu na mogućnost većeg profita i brže zarade. To je nažalost opća karakterisitka ljudske vrste a definira se kao pohlepa!

I to je naš odnos do svijeta i prirode i sva zla i problemi su time uzrokovani!

Pa tako i ovaj biznis s mesom, a slično je i sa ostalim stvarima kojima se trguje!

Nisam jednom gledao razvoj nekog biznisa na poštenju i tako je išlo tako dugo dok nisu shvatili da mogu na nepošteniji način zaraditi više i lakše, a onda padaju sve maske u vodu i dižu se sve rampe, nastupa sezona lova po svaku cijenu. Profita nikada dosta i nikada nije prevelik, sve ostalo je drugog reda i nije više važno, pa je tako i sa zdravljem kupaca koji kupuju ovakvu hranu!

Ja ti to gledam ovako - radimo dvoje.
Dvoje zaposlenika ima dohodak po nekoj prosječnoj hr plaći sto dvadeset tisuća kuna godišnje za svoje petodnevno osamsatno radno vrijeme.
Ako mi radimo pet dana u tjednu jedanaest mjeseci u godini (mjesec dana godišnjeg) i ako za to vrijeme proizvedem količinu kelja kojaga prodam za pet kuna kilu, i za tu količinu dobijem sto dvadeset tisuća kuna,(dakle, u tom vremenu ne mogu fizički više proizvesti) onda je cijena od pet kuna realna.
Ako mogu proizvesti trideset posto više - onda sam preskupa i ostvarujem nezasluženu zaradu.. Ako mogu dvadeset posto manje - onda sam prejefuina, i neisplativo mi je. Propadam.

No, nije sve tako jednostavno, ima tu niz elemenata i puno širine koju treba sagledati, ali načelno - to tako funkcionira.
Sporedan, ali bitan elemenat je, recimo kod moje plasteičke proizvodnje, da ja ne mogu ljeti na godišnji. Ne mogu nijedan dan - niti na praznik, niti nedjeljom izbivati sa svoga gospdarstva dulje od desetak sati.
To treba netko platiti - moju nekomociju i pristanak da se odreknem elementarnog ljudskog prava kako bih proizvela hranu nužnu za nečiju egzensticionalnu potrebu - prehranu.
Uglavnom sitnice, ali bitne, koje pojašnjavaju zašto od kile pšence čija proizvodnja košta osamdeset lipa po kili ispadne kila i pol kruha koji kupac plati petnaest kuna.

Tko ono reče da trgovački lanci imju 2 - 3% čiste zarade?
Da se malo udubimo u to? I nasmijemo se malo?

[twistdrum]

JOHABI kaže:

Da, i sa životinjskim fekalijama je tako - zaražena jedinka trihinelom , trakavicom je izvor zaraze za drugu životinju koja će pasti travu na mjestu gdje je ostavljen izmet, a zaraziti će se i čovjek ukoliko dođe u dodir sa istim ili preko te životinje.....
No, niti je svaka životinja zaražena, niti je svaki čovjek zaražen.
Vjerujem da si shvatio da ja pričam načelno i da ne zagovaram organsko gnojenje kultura ljudskim nusproduktima, ali načelno - sve što iz bilo čijega probavnog trakta izađe kao balast, potencijal je novoga žiota - vioskovrijedna potencijalna hrana za razvoj novoga života. A i kada umremo, da nas ne zakopaju dva metra ispod zemlje, i mi bismo fino nakon što nas mikroorganizmi razgrade fino nahranili neke billjke, drveće.....koje će neka životinja popasti, a koju će netko dvonogi pojesti - a jebga - ne možeš nikako izbjeći da ne pojedeš govno.
To je jednostavno biologija - tehnološki proces, prirodni proces, normalan proces. Nakon fermentacije - naravno - koja se odvija na deponiju.

Znam ja da je to iritirajuče, ali ajmo proklinjati Evoluciju i Prirodu koja je to tako zamislila.

Ono što mi možemo napraviti, utjecati, je da ono što je ta organska tvar, proizašla iz bilo kakvog nusprodukta ilitiga dreka omogućila da naraste, pojedemo sviježe i nezatrovano kemijom apliciranom tokom rasta i nakon berbe. Da to bude nezaraženo patogenima zbog procesa raspadanja, da higijena bude neupitna - iako je i to zapravo sporno - recimo jaja - bio se netko referirao da ne želi jaja od kumica jer se na ljusi nalazi drek kokoši - e, da je pametan, bio bi presretan kaj je kupio jaje sa drekom na ljusci jer mu bi odmah trebalo biti jasno da je to jaje neoprano i zato ima sačuvanu prirodnu mikrobiološku zaštitu koja onemogučuje patogenom mikroorganizmu da probije ljusku i uđe u dubinu.
To je priroda tako postavila, ali ne zbog nas, nego zbog sebe osobno - kako bi se sačuvala svježina jajeta onih mjesec dana koliko treba koki da snese dovoljan broj jajeta na kojima će sjediti i izleči potomstvo, plus onih tridesetak koliko treba da se jaja inkubiraju i iz njih izađe zdravo pile koje će produžiti vrstu.
A kolko ono mi imamo rok trajanja čistih, opranih jaja u dućnu, hlađenih, čuvanih na temperaturi na kojoj je rad mikroorganizama usporen ko na usprenom filmu? trideset dana? Kud nestade onih još trideset? A koka daje jajetu još i konstantnu temperaturu trideset osam.

Ajmo, ajmo, ne budimo takvi čistunci na svoju štetu.
Sve treba imati neku mjeru, jel.....

kako god
načelno može svašta
no ja svoj vrt sigurno ne bum gnojila ljudskim izmetom - tak da ne spominji mi Kinu
što god "zamiriši" na Kinu pa i ono što nije hrana - izbjegavam

a bome, imam sreću pa ti ne znam ni za jaja , jer eto upravo mi je sad stiglo 20 od kokica kaj trče po dvorištu. Obično sam odem po njih

a ovo - znaš da je iritirajuće i ajmo proklinjati evoluciju baš i ne kužim
ne znam kaj je tu iritanto u prirodnim procesima
osim kaj ipak neću gnojiti ljudskim izmetom

[JOHABI]

twistdrum kaže:

kako god
načelno može svašta
no ja svoj vrt sigurno ne bum gnojila ljudskim izmetom - tak da ne spominji mi Kinu
što god "zamiriši" na Kinu pa i ono što nije hrana - izbjegavam

a bome, imam sreću pa ti ne znam ni za jaja , jer eto upravo mi je sad stiglo 20 od kokica kaj trče po dvorištu. Obično sam odem po njih

a ovo - znaš da je iritirajuće i ajmo proklinjati evoluciju baš i ne kužim
ne znam kaj je tu iritanto u prirodnim procesima
osim kaj ipak neću gnojiti ljudskim izmetom

A gle - budeš.
Načelno.
Kada kažem načelno, to znači da možeš i da ti se ništa lošega neće dogoditi osim što osjećaš odbojnost pri pomisli da jedeš hranu uzgojenu takvom gnojidbom. Obično nam najodvratnije zvuči ono što potječe od nas samih, to je psihološki momenat kojemu smo podložni.
Već je tridesetak godina prisutna proizvodnja organskog gnojiva iz separacijskog mulja - znaš šta je separacijski mulj - kruta komponenta pročišćenih kanalizacijskih otpadnih voda. Znaš šta su kanalizacijske vode - sve što iz kućanstva i proizvodnih objekata odlazi u kanalizaciju, a u nju odlaze između ostaloga i ljudski nusprodukti probavnog sustava.
No, problem koji se tu javlja dolazi iz nečega drugoga, ne iz ljudskog kakača. Proistječe iz drugih komponenti - deterđenata, kemijskih preparata koji se u kućanstvima koriste i koji taj mulj opterečuju teškim metalima štetnim po ljudsko zdravlje.
Budućnost će donjeti tehnologiju prerade mulja koja će eliminirati štetne komponente - za sada se to još uvijek ne može na zadovoljavajuči način pa se propisuje maksimalna količina suhe tvari po hektaru površine koja je dozvoljena. Mislim da je 1,7 t/ha.
Ako se sjećaš od prije godinu - dvije one afere sa krastavcima --ma jel bilo to u Njemačkoj? - mislim da je - sa ešiherijom - e, to je bio taj problem, gnojidba poljopovršine sa separacijskim muljem - samo sasušenim, nefermentiranim, neselekcioniranim. Nešto isto kao da čovjek jede živu kravu umjesto da je zakolje i ispeče si odrezak.

Tko da ti, ako se pokakaš danas, i daš kakaču dvije godine fore da ga mikroorganizmi prerade, slobodno si pognoji salaticu.

A jaja, kaj se tiče jaja koje uzimaš, reci tamo sakupljačici jaja neka ti ih ne briše i ne pere prije nego ti ih uručuje. Nek ti budu zmazana u onoj papirnatoj kutiji, budu ti dulje trajala. Kokica ih fino obloži zaštitnim enzimima prije nego iz nje izađu da ih vanjski neprijatellj ne uništi prije nego ona stvore novi život. Ako ti prije od njih ne napraviš kajganu. Ili kasnije. Bez salmonele.


A ono boldano - samo sam htjela reći da ne uvjetujemo mi prirodne procese. U prirodi nema otpada. Sve se rađa i sve umire. Umre samo zato da bi dalo novi život. I govno svakoga živog bića , pa i čovjeka nekoga hrani da bi mogao živjeti. Svi jedemo sve, smo na posredan način.
Dušice, nemremo izbječi konzumirati govno (istinabog prerađeno) da se - ko što sam rekla - na trepavice postavimo. Priroda nas je zeznula. Svaka joj čast. Pokazala nam je da smo svi isti - od prosjaka, klošara do šeika, predsjednika države, Pape........:Svi jedemo hranu proisteklu iz govna.mig:

Morali bi se vratiti na meso.
Buju nas klepnuli sa kartonom ako ovako nastavimo.

Inače, to meso, bio je netko pitao odakle dolazi meso sa isteklim rokom trajanja.
Svačega može biti, a jedan od izvora je rješavanje robnih zaliha iz državnih skladišta.
Svaka država mora imati zalihe namirnica u slučaju nekakvih elementarnih nepogoda, rata, kojima može interventno utjecati i nahraniti svoj narod. Ako do takvih slučajeva ne dođe, događa se iz raznih intertesa da se to meso ne iskoristi u vrijeme kada je još ispravno, i ono mora otići na uništavanje - ili na spaljivanje, ili u proizvodnju za živtinjsku hranu.
Uništavanje je dodatni trošak.Tu uskaču špekulanti, i često puta oni koji su to meso dobili u proces uništavanja ili prerade za životinjsku hranu, dobili su čak i financijsku nadoknadu za te postupke. Ali su našli kupca kojemu su po niskoj cijenu to prodali. Time su stekli duplu dobit, a kupac mogućnost za vanredno dobru zaradu. Joj dok se takvih kontigenata dočepaju naši trgovci - odmah je carsko po osamnaeset devedeset devet, lopatica po dvadeset tri, but po dvadeset pet. A mi presretni - ko što reče jedna gospođa pred neko vrijeme, taman neki dan prije nego su krenule ove afere -dobro je, a kada smo jeli meso po dvadeset kuna kilo.....nije se zapitala zašto jedemo meso po dvadeset kuna kilo.
Sada zna.

[judolino]

Ljudski izmet, ljudski drek...
Jebo ga kurac, kaj mislite da samo toga ima u septičkoj?
A kaj je s deterdžentima i bok te pitaj čime?

[twistdrum]

JOHABI kaže:

A gle - budeš.
Načelno.
Kada kažem načelno, to znači da možeš i da ti se ništa lošega neće dogoditi osim što osjećaš odbojnost pri pomisli da jedeš hranu uzgojenu takvom gnojidbom. Obično nam najodvratnije zvuči ono što potječe od nas samih, to je psihološki momenat kojemu smo podložni.****.

ma da
a askariozu si preskočila?

nisi se morala truditi objašnjavati put Prirode i zmazana jaja

o mulju ćemo - kad budućnost to tiješi

ljudski izmet do daljnjega dok i to ne riješi neka budućnost - ne bum koristila

[JOHABI]

judolino kaže:

Ljudski izmet, ljudski drek...
Jebo ga kurac, kaj mislite da samo toga ima u septičkoj?
A kaj je s deterdžentima i bok te pitaj čime?

Je, je, o tome sam govorila......šta je sa teškim metalima..
Ali tamo gdje ih nema - zašto ne?

[JOHABI]

twistdrum kaže:

ma da
a askariozu si preskočila?

nisi se morala truditi objašnjavati put Prirode i zmazana jaja

o mulju ćemo - kad budućnost to tiješi

ljudski izmet do daljnjega dok i to ne riješi neka budućnost - ne bum koristila

Pa nemoj.

Nisam preskočila, osvrnula sam se na ehišeriju koli, previdjela si, i konstatirala da mulj nije bio pravilno obrađen prije upotrebe.
Ma nisam ti ni ja za drekac ljudski, kaj da ti velim, ali da se da - da se biljku nahraniti njime, a zatim tebe i mene njome. Ako radiš pravilno.