Istraživanja javnog mnijenja i izborne analize

[ratni profiter]

pa da, a ti si napisao da uzimaš u obzir gradove, a ne naselja. po gradovima trenutno je gorica 6. grad u državi po broju stanonvika

[Michael Collins]

ratni profiter kaže:

pa da, a ti si napisao da uzimaš u obzir gradove, a ne naselja. po gradovima trenutno je gorica 6. grad u državi po broju stanonvika

Nisi shvatio poantu mog posta. Ja sam rekao da kao "GRAD" priznajem samo 50.000 stanovnika. Evo trebao sam reći da mislim na samo naselje a ne na "Grad" kao teritorijalnu jedinicu. Ispravljam se.

[stagediver]

Michael Collins kaže:

Hrvatska ima samo 8 gradova. Dakle nešto sa 45-50.000 stanovnika, a ne "grad" sa 2500 ljudi.

Evo tih gradova;

1.Zagreb - Milan Bandić 365
2.Split - HDZ
3.Rijeka - SDP
4.Osijek - neovisni, blizak HNS-u
5.Zadar, HDZ
6.Pula, IDS
7.Slavonski Brod, HSP, prešao u nezavisne
8.Karlovac, HDZ

Dakle u osam urbanih centara sa više do 50.000 ljudi, meni se čini da "desni" bolje prolaze.

Dovoljno si dugo na forumu, a da jako dobro znaš da se ovo što si naveo ni u kojem slučaje ne može smatrati argumentom u odnosu na moj navod.

[DJTcro]

Crodemoskop studeni 2017.

HDZ 31,3% -2,2%
SDP 22,9% +0,8%
MOST 8,7% +0,9%
Živi zid 7,5% +0,9%
HSS 3,1% +0,2%

Podrška politici Vlade 30,1%
Protivljenje politici Vlade 55%

Smjer Hrvatske
optimisti 16,9%
pesimisti 76,8%

http://hr.n1info.com/a258997/Vijesti...brinutost.html

[manchild]

Michael Collins kaže:

Hrvatska ima samo 8 gradova. Dakle nešto sa 45-50.000 stanovnika, a ne "grad" sa 2500 ljudi.

Evo tih gradova;

1.Zagreb - Milan Bandić 365
2.Split - HDZ
3.Rijeka - SDP
4.Osijek - neovisni, blizak HNS-u
5.Zadar, HDZ
6.Pula, IDS
7.Slavonski Brod, HSP, prešao u nezavisne
8.Karlovac, HDZ

Dakle u osam urbanih centara sa više do 50.000 ljudi, meni se čini da "desni" bolje prolaze.

pa Varaždin također ima više od 50.000 ljudi

[geom]

DJTcro kaže:

Crodemoskop studeni 2017.

HDZ 31,3% -2,2%
SDP 22,9% +0,8%
MOST 8,7% +0,9%
Živi zid 7,5% +0,9%
HSS 3,1% +0,2%

Podrška politici Vlade 30,1%
Protivljenje politici Vlade 55%

Smjer Hrvatske
optimisti 16,9%
pesimisti 76,8%

http://hr.n1info.com/a258997/Vijesti...brinutost.html

Evo i ostatka rejtinga stranaka
BM365 2.3%
NHR 2%
IDS 1.4%
HNS 1.2%
HSP AS 1.2%
GLAS 1.2%
Pametno 0.8%
HSU 0.7%

Ponešto različiti, i čini mi se, realniji rezultati od Ipsos pulsa Nove TV.

[Zoran Oštrić]

geom kaže:

Ponešto različiti, i čini mi se, realniji rezultati od Ipsos pulsa Nove TV.

Hvala na trudu da sve preneseš! Trebao si prenijeti, kad si se već potrudio prenijeti i manje stranke, i kategorije "ostali" i "neopredjeljeni".

Međutim, na osnovu čega misliš da si kompetentan procjenjivati koji je rezultat "realniji"? Čak i da postoji neka očita razlika u rezultatima?

Da je razlika desetak posto, mogli bismo sumnjati da bar s jednom anketom nešto nije u redu, ali razlike su u okviru očekivane statističke pogreške. Čak i ne treba spominjati razliku u vremenu anketiranja, jer kako sam pisao ranije, ne vidi se neki sigurni trend u posljednjih 14 mjeseci.

Spominjao sam već: ako bi ista agencija, isti dan, na jednako velikom uzorku, istom metodologijom obavila dvije ankete, ne bi rezultat bio isti u obje. 2-3% rezlike ne samo da nije neobično, nego je očekivano.

