http://tris.com.hr/2018/05/zza-katas...denja-jadrana/
Za katastrofu nespremni:
Međunarodna vježba zvanja ‘upomoć’ u slučaju teškog zagađenja Jadrana
Ako danas i sutra (utorak i srijeda, 22. i 23. svibnja 2018. godine) na moru ispod Kaštela uočite neuobičajeno puno brodova, neki dim i tome slično, budite bez brige, riječ je o priredbi nazvanoj: Međunarodna sveobuhvatna terenska vježba civilne zaštite Jadrana od onečišćenja. S obzirom da se vježba međunarodno ima i svoje englesko ime: ‘Full Scale Civil Protection Exercise – ADRIATIC 2018’.
Naime, Državna uprava za zaštitu i spašavanje Republike Hrvatske, kao projektni koordinator i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, kao projektni partner, zajednički sudjeluju u provedbi međunarodnog projekta “Full Scale Civil Protection Exercise – ADRIATIC 2018”, koji se provodi u suradnji s projektnim partnerima Upravom za zaštitu i spašavanje Republike Slovenije, Ministarstvom unutarnjih poslova – Upravom za izvanredne situacije Republike Crne Gore te Nacionalnom središnjicom za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRCC Rijeka).
Kako kažu, cilj vježbe je ‘provjera trenutne sposobnosti zajedničkog djelovanja svih tijela nadležnih za nadzor i zaštitu prava i interesa RH na moru u slučaju iznenadnog onečišćenja mora, kao i stupanj uvježbanosti svih tijela i funkcionalnosti postojećih materijalno – tehničkih resursa te razina kompetencija zapovjednog kadra’.
Umjetna katastrofa
Ta će se vježba umjetne katastrofe na moru pa pozivanja susjeda upomoć odvijati temeljem scenarija koji predviđa aktiviranje sustava traganja i spašavanja na moru, sustava za suzbijanje iznenadnih onečišćenja mora i čišćenja obale od onečišćenja.
Čini se kako se stvari kreću na bolje, budući da su državne vlasti potvrdile kako shvaćaju da je Jadransko more za Hrvatsku važno i bitno.
– Naime, morski prostor od strateške je važnosti za opstojnost i razvoj Republike Hrvatske, kao najvredniji i najosjetljiviji prirodni sustav te ga s posebnom pozornošću treba zaštititi od svih mogućih ugroza pa tako i onečišćenja iz svih izvora – vele u Ministarstvu mora i ostaloga.
Zanimljivo na jednak način se nije razmišljalo prije nekoliko godina, kada su se gotovo sve političke strukture, kako one na vlasti , tako i one u oporbi, ujedinile kako bi gurali projekt kojemu je gotovo čitava površina hrvatskog Jadrana umalo trajno data naftnim korporacijama na upravljanje, istraživanje, te eksploataciju: bušenje i crpljenje nafte i plina.
Od toga, kako se može čuti, još se nije odustalo, a posebice nije jedan od najljućih zagovornika, odnosno operativaca u provedbi općeg bušenja Hrvatske, bivši ministar Ivan Vrdoljak (HNS).
Zbog čega cijela ova međunarodna zbrka u Kaštelima i Splitu, a koja nema tijesne veze s turizmom.
Skupa službena vozila i telefoni umjesto zaštite mora
Odgovor je sljedeći: Hrvatska, unatoč tome što raspolaže Jadranskom morem već desetljećima, još uvijek nema odgovarajuće tehničke i ljudske sposobnosti kako bi sama očistila svoje more od nenadanog zagađenja, recimo curenja nafte itd. Iako Jadran trenutačno osigurava gospodarski opstanak Hrvatske jer turisti hrle na njegove obale, državni vrh se od neovisnosti Hrvatske nije sjetio kako bi mu trebalo posvetiti posebnu pažnju: nabaviti specijalizirane brodove za čišćenje mora, obučiti posebne timove koji bi provodili takve akcije, te stvoriti sustav brzog zamijećivanja i ekspresne intervencije u slučajevima većih nevolja na moru.
Ali ne… umjesto za zaštitu strateških resursa, liječenje i kvalitetnije obrazovanje djece i brigu o gospodarstvu, vlasti i dalje imaju druge priroritete u trošenju zajedničkog novca iz proračuna, primjerice za nabavku ekstrenmo skupih službenih vozila za državne službenike, kupnju skupih telefona, besmislena putovanja u inozemstvo itd. Stoga sada priznaju kako nemamo dovoljno ‘vlastitih kapaciteta’.
– Scenarij vježbe predviđa, radi nedostatnih vlastitih kapaciteta vatrogastva i kapaciteta za suzbijanje onečišćenja mora, aktivaciju međunarodne pomoći i specijaliziranih timova za gašenje požara, kao i timova za čišćenje onečišćenja mora i obale, putem Centra za koordinaciju hitnih intervencija (Emergency Response Coordination Centre – ERCC). ERCC će mobilizirati nužne kapacitete i stručnjake iz zemalja članica, dok će o potrebi osiguravanja dodatne pomoći biti obaviještena i Europska agencija za pomorsku sigurnost (European Maritime Safety Agency – EMSA), koja će Republici Hrvatskoj staviti na raspolaganje brod čistač „Marisa-N“, opremljen opremom za suzbijanje onečišćenja većih razmjera, kao i opremu za suzbijanje onečišćenja mora iz novouspostavljenog EAS centra, smještenog u Ravenni – vele u morskom Ministarstvu.
Dosadašnji način postupanja dokazao je kako je zajedničko, pravovremeno i usklađeno djelovanje svih tijela najbolji način nadzora i zaštite morskog prostora pod jurisdikcijom RH, dodaju oštroumno. Tako iz Italije za ovu vježbu dolazi specijalni brod-tanker za čišćenje Marisa N, zahvaljujući Europskoj agenciji za pomorsku sigurnost koja ipak nije u Bruxellesu, te je ‘ jedna j od decentraliziranih agencija EU sa sjedištem u Lisabonu’.
Europa shvatila
Agencija pruža tehničku pomoć i podršku Europskoj komisiji i državama članicama u razvoju i provedbi zakonodavstva EU-a o sigurnosti pomoraca, onečišćenju brodovima i pomorskoj sigurnosti. Obavlja i operativne zadatke na području odgovora na onečišćenje nafte, praćenja plovila te u dugoročnom identifikaciji i praćenju plovnih objekata.
Ni uređena Europa nije baš bila na čisto s nenadanom prljavštinom na moru.
Presudni poticaj, kako kažu, državama članicama Europske unije vezano uz uspostavu EMSA-e uslijedio je nakon katastrofalnih posljedica pomorskih nesreća u kojima su sudjelovali brodovi ‘Erika’ (1999. godine) i ‘Prestige’ (2002. godine), a koje su prouzročile masovna onečišćenja mora istjecanjem nafte i naