Natrag   Forum.hr > Društvo > Prirodne znanosti

Prirodne znanosti Čista znanost za jako pametne i one koji takvima žele postati
Podforum: Armstrong Station - Astronomija i astrofizika

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 26.06.2003., 22:11   #1
Question Može li padobranac probiti zvučni zid?

Ja sam nešto u glavi računao, i dobio sam da bi trebao skočiti sa cca 6 km da postigne dovoljnu brzinu, i to bez uračunavanja sile trenja. Da li je to netko možda pokušao ili uspio?
Recimo da ga se izbaci sa kojih 10km u svemirskom odijelu sa kisikom, ili tako nešto. I da, naravno, sleti živ na zemlju!

Inače, problem bi valjda bio postizanje takve visine, onda kako bi čovjek podnio da oko njega "pukne" zvučni zid, i naposlijetku da li postoji padobran koji se može otvoriti pri 1250km/h (khm, možda ako se upotrijebi serija nekoliko padobrana od kojih je svaki veći od prethodnog za postupno usporavanje, sve u svemu ne da bih ja želio probati al mi je samo zagolicalo maštu )
__________________
Oko vrata meni debel lanac visi, tetoviranog zmaja ja imam na sisi, srijedom pijem brijem po pivi, srijedom pijem jednom se živi!
Aux1 is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.06.2003., 22:15   #2
1960 -- Altitude Record and Highest Parachute Jump: Air Force Captain Joe Kittinger jumps from a balloon at 102,800 feet on August 16th and sets a world high altitude parachute jump (where he breaks the sound barrier with his body) and freefall record that still stands today.
__________________

“Religion was invented when the first con man met the first fool.” Mark Twain
kumek is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.06.2003., 22:19   #3
Question

Quote:
kumek kaže:
1960 -- Altitude Record and Highest Parachute Jump: Air Force Captain Joe Kittinger jumps from a balloon at 102,800 feet on August 16th and sets a world high altitude parachute jump (where he breaks the sound barrier with his body) and freefall record that still stands today.
E a dal je otvorio padobran pri maximalnoj brzini, ili je prvo kočio na neki način (ono, kad ne pada na glavu nego vodoravno...)
Jer koji bi to negdje trzaj bio pri takvoj brzini... il možda i ne bi bio tak gadan?

P.s. 102,800ft, to je kojih 35-40km?
__________________
Oko vrata meni debel lanac visi, tetoviranog zmaja ja imam na sisi, srijedom pijem brijem po pivi, srijedom pijem jednom se živi!
Aux1 is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.06.2003., 22:33   #4
Ako je vjerovati mojoj knjizi iz c-a u kojoj se u jednom programu pretvara iz feet-a u metre po formuli m=2.54*12/100 *x feet dobivamo da je 102800*2.54*12/100=31,333.44 metara.

Što bi bilo malo više od 31 km. Zrak je tamo dosta rijedak.

Mislim da je upravo zbog tog rijetkog zraka i uspio u svojoj nakani da probije zid, pošto si brijem da je ovdje dole trenje od zraka preveliko da bi se to uspijelo, a isto tako ga je postepeno zgušnjavanje zraka postepeno usporavalo pa je tek kasnije otvorio padobran.


Da je otvorio pri punoj brzini padobran, polomio bi se (padobran, a vjerojatno i on sam).
__________________
You can't spell fundamentalist dogma without spelling fun.
C'Tebo is offline  
Odgovori s citatom
Old 26.06.2003., 23:10   #5
Vidi ovo

"In all, he hopes to break four records - the highest ever jump in free-fall; the longest ever jump; the fastest ever jump; and the highest ascent in a balloon - though this last will not be official because he will not be coming down in the balloon."

Eh ti Englezi i njihove mjere

2,54 (intch/col) x 12 = stopa x 3 = yard x 220 = furlong x 8 = milja

Ovo je prvobitno bilo ali sada je milja malo druge duzine.
Nego ne sjecam se cije ono stopalo bijase...Tudorovo ?
el_mariachi is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.06.2003., 00:24   #6
Prvo oko mjera. Milja (nauticka) je zapravo logicna mjera jer je to 1 kutna sekunda zemljinog promjera na ekvatoru. Tj. ako se zemlja na ekvatoru podijeli na 360 stupnjeva i dalje na 60 kutnih sekundi, svaka kutna sekunda je nauticka milja (1852 m). Metar je francuska bezvezarija ali se udomacio.
Evo jos nekih interesantnih
Fathom - 6 stopa
100 Fathoma = 3 nauticke milje = League

Padobran se kod otvaranja (ovisno o konstrukciji) uvijek usporava, pa okrugli padobrani (raritet danas) se nalaze u vreci ili tuljcu koji kako se padobran otvara klize polako prema gore i usporavaju otvaranje. Kvadratni padobrani (krila) imaju maramicu ili slider. Kad pogledate padobranca pod tim padobranom, malo iznad glave ce te vidjeti kvadratni komad tkanine koji se nalaze izmedju sve cetiri gurtne. On se kod pakiranja gurne skroz do vrha konopaca i zapravo skupi konopce. Kad se krilo pocne puniti zrakom, postepeno klizi prema dolje, siri konopce i dopusta polagano punjenje svih komora tog padobrana.
Ovaj kit koji je skocio mislim da je imao samo jedan manji padobran (cca 4 m2) koji mu je davao stabilnost pada da se ne tumba, slicno kao sto imaju oni tandem padobrani tj kad te kit prikopca pa skocite zajedno.
__________________

“Religion was invented when the first con man met the first fool.” Mark Twain
kumek is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.06.2003., 00:59   #7
Poanta kod metričkog sustava nije koliko jedan metar, kilometar, gram ili nešto treće zapravo iznosi, to su sve samo dogovorene mjere. Kod metričkog sustava je lako (i zato je on bolji) pretvarati iz jedne jedinice u drugu (iz veće u manje), a imena većih/manjih jedinica su logički posložene (kilo+nešto=1000*nešto i sl.) dok je osnovna jedinica za tu mjeru upravo to nešto (s, ja mislim jedinom, iznimkom mjerenja mase, gdje je osnovna jedinica kilogram, a ne gram).
Tako, npr. pretvaranje 326 kilometara u milimetre je puko dodavanje nula, u ovom slučaju 6 njih, dok bi se dosta namučili da pretvorimo 326 milja u inčeve.

Što se tiče onoga s nautičkom miljom, možemo, po dogovoru metnuti i 1m=1 n.m. ili, još bolje 2 km=1n.m. i time podesiti metar. Ovim drugim se ne bi puno niti promijenio metar. No to nema smisla i, uostalom, nije ni bitno.
Eh, da i 1°=60', 1'=60'', a ne 1°=60''
__________________
You can't spell fundamentalist dogma without spelling fun.
C'Tebo is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.06.2003., 01:21   #8
Ma da tip feler.
Mislim da je to vise stvar navike. Za znanost su bolje desetice ali kaj se tice svakodnevne upotrebe to je stvar navike. Coli, stope, milje, fahrenheiti i galoni su kad se covjek navikne jednako dobri kao i c-g-s.
__________________

“Religion was invented when the first con man met the first fool.” Mark Twain
kumek is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.06.2003., 02:12   #9
Kad smo vec kod zvucnog zida, je li postoji razlika brzine zvuka gore u razrijedjenom zraku i tu dolje?
illegale is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.06.2003., 10:50   #10
Quote:
kumek kaže:
Prvo oko mjera. Milja (nauticka) je zapravo logicna mjera jer je to 1 kutna sekunda zemljinog promjera na ekvatoru. Tj. ako se zemlja na ekvatoru podijeli na 360 stupnjeva i dalje na 60 kutnih sekundi, svaka kutna sekunda je nauticka milja (1852 m). Metar je francuska bezvezarija ali se udomacio.
Evo jos nekih interesantnih
Fathom - 6 stopa
100 Fathoma = 3 nauticke milje = League

Padobran se kod otvaranja (ovisno o konstrukciji) uvijek usporava, pa okrugli padobrani (raritet danas) se nalaze u vreci ili tuljcu koji kako se padobran otvara klize polako prema gore i usporavaju otvaranje. Kvadratni padobrani (krila) imaju maramicu ili slider. Kad pogledate padobranca pod tim padobranom, malo iznad glave ce te vidjeti kvadratni komad tkanine koji se nalaze izmedju sve cetiri gurtne. On se kod pakiranja gurne skroz do vrha konopaca i zapravo skupi konopce. Kad se krilo pocne puniti zrakom, postepeno klizi prema dolje, siri konopce i dopusta polagano punjenje svih komora tog padobrana.
Ovaj kit koji je skocio mislim da je imao samo jedan manji padobran (cca 4 m2) koji mu je davao stabilnost pada da se ne tumba, slicno kao sto imaju oni tandem padobrani tj kad te kit prikopca pa skocite zajedno.
Za jednog kemicara koji bi trebao imati razumjevanja za znacenje SI sistema nesto ga lose pokazujes. Milja je sranje ko i ostale slicne jedinice jer nista nepase fino nego stalno moras neko govno pretvarat (sta mislite zasto ameri nemaju pojma kako fizika radi??? (nikad nisu vidjeli pravu formulu nego se sve svede na konstantu ispred stvari koju ubacis).
__________________
Knowledge is power but ignorance is bliss
BOINC - Seti@Home - BOINC - LHC@Home - BOINC - Einstein@Home - BOINC - SIMAP - BOINC - Orbit@Home
IMF - Šah [AxMi-24 - Axhind]
AxMi-24 is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.06.2003., 18:06   #11
Ax sve ti je stvar navike. U znanosti je baza 10 odlicna i puno razumljivija od baze 12 ili bilo koje druge. Kao sto sam naveo, za svakodnevni zivot je svejedno tj navika. Ameri su se sasvim dobro navikli na te jedinice, a i ja obzirom da sam tu vec oko 1 i pol godinu. Naravno, ja preracunavam u glavi jer kad kazem recimo pola funte znam da je to oko 22 deke i tocno znam vizuelno koliko je to ali tako i oni kad kazu pola funte. Isto je s colima. Fahrenhaiti su cak i bolji od celzijusa jer je veci raspon. Recimo od 0 stupnjeva (hladno) do 30 stupnjeva (vruce) ima 30 stupnjeva dok za isti raspon ima 66 stupnjeva u fahrenhaitima.
__________________

“Religion was invented when the first con man met the first fool.” Mark Twain
kumek is offline  
Odgovori s citatom
Old 27.06.2003., 18:36   #12
Quote:
illegale kaže:
Kad smo vec kod zvucnog zida, je li postoji razlika brzine zvuka gore u razrijedjenom zraku i tu dolje?
Dobar point!
Em sto se gore postizu vece brzine jer je manje trenje, em sto je brzina zvuka manja jer je zrak rjedji. Lako ti onda prijeci brzinu zvuka.
__________________
Ljude pokreće iracionalnost. Racionalnost ih usmjerava.
skeptik is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.06.2003., 01:09   #13
ovo smo pretresli na znanosti prije frke ...
tip se dignuo balonom na nekih 30ak km, skočio i probio zvučni. a sve u svrhu programa ispitivanja spašavanja sposade shuttleja ukoliko dođe do frke u atmosferi... možda čak i iskakanja pilota špijunskih letjelica...

potražite thread.. stariji je od 100 dana sigurno. možda se axmi sjeća koji je to bio...
__________________
"And that is the most important topic on earth: peace. What kind of peace do I mean and what kind of a peace do we seek? Not a Pax Americana enforced on the world by American weapons of war. Not the peace of the grave or the security of the slave. I am talking about genuine peace, the kind of peace that makes life on earth worth living, ..."
slafko is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.06.2003., 01:24   #14
mijere

kumek
Senior Member
Fathom - 6 stopa
100 Fathoma = 3 nauticke milje = League

nekako mi se ovo cini cudno.
Ja napamet znam da je inch 25,41 mm
1 stopa je 12 inca i to je 31 cm
Jedan yard je 3 stope
1 fathem je 2 yarda
e sad nisam siguran ali mi se cini da je 1000 fathema 1 NM
sto je 1852 m. Nek me neko ispravi?
A kad smo vec kod njihovih mijera , sve mi je ok ali mijere za debljinu zice , nikad nisam uspio vizualizirati
To je ono gauge 8 ili 12 G.
Uvijek mi mje trebala tablica i nikad mi na oko nije bilo jasno koliko je to u prirodi.

i napokon u vezi topica
Sve mi je jasno, samo mi nije jasno kako se nije zapalio od trenja sa zrakom , kao space shutle?
__________________
bodul: <samo dva put se zivi>
bodul is offline  
Odgovori s citatom
Old 28.06.2003., 14:35   #15
1 yard = 91 cm (ili tu negdi)
Quote:
bodul kaže:
i napokon u vezi topica
Sve mi je jasno, samo mi nije jasno kako se nije zapalio od trenja sa zrakom , kao space shutle?
imal je nekakvo odijelce. a imal je i boce s kisikom. sigurno nije skakal u bermudicama ko obični padobranci.
__________________
"And that is the most important topic on earth: peace. What kind of peace do I mean and what kind of a peace do we seek? Not a Pax Americana enforced on the world by American weapons of war. Not the peace of the grave or the security of the slave. I am talking about genuine peace, the kind of peace that makes life on earth worth living, ..."
slafko is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.07.2003., 01:54   #16
U zemljinoj atmosferi uobičajna materija gonjeno samo svojom težinom ne može probiti zvučni zid.
Zato se granate minobacača i avionske bombe čuju prije nego što udare.

Maksimalna brzina padobranca koji pada na trbuh je negdje oko 120-140 km/h. Ako čovjek pada na glavu može postići brzinu oko 220 km/h. Više od toga nije moguće.

Čovjek koji je "probio zvučni zid" pri skoku sa padobranom, razvio je punu brzinu na vrlo velikoj visini, gdje je amosfera u gustoći bliska vakumu. Bio je tako visoko da nije bilo praska. Visina je bila tako velika da je nebo uvijek crno, a Zemlja okrugla. Pri ulasku u niže slojeve atmosfere zapalio se. Padobran je otvorio tek kada ga je atmosfera usporila na "normalne" brzine. Prema vlastitim rječima toliko se bojao da nije htio iskočiti, ali nije imao izbora. Posljedice skoka su bile opekotine na šakama i rekord za pamćenje. Svrha njegovogo skoka je bilo isprobati astronautsko odijelo u realnim radnim uvjetima. Lud amerikanac, svaka mu čast.

Brzina zvuka varira ovisno o uvjetima zraka (temp., vlaga, tlak, gustoća i sl.).
Kod aviona za brzinu zvuka uzimaju se dvije fikse vrijednosti: 1224 km/h do 10.5 km visine, 1050 km/h iznad 10.5 km. Kako brzina zvuka varira često se izražava u Mach brojevima. 1 Mach je brzina zvuka u sredstu. 2 Macha je dva puta veće.
Pri brzini od 1 Mach mnoge stvari se kompliciraju. Zato avion ne lete u području od okvirno 0.85 - 1.1 Mach. Previše "čudesnih" stvari se dešava pri tim brzinama. Otpori na 1 Mach su preveliki da bi ih zemljina gravitacija ikada mogla probiti.
bariole is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.07.2003., 13:11   #17
Quote:
kumek kaže:
Ax sve ti je stvar navike. U znanosti je baza 10 odlicna i puno razumljivija od baze 12 ili bilo koje druge. Kao sto sam naveo, za svakodnevni zivot je svejedno tj navika. Ameri su se sasvim dobro navikli na te jedinice, a i ja obzirom da sam tu vec oko 1 i pol godinu. Naravno, ja preracunavam u glavi jer kad kazem recimo pola funte znam da je to oko 22 deke i tocno znam vizuelno koliko je to ali tako i oni kad kazu pola funte. Isto je s colima. Fahrenhaiti su cak i bolji od celzijusa jer je veci raspon. Recimo od 0 stupnjeva (hladno) do 30 stupnjeva (vruce) ima 30 stupnjeva dok za isti raspon ima 66 stupnjeva u fahrenhaitima.
Nije problem u tome da je baza 10 razumljivija od baze 12, nego je problem u tome da mi imamo brojevnu bazu 10 a anglosaxonski sustav je baziran na broju 12. Tako da je to dosta glupo jer je to nekakav polusustav izmedzu jednog i drugog.

A kad smo vec kod temperature, uvjek mozes racunati u milikelvinima ako oces veci raspon.
DrUg_Tit0 is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.07.2003., 18:54   #18
Quote:
DrUg_Tit0 kaže:
Nije problem u tome da je baza 10 razumljivija od baze 12, nego je problem u tome da mi imamo brojevnu bazu 10 a anglosaxonski sustav je baziran na broju 12. Tako da je to dosta glupo jer je to nekakav polusustav izmedzu jednog i drugog.

A kad smo vec kod temperature, uvjek mozes racunati u milikelvinima ako oces veci raspon.
Mozes naravno, ali niti preveliki raspon nije koristan za svakodnevni razgovor. Da ilustriram na drugom primjeru. Meni se recimo euro ili dolar cine zgodnim za racunanje jer recimo kaugume ili pecivo kosta manje od 1, stvari za svakodnevnu upotrebu i odjeca do recimn 100 a automobili u tisucama. Ako gledas kuce su u stotinama tisuca a miijun je nesto bezobrazno mnogo. Ti sve te vrijednosti mozes naravno izraziti i u recimo starim lirama ili rubljama i govoriti o milijardama i stotinama milijardi ali se meni cini zgodnije s dolarom. Tako i fehrenheit.
__________________

“Religion was invented when the first con man met the first fool.” Mark Twain
kumek is offline  
Odgovori s citatom
Old 02.07.2003., 15:11   #19
Quote:
C'Tebo kaže:
Poanta kod metričkog sustava nije koliko jedan metar, kilometar, gram ili nešto treće zapravo iznosi, to su sve samo dogovorene mjere. Kod metričkog sustava je lako (i zato je on bolji) pretvarati iz jedne jedinice u drugu (iz veće u manje), a imena većih/manjih jedinica su logički posložene (kilo+nešto=1000*nešto i sl.) dok je osnovna jedinica za tu mjeru upravo to nešto (s, ja mislim jedinom, iznimkom mjerenja mase, gdje je osnovna jedinica kilogram, a ne gram).
Tako, npr. pretvaranje 326 kilometara u milimetre je puko dodavanje nula, u ovom slučaju 6 njih, dok bi se dosta namučili da pretvorimo 326 milja u inčeve.

Što se tiče onoga s nautičkom miljom, možemo, po dogovoru metnuti i 1m=1 n.m. ili, još bolje 2 km=1n.m. i time podesiti metar. Ovim drugim se ne bi puno niti promijenio metar. No to nema smisla i, uostalom, nije ni bitno.
Eh, da i 1°=60', 1'=60'', a ne 1°=60''
-------------------------------------------------------------------------------
I to nije sve recimo ako imas polje od 1 Tesla, u njemu vodič duljine 1 metar, i u tom polju gibaš isti vodič u odnosu na mjerni sustav brzinom od 1 metar u sekundi na voltmetru ćeš isčitati napon od 1V, da ne pričam dalje o amperu, ohmu voltu i sve divno i krasno paše, to je tek pravi smisao takvog biroa za standarde i mjere.
A ne ameri i englezi sa palčevima, guzicama što ti ja znam...

ZEGA
ZEGA is offline  
Odgovori s citatom
Old 05.07.2003., 01:51   #20
Smiješno mi je kada netko računa po srednjoškolskim formulama

tipa v=at ili s=gt^2/2

6 km da se postigne ta brzina?
A otpor zraka?
Naime u uvijetima uobičajene gustoće atmosfere, čovjek ne može pri padu razviti brzinu veću od nekih 250 km/h ma štogod radio (osim ako nema na leđima raketni motor).

Da bi se postigle brzine, treba poništiti trenje sa zrakom, a to je moguće samo ako ZRAKA NEMA. Zato se takvi skokovi izvode na visinama od preko 30 km (čak i to mi je nekako premalo).

A onda kada tijelo uleti tim brzinama u guste slojeve, zrak ga pokušava zaustaviti na normalnu brzinu ograničenu aerodinamikom tijela. Sva energija, odnosno višak brzine pretvara se U TOPLINU. Zato se tijelo zagrijava i ako hoćete skakati iz stratosfere, morat ćete to u azbestnom odijelu (ili nekom sličnom).


6 km? Ili 800m? ISTO JE!!!! Padaš oko 150-250 km/h ovisno o tome zgrčiš li se ili ideš "u žabu".
Noordung_NSK is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 05:43.