HDZ je ovdje dobio 31,3%, a u posljednjem istraživanju CroBarometar, koje je obavljeno od oko 1. do 20. listopada, 32,5%. SDP ima 22,9% i 23,4%.

Kod Mosta i ŽZ razlika je nešto veća, ali ništa van očekivanoga.

Osim toga, kad se uspoređuje, treba imati u vidu: CroBarometar (Ipsos) je istraživanje na terenu, osobno ispitivanje, pa je broj neodlučnih u pravilu manji, nego kad se ispituje telefonom; zato i taj podatak treba uvijek pogledati. Za usporedbu rezultata, kao i za usporedbu s prethodnim izborima ili za prognozu rezultata izbora, treba odbiti neodlučne.

U 14 anketa CroDemoskop, koje su provedene nakon izbora u rujnu 2016., HDZ je dobio (kad se odbiju neodlučni) između 34,1% i 39,2%. Oscilacije dakle nisu velike, a nema ni nekog jasnog trenda. Posljednji rezultat je 35,6%. Posljednji rezultat je nešto niži nego u posljednjih pet mjeseci, kad je malo varirao oko 38% (prije toga, u svibnju je bio 34,5%). Možda je to početak trenda pada, ali možda i puka varijacija.

U 12 anketa CroBarometar do rujna, HDZ je dobijao između 35,4% i 37,5%, a u 13. anketi u listopadu su na najlošijem rezultatu dosad, sa 35,1%. Razlika je međutim opet sasvim mala, tako da ne možemo ništa zaključivati.

Kad se gledaju rezultati posljednjih izbora, HDZ je na istom, a kad zbrojimo rezultate SDP+HNS+HSU+HSS (jer je to na izborima bila zajednička lista - a kako će biti na idućima, nitko sad ne zna), nešto su ispod, za 2-3%.

Most oscilira oko istog rezultata, a Živi zid je nešto bolji nego na izborima, čak +5% u posljednjem CroBarometru (6,2% na izborima, 11,3% u anketi bez neodlučnih), ali također nije sigurno da je rezultat koji bi mogao postati stabilniji.

Ostali su premali da bismo išta mogli zaključivati, osim da IDS i dalje sigurno drži primat u Istri.

[Michael Collins]

manchild kaže:

pa Varaždin također ima više od 50.000 ljudi

Varaždin (naselje) ima 38.839 stanovnika.

[Stipe23]

Evo cjelovitog i kvalitetnog pregleda trendova javnog mnijenja -

Nakon godinu dana na vlasti i Agrokora, Plenković je najnepopularniji, a Vlada mu stoji najgore dosad
Proučili smo brojke Cro Demoskopa i u tri od četiri ključne kategroije Plenković i njegova Vlada imaju najlošiji rezultat dosad
http://www.telegram.hr/politika-krim...najgore-dosad/

Ja bih rekao, sve to je i odraz atmosfere u društvu općenito.

Kojoj je uzrok HDZ.

Aleksandar je drastično opao u godinu dana.

Premijer je u mandat ušao kao najpozitivniji političar. u studenom 2016. ga je najpozitivnijim smatralo 24 posto građana, a s vrha ljestvice popularnosti svrgnuo je predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović. Najpopularniji je ostao devet mjeseci, sve do ovog kolovoza.
Ipak, primijetili smo da mu je popularnost iz mjeseca u mjesec opadala za po koji postotni poen da bi u kolovozu došao na 17,2 posto i našao se iza predsjednice. Posljednja tri mjeseca otkako je najpozitivniji političar prema mišljenju građana ‘Nitko’ premijer je na trećoj poziciji, a njegova popularnost i dalje opada. Sada je na rekordno niskih 11,1 posto po popularnosti.

SDP stagnira kroz cijeli period.
S 25.9 su odmah sljedeći mjesec pali još 2 postotna boda ili tako nešto, i tu i ostali.

SDP je tako u studenom prošle godine, nakon dolaska Plenkovićeve Vlade, imao 25,3 posto podrške građana. dok je sada na 22,9 posto i zapravo se cijelu ovu godinu vrti oko tih brojki.

Iz tih razloga nije iznenađenje ovo -

Premijerove nervozne reakcije u razgovoru s novinarima, kojih na početku mandata nije bilo, a u posljednje vrijeme nisu rijetkost, mogu se tumačiti i kao pokazatelj da je i sam premijer svjestan ovih brojki. Proučili smo kretanja popularnosti premijera i Vlade otkad su došli na vlast prema istraživanju Promocije plus Cro Demoskop.


-Stipe

[DJTcro]

http://www.24sata.hr/news/istrazivan...d-raste-549785

Studeni 2017

HDZ 30,2
SDP 21,2
Živi zid 11,7 + Promijenimo Hrvatsku 1,4% = 13,1%
Most 7,5%
------
Hrvatska politička scena se mijenja. Dvostranačje je mrtvo. Sada imamo tri politička bloka.

[Stipe23]

Mijenjala se već u doba ORAH-a na način sličan ovome.

Po meni, ovo je kratki rok, eventualno srednji.
Živi zid nema kadra za dulji i za iskorak više, za okupiti širu potporu.

Inače, "dvostranačje" teško da smo ikad i imali.


-Stipe

[Michael Collins]

DJTcro kaže:

http://www.24sata.hr/news/istrazivan...d-raste-549785

Studeni 2017

HDZ 30,2
SDP 21,2
Živi zid 11,7 + Promijenimo Hrvatsku 1,4% = 13,1%
Most 7,5%
------
Hrvatska politička scena se mijenja. Dvostranačje je mrtvo. Sada imamo tri politička bloka.

Ma gledaj prijatelju, nama je najveći problem izborni sustav.

Ne ulazim sada u ankete, niti ih smatram releventanim za išta, ali ako gledamo izborne rezultate kao mjerilo, dvostranačje nikada ne bi ni postojalo da imamo izborni sustav sličniji recimo Slovačkoj. Ali i tu bi bio problem, kojeg ću objasniti u primjer 2.

Ali ajmo redom

1.Regionalna priroda izbornih jedinica.

Iako je Hrvatska mala i prilično homegena zemlja, dobili smo čudnovati izborni sustav koji preferira regionalne strančice, koje ne mogu osvojiti više od 5-10 mandata, ali su jake u pojedinoj izbornoj jeidnici.

Tako smo imali HSS u 2. izbornoj, HNS u 3. izbornoj, HDSS. u četvrtoj i petoj izborj, naravno IDS u 8. izbornoj.

Samo su Laburisti, Živi zid i MOST uspijeli osvajati mandate nakon 2011. u 5 ili više izbornih jedinica. Ne znam za HNS jer tada su već bili dio koalicije pa neću reći ni DA ni NE.

Dakle radi se o totalnoj regionalnoj podiejli koja bi bila primjerenijaŠpanjolskoj ili nekoj drugoj složenoj federaciji, a ne maloj Hrvatskoj.

Ili stvoriti manje izborne jedince kao u Britaniji, gdje je jedan mandat=jedna izborna ili staviti cijelu državu kao jednu izbornu kako imamo u Slovačkoj, Srbiji ili Izraelu.
Iako većina ljudi misli da smo jedna izborna i sve donedavno nismo ni imali ankete po izbornima niti se itko zamarao s time.

2. Veliki broj stranaka i izborna rascjepkanost

Dok se većina ljudi slaže da je sadašnii izborni sustav slab, ovaj drugi problem ne razumije ni većina ljudi koja prati politiku.
Jako je lako izaći na izbore, jako je lako napraviti listu.

Teoretski to nije loša stvar ali u praksi je katastrofa.

Pokazat ću ti na par primjera:

Europski izbori 2013.
HDZ, HSP AS i partneri 32.86%
SDP, HNS i partneri 32.07%
Laburisti 5.77%

Dakle čak 29,35 svih glasova je BAČENO. Izašlo je nevjerovatnih 28 lista.

Čak i po izbornim jedinicama, to je jako, jako loše.

Izbori 2016. I.izborna jedinica (Zagreb)

1. SDP, HNS i partneri 39,36%
2. HDZ 31,63%
3. MOST 10,41%
4. ŽIVI ZID i partneri 5,89%

Dakle 4 stranke su osvojile 87% glasova, što teoretski nije loše.
Ali onda pogledajmo da je čak 19 stranačkih ili neovisnih lista izašlo u I. izbornoj jedinici.

Dakle čak 16 lista je podijelilo 13% glasova.

To se može jako lako rješiti, recimo da se prikupi 10.000 potpisa za listu.

[Phlegma]

CRO DEMOSKOP Živi zid postao treća stranka u Hrvatskoj

Da su parlamentarni izbori provedeni početkom prosinca (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59 %), HDZ bi bio relativni pobjednik izbora s potporom od 30,8 posto (prema 31,3 posto iz studenog). Istovjetni je pad od pola postotnog boda zabilježila i vodeća opozicijska stranka SDP koja bilježi izbornu potporu od 22,3 posto.

