Povijest Srijema

[Shain]

Otvaram ovu temu jer vidim da postoji interes za Srijem, a o njemu nema topika.

Srijem se prostire od linije Vukovar - ušće Bosne na istok. Bio je dio hrvatskoga teritorija do 1918. U sastavu Osmanskoga Carstva bio je od 1521. do 1699. (a istočni dio do 1716). Nakon turskoga povlačenja dio Srijema postao je područje Vojne granice (Petrovaradinska pukovnija), a dio je pripao kao feud talijanskoj plemićkoj obitelji Odescalchi, kojoj je sjedište bilo u Iloku.

Poslije ukidanja Vojne granice (1881) cijeli je Srijem bio u sastavu Hrvatske. Po popisu stanovništva iz 1890. katolici su prevladavali u Petrovaradinu (91%), Rumi (69%), Zemunu (56%) i dr.

[willak]

Srijem je područje između rijeka Save i Dunava, na samom istoku Slavonije od Vukovara pa sve do Zemuna, gdje Sava utiče u Dunav. Podijeljen je između Hrvatske (zapadni dio) i Srbije (tj. Vojvodine, istočni dio). Hrvatski dio Srijema spada pod Vukovarsko-srijemsku županiju sa sjedištem u Vukovaru.

Hrvati su u Srijemu starosjedioci. Srijem je u sastavu hrvatske države od njezinih početaka sve do 1918. (izuzev razdoblje osmanlijske okupacije i vrijeme neposredno nakon njega), pa Trojedna Kraljevina Dalmacija, Hrvatska i Slavonija ulazi u Kraljevinu SHS sa Srijemom u svom sastavu, jednako kao i s Bokom Kotorskom.

Grb Srijema koji ponešto modificiran i danas živi
kao grb Vukovarsko-srijemske županije





Divan je kićeni Srijem
Divan je kićeni Srijem, lijepo je živjet u njem' - stara i nadaleko poznata pjesma, pravi tamburaški biser, već odavno je »evergreen«,a napisao ju je Ilija Okrugić Srijemac.
Tako zemunski Hrvati još i danas nastoje vijoriti kulturni stijeg svećenika, poliglota, glazbenika, povjesničara, književnika, pjesnika, dramskog pisca, Ilije Okrugića Srijemca , na čijem nadgrobnom spomeniku kraj crkve na Tekijama u Petrovaradinu uz ostalo piše: »Hrvatska nam naša mila mati, ime će ti zlatom okovati.« Rođen je 12. svibnja 1827. u Srijemskim Karlovcima, gdje je završio pučku školu i gimnaziju. Nakon završenog teološkog studija u Đakovu za svećenika ga je zaredio 1850. biskup Strossmayer, nakon čega je bio punih deset godina kapelan u Zemunu. Pastoralno je i kulturno djelovao u mnogim srijemskim i slavonskim mjestima, a preminuo je 30. svibnja 1897. u Petrovaradinu, gdje je župnikovao 31 godinu.

Ilija Okrugić - Srijemac: „Sriem Uobće", 1857. kaže za Srijem
„Pod imenom Sriema razumieva se komad one zemlje, štono leži od početka Fruške gore počam od sela Bapska medju Dunavom, Savom i nekim dielom Bosuta, od ovog pak tamo uz Tovarnik opet gore do sela Bapske i do Fruške gore."


SRIJEM-krvavo krilo Hrvatske

Srijem

[willak]

[Michael Collins]

Srijem u Hrvatskoj je samo Ilok,Tovarnik i Bapska...

Eventualno Nijemci,Vrbanja,Drenovci i Gunja...

[Pavo B.]

Kad dodjem kuci s posla, mogu staviti jezicnu kartu Srijemske zupanije iz 1910. ako nekog zanima.

[willak]

Pavo B. kaže:

Kad dodjem kuci s posla, mogu staviti jezicnu kartu Srijemske zupanije iz 1910. ako nekog zanima.

Svakako stavi.

[willak]

Michael Collins kaže:

Srijem u Hrvatskoj je samo Ilok,Tovarnik i Bapska...

Eventualno Nijemci,Vrbanja,Drenovci i Gunja...

O tome da i danas u Republici Hrvatskoj postoji Srijem, malo se zna. Koliko je i zaborav bivšeg režima izbrisala svijest mnogih, govori činjenica kako i danas postoje mnogi Hrvati koji Srijem smještaju isključivo u Vojvodinu ne znajući da je taj Srijem - njegov manji zapadni dio - i danas sastavnica sadašnje hrvatske države.

Tužni i neodgovorni hrvatski zaborav ide dotle da današnji mediji uporno o tom kraju Hrvatske govore kao o istočnoj Slavonjiji, a o njezinim stanovnicima kao o Slavoncima. Rijetki izuzetci su tek u novije vrijeme, i to samo onda kada se govorilo o Vukovaru i Iloku, te nekoliko okolnih sela "srijemskog trokuta" prigodom mirne integracije okupiranih dijelova naše zemlje.
Je li moguće da se mjesta oko Vukovara zovu Srijemom, a ona južno od njih oko Vinkovaca i Županje - istočnom Slavonijom?

Nažalost, rijetki su glasovi i iz toga kraja koji o tome govore, ispravljaju i pišu. Zaborav je jak, a za ispravljanje će trebati vremena.

Srijem ne smije biti izbrisan iz naše kolektivne nacionalne svijesti, a građani današnje Hrvatske trebaju znati da je njegov dio i dalje u sastavu hrvatske države. I to treba stalno naglašavati i o tome govoriti. Ne zbog nekakvih novih ili starih podjela - već zbog istine!
Sretna je okolnost što se još uvijek u dijelu naziva jedne županije sačuvalo to ime: Vukovarsko-srijemska županija čije zapadne granice gotovo u potpunosti odgovaraju zapadnoj granici i negdašnje Srijemske županije. Čak i površni poznavatelji istočnohrvatskih sela vide razlike i posebnosti srijemskih sela i onih slavonskih.

Ta je "razlika" nekada bila još i veća, napose kad se govori o mentalitetu tih ljudi, veličini mjesta i ranijoj urbanizaciji, posebnostima govora, negdašnjim narodnim nošnjama i sl. Sjećam se - kada sam nedavno u lokalnom Bošnjačkom listu objavio članak da se i moji Bošnjaci nalaze u Srijemu - podsmijeha obrazovanih ljudi, kao da sam rekao neku veliku glupost.

A što onda očekivati od ostalih i koliko je dosadašnja svijest o Srijemu izbrisana? Ipak, istinu treba u svakoj prilici govoriti, a pogrješke ispravljati!

Oni koji se bave publicistikom ili nešto stariji znaju da je taj kraj sve do stvaranja druge Jugoslavije smatran Srijemom. Čak se i na razglednicama i čestitkama iz tog vremena ta mjesta nazivaju srijemskim. Na području Vukovarsko-srijemske županije i vojvođanskog, a poslije Drugog svjetskog rata već i srpskog dijela Srijema (Zemun i okolica) postojala je Srijemska županija čije je sjedište bilo u Vukovaru.

U Enciklopediji Jugoslavije iz 1953. godine, primjerice, pod natuknicom Srijem čita se kako (i tada) više od jedne njegove trećine pripada NR Hrvatskoj (36,5 %), te kako tu spadaju i gradovi: Ilok, Vukovar, Vinkovci i Županja. Zanimljivo je da to isto ponavlja i Hrvatski leksikon iz 1994. godine!
Zašto to onda mnogi ne čitaju?
Problem bi mogao biti u određivanju zapadnih granica Srijema. Mjerilo mogu biti granice negdašnje Srijemske županije, koju velikim dijelom prati i današnja Vukovarsko-srijemska županija.

Ponovimo, Srijem se prostire između rijeka Save i Dunava, te istočno od crte Dalj i Vukovar na utok rijeke Bosne u Savu kod današnjeg Slavonskog Šamca.
Iz toga se nešto može zaključiti. Zaborav je učinio svoje. Namjerno ili nenamjerno, što ostavljam svakom osobno.

To,dakako, ne treba osuđivati. U negdašnjim Jugoslavijama ako biste rekli da ste Srijemac, mislilo bi se da ste iz Vojvodine, pa je to bio razlog da su mnogi stanovnici ovoga kraja i njegovih sela govorili da su Slavonci, kako ih se ne bi "trpalo" onamo gdje oni ne pripadaju - u Vojvodinu i Srbiju.

Na kraju vrijedi neprekidno ponavljati: I danas u Hrvatskoj postoji Srijem. Sada je to Vukovarsko-srijemska županija, a taj kraj, njegovi ljudi i njihova naselja nisu istočna Slavonija i Slavonci, nego zapadni Srijem i Srijemci.

O tome govore višestoljetni dokumenti i sačuvana svijest. Svojega se ne treba stidjeti (nema ni razloga za to!) ili ne daj Bože odricati se. Mali smo mi narod da bismo odbacivali neke od svojih mnogobrojnih osobnosti.

Dakako da nam ovim člankom nije bila želja dijeliti ili politizirati ionako rascjepkano hrvatsko biće već potaknuti na razmišljanje i ispravljanje zaborava: hrvatski dio Srijema u današnjoj svijesti ne smije biti zaboravljen, ni prešućen!

[chivu]

Michael Collins kaže:

Srijem u Hrvatskoj je samo Ilok,Tovarnik i Bapska...

Eventualno Nijemci,Vrbanja,Drenovci i Gunja...

???

[Magor]

willak kaže:

Srijem je u sastavu hrvatske države od njezinih početaka sve do 1918. (izuzev razdoblje osmanlijske okupacije i vrijeme neposredno nakon njega)

Pa to nije istina.

Evo npr. karta Mađarske/Ugarske u XV. stoljeću:


Szerém (Srijem) je u sastavu Mađarske (od XII. st. do Turaka, dakle 1521.), zajedno sa županijama Valkó (Vukovarska), Pozsega (Požeška) i Verőce (Virovitička). Postoje još Slavonija (Zagrebačka, Križevačka, Varaždinska, Dubička, Vrbaška i Sanska) i Hrvatska.
Ako se dobro sjećam, Srijem prije Turaka nikada nije bio u sastavu Hrvatske.

[Basta]

Magor kaže:

Pa to nije istina.

Evo npr. karta Mađarske/Ugarske u XV. stoljeću:


Szerém (Srijem) je u sastavu Mađarske (od XII. st. do Turaka, dakle 1521.), zajedno sa županijama Valkó (Vukovarska), Pozsega (Požeška) i Verőce (Virovitička). Postoje još Slavonija (Zagrebačka, Križevačka, Varaždinska, Dubička, Vrbaška i Sanska) i Hrvatska.
Ako se dobro sjećam, Srijem prije Turaka nikada nije bio u sastavu Hrvatske.

hm, ne bi baš rekao... postoji nešto što se zove slavonija, a postoji nešto što se zove "cijela slavonija"... slavonija sama po sebi je bilo uže područje, a "totius sclavoniae" šire područje s istočnim slavonskim županijama...

vrlo često, možda čak i češće se susreće titula proširene slavonije "banus totius sclavoniae" nego obične slavonije... eto baš u to doba, u 15. st. gdje spada ta mapa, imamo nikolu iločkog, bana čitave slavonije...

[Magor]

Basta kaže:

eto baš u to doba, u 15. st. gdje spada ta mapa, imamo nikolu iločkog, bana čitave slavonije...

Koliko ja znam, Nikola Iločki (mađ. Újlaki Miklós) je bio slavonski ban i župan Srijemske (Szerém), Vukovarske (Valkó) županije + ban Mačve (Macsó) i erdeljski vojvoda. Dakle, za vrijeme Iločkog/Újlakija slavonski ban ne vlada Srijemom.

[jax]

zasto srijem danas zapostavlje cak ni stranka hdssb nema srijem u svom imenu

[Magor]

Magor kaže:

Koliko ja znam, Nikola Iločki (mađ. Újlaki Miklós) je bio slavonski ban i župan Srijemske (Szerém), Vukovarske (Valkó) županije + ban Mačve (Macsó) i erdeljski vojvoda. Dakle, za vrijeme Iločkog/Újlakija slavonski ban ne vlada Srijemom.

+ bosanski kralj

[Tuli_Kupferberg]

Magor kaže:

Koliko ja znam, Nikola Iločki (mađ. Újlaki Miklós) je bio slavonski ban i župan Srijemske (Szerém), Vukovarske (Valkó) županije + ban Mačve (Macsó) i erdeljski vojvoda. Dakle, za vrijeme Iločkog/Újlakija slavonski ban ne vlada Srijemom.

Klaić tvrdi da su još od 14. stoljeća Anžuvinci pokušavali ojačati moć mačvanskih banova (time je slabljela moć slavonskih) time da su Vukovsku i Požešku županiju gurali pod njihov utjecaj. Te dvije županije su upitne, Srijemska tu nije ni u priči. U 15. st. se ništa po tom pitanju ne mijenja.

[Dilecto Filio]

Basta kaže:

hm, ne bi baš rekao... postoji nešto što se zove slavonija, a postoji nešto što se zove "cijela slavonija"... slavonija sama po sebi je bilo uže područje, a "totius sclavoniae" šire područje s istočnim slavonskim županijama...

vrlo često, možda čak i češće se susreće titula proširene slavonije "banus totius sclavoniae" nego obične slavonije... eto baš u to doba, u 15. st. gdje spada ta mapa, imamo nikolu iločkog, bana čitave slavonije...

"totius sclauoniae" uopće ne podrazumijeva "regnum sclauoniae" i istočne županije, tj. šire područje s istočnim županijama. upotreba tog naziva je varirala. ponekad je "totius" obuhvaćalo slavoniju i hrvatsku, ponekad hrvatsku i bosnu, slavoniju i bosnu (pogledaj prepisku papa i ugarskih kraljeva). dakle, uglavnom su se pod "totius" svrstavale slavenske zemlje pod vlašću ugarske krune, ali izvan prostora ugarskog kraljevstva.

p.s. što bi onda značilo "banum totius croatiae" koji se javlja u 13. stoljeću?

EDIT: također, zar nije čudno da na "congregacione regni tocius sclauonie generali nobiles et iobagiones castrum", tj. na saboru cijele kraljevine slavonije, uglavnom sudjeluju samo predstavnici iz križevačke i zagrebačke županije?

[Daniel.N]

Magor kaže:

Pa to nije istina.

Evo npr. karta Mađarske/Ugarske u XV. stoljeću:


Szerém (Srijem) je u sastavu Mađarske (od XII. st. do Turaka, dakle 1521.), zajedno sa županijama Valkó (Vukovarska), Pozsega (Požeška) i Verőce (Virovitička). Postoje još Slavonija (Zagrebačka, Križevačka, Varaždinska, Dubička, Vrbaška i Sanska) i Hrvatska.
Ako se dobro sjećam, Srijem prije Turaka nikada nije bio u sastavu Hrvatske.

Zanima me malo ova karta. Koliko je precizna? Križevačka županija (Körös) je ogromna, a Virovitička (Verőce) minijaturna. A i Baranja ima neki čudni oblik...

Tj. Srijem nije bio "Slavonija u užem smislu", želiš reći.

[Tuli_Kupferberg]

Daniel.N kaže:

Zanima me malo ova karta. Koliko je precizna? Križevačka županija (Körös) je ogromna, a Virovitička (Verőce) minijaturna. A i Baranja ima neki čudni oblik...

Tj. Srijem nije bio "Slavonija u užem smislu", želiš reći.

Većina današnje Slavonije nije bila Slavonija u užem smislu tada. Karta je točna. Virovitička županija bila je jedna od najmanjih, a Našice i Valpovo (jedno vrijeme gotovo sigurno i Osijek) bili su u Baranjskoj županij.

[Daniel.N]

Tuli_Kupferberg kaže:

Većina današnje Slavonije nije bila Slavonija u užem smislu tada. Karta je točna. Virovitička županija bila je jedna od najmanjih, a Našice i Valpovo (jedno vrijeme gotovo sigurno i Osijek) bili su u Baranjskoj županij.

Znam naravno što je tada Slavonija (ZG+KŽ+VŽ). Ali zanima me koliko je karta točna, ono, ovdje nema nijedne iscrtkane, nesigurne granice.

Koji su uopće razlozi za tako malu Virovitičku županiju? Pogotovo što je parsto godina kasnije Virovitička županija bila jedna od najvećih...

[Magor]

Daniel.N kaže:

Zanima me malo ova karta. Koliko je precizna?

Evo, cijela karta:
http://mek.oszk.hu/00100/00102/00102.jpg (mađarski povijesni atlas za gimnazije)

[Shain]

Magor kaže:

Pa to nije istina. Evo npr. karta Mađarske/Ugarske u XV. stoljeću:


Postoje još Slavonija:
1. Zagrebačka, Križevačka, Varaždinska
2. Dubička, Vrbaška i Sanska.

Prema tvojoj karti: Dubička županija i Vrbaska županija bile su nekada dio katoličke Slavonije (a danas su dio Republike Srpske).

Jajačka banovina i Banovina Srebrenik također su bile dio katoličke države (a i one su danas dio Republike Srpske).

Područjem Dubice i Sane vladali su hrvatski Babonići i Hrvoje Vukčić Hrvatinić, područjem Vrbasa vladao je i Martin Frankapan. Jajce je podigao Hrvoje Vukčić Hrvatinić, Banovinom Srebrenik vladali su Babonići, Ivaniš Horvat.

Svi su ti krajevi popravoslavljeni (a neki ovdje pričaju bajke o pokatoličavanju).