Živi zid bio bi treća stranka u Hrvatskoj s izbornom podrškom od 11 posto (prema 7,5 posto iz studenog), dok bi MOST pao na četvrto mjesto. Živi zid je najveći dobitnik na političkoj sceni u posljednjih mjesec dana, a ovomjesečno treće mjesto je najbolji plasman u posljednjih godinu i pol, dok je razina izborne potpore najviša izmjerena otpočetka pojavljivanja Živog zida na hrvatskoj političkoj sceni.

Most je sada na četvrtom mjestu s izborom od 7,5 posto što je ujedno i najveći pad koji je neka stranka zabilježila u ovomjesečnom istraživanju.

HSS je peti s izbornom podrškom od 3,5 posto (prije mjesec dana 3,1 posto), dok je Stranka rada i solidarnosti BM 365 na šestom mjestu s izborom od 2,1 posto (prema 2,3 posto iz studenog).

Podršku iznad jedan posto bilježi pet stranaka: Neovisni za Hrvatsku (1,7 posto), HNS (1,3 posto), IDS (1,1 posto) te Glas i HSP AS (po 1 posto). Četiri su stranke s izborom manjim od 1 posto: HSU (0,8 posto), HDSSB i Pametno (po 0,6 posto) i HSLS (0,4 posto). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 2,5 posto, dok je 11,9 posto neodlučnih.

[Stipe23]

Ovaj SDP pada već godinu dana, a uvijek je na 22%

To je neko matematičko čudo!


-Stipe

[DJTcro]

Ako Most i Živi zid žele dodatno povećati broj zastupnika, moraju pokrenuti referendum o izbornom zakonu s ciljem da Hrvatska bude jedna izborna jedinica.

Zamislite da je Hrvatska jedna izborna jedinica.
Zajedno bi treći blok imao 35 zastupnika.

Trenutno je stanje da recimo Živi zid može imati u svim jedinicama oko 9% glasova, a Most oko 6%. I jedni i drugi bi imali 10 zastupnika u Saboru.

[gigapop]

DJTcro kaže:

Ako Most i Živi zid žele dodatno povećati broj zastupnika, moraju pokrenuti referendum o izbornom zakonu s ciljem da Hrvatska bude jedna izborna jedinica.

Zamislite da je Hrvatska jedna izborna jedinica.
Zajedno bi treći blok imao 35 zastupnika.

Trenutno je stanje da recimo Živi zid može imati u svim jedinicama oko 9% glasova, a Most oko 6%. I jedni i drugi bi imali 10 zastupnika u Saboru.

Zanimljivo mi je to. Mijenjanje izbornih pravila. To je ko da kažeš da zamislimo da se promjene pravila u nogometu na način da Dinamov gol bude dimenzija 2,5 x 3,5 cm a protivnički nek bude tak kak je sad. Siguran sam da bi Dinamo bio prvak Evrope kad bi se po takvim pravilima igralo.

Uglavnom, kad bi se "anketarima" vjerovalo, Josipović bi bio još uvijek predsjednik, a Partija bi imala dvotrećinsku većinu u saboru.

[Zoran Oštrić]

Stipe23 kaže:

Ovaj SDP pada već godinu dana, a uvijek je na 22%

To je neko matematičko čudo!

Ne pada stalno, povremeno i naraste. U listopadu, u prvoj anketi nakon izbora, bili su na 27,0%, zatim su do veljače 2017. opali na 22,3 i nakon toga variraju malo gore ili dolje.

Ako uračunamo postotke dobivene u ankete odbijajući neodlučne i usporedimo sa rezultatima na izborima, HDZ je u rujnu 2016. (s nešto partnera) imao 36,27%, a sada u anketi 35,0%. Tadašnja koalicija SDP/HNS/HSS/HSU/ imala je 33,82%, a sada 31,7%. (To navodim za usporedbu, a kakve će stvarno koalicije biti do idućih izbora, tko zna.) Most je malo opao, a ŽZ danas dobiva dvostruko, s 6,23% porasli su na 12,5%.

[Stipe23]

Zoran Oštrić kaže:

Ne pada stalno, povremeno i naraste.

Eto.


-Stipe

[Zoran Oštrić]

DJTcro kaže:

Ako Most i Živi zid žele dodatno povećati broj zastupnika, moraju pokrenuti referendum o izbornom zakonu s ciljem da Hrvatska bude jedna izborna jedinica.

Nema šanse da bi oni mogli organizirati toliko masivnu akciju prikupljanja potpisa i prikupiti dovoljno.

Drugo, to je loš sustav, jer je jedna lista s više do 100 imena (ako želimo zadržati pravo na preferencijalne glasove) vrlo nepregledna. Takav sustav ima, koliko sma naučio kad se o tome diskutiralo, u Europi Srbija, a nisam siguran za Slovačku jer su opisi koje nalazim nejasni; ali postoji i visoki izborni prag. The threshold requires every party (even listed in a coalition) to win 5% of the national vote to gain parliamentary representation. U takvom sustavu, HDZ i SDP bi mogli veselo definitvno otkačiti sve koalicijske partnere i imali bismo samo četiri stranke u Saboru, jer nitko drugi nema šanse na 5% na nacionalnom nivou (a upitno je bi li uspjela i neka skrpljena koalicija).

Logičniji sustem jest da postoje izborne jedinice, tako da su liste s 10-20 imena, razumniji broj, ali onda posotji oi dodatna nacionala lista, s koje se dodaju mandati, tako da se maksimalno postigne proporcionalnost. Takav sustav imaju Austrija, Švedska, Nizozemska, Irska i još neki.

Ali u desetak godina, doslovno nijednm nisam uspio postići da netko, kme to objašnjavam, kaže "aha, shvatio sam". Izgleda da je ljudima to prekomplicirano.

Zamislite da je Hrvatska jedna izborna jedinica.
Zajedno bi treći blok imao 35 zastupnika.

Koji "Treći blok"? Nije mi poznato da to postoji.

Na izborima 2016, osim dva dominantna bloka, svi ostali zajedno osvojili su 36 mandata.

Ako pretpostavimo proporcionalni sustav, s jednom izbornom jedinicim i izbor 140 zastupnika (bez nacionalnih manjina i stranaca), te nacionalni prag od 5%, uz D'Hondtov sustav podjele mandata, podjela bi bila:

HDZ - 61
SDP - 44
ŽZ - 21
Most - 14

HDZ bi bio u poziciji ili da se dogovori sa ŽZ, ili sa Mostom, plus inozemci i manjinci. Nikakva bitna razlika.

Ako bismo pak izborni prag snizili na 1% (što je malo više nego u Nizozemskoj, a u Danskoj je 2%), onda bi (dodatno, u takvim sustqavima nema zajedničkih lista), raspored bio:

HDZ - 53
SDP - 39
ŽZ - 19
Most - 13
HSS - 6
MB365 - 3
NZH - 2
HNS - 2
IDS - 1
HSP-AS - 1
Glas - 1

U odnosu na sadašnji sastav Sabora, osim što ŽZ znatno raste (s 8 na 19) i nema nekih bitnih razlika. HNS znatno pada što se i očekuje, IDS s 3 pada na 1 mandat, HSS bi mogaoovdje biti bolji nego u današnjem sustavu, marginalci osvajaju nekoliko mjesta.

Današnhji sustav s zajedničkim koalicijskim listama ima isti učinak kao snižavanje izbornoga praga, omogućavajući da niz malih stranaka uđe u Sabor. Poslijeizborni pregovori bili bi otprilike isti kao 2015. i 2016, samo bi se ŽZ s ovim rezultatima mogao naći u ulozi, koju je tada imao Most.

PO današnjem sustavu pak, imajući u vidu da ŽZ ima 12,5% ne računajući one koji se u anketi nisu izjasnili, ako bi teoretski to bilo ravnomjerno rapsoređeno u svih 10 domaćih IJ, dovoljno je svuda za po dva mandata, dakle ukupno 20. Narano, negdje bi ostali na samo jednom, a negdje bi možda dohvatili i 3. Tako da i tu nema velikih promjena.

[Michael Collins]

Zoran Oštrić kaže:

Ako pretpostavimo proporcionalni sustav, s jednom izbornom jedinicim i izbor 140 zastupnika (bez nacionalnih manjina i stranaca), te nacionalni prag od 5%, uz D'Hondtov sustav podjele mandata, podjela bi bila:

HDZ - 61
SDP - 44
ŽZ - 21
Most - 14

HDZ bi bio u poziciji ili da se dogovori sa ŽZ, ili sa Mostom, plus inozemci i manjinci. Nikakva bitna razlika.

Ako bismo pak izborni prag snizili na 1% (što je malo više nego u Nizozemskoj, a u Danskoj je 2%), onda bi (dodatno, u takvim sustqavima nema zajedničkih lista), raspored bio:

HDZ - 53
SDP - 39
ŽZ - 19
Most - 13
HSS - 6
MB365 - 3
NZH - 2
HNS - 2
IDS - 1
HSP-AS - 1
Glas - 1

Kako si izračunao koliko bi imao HNS a koliko Glas na izborima 2016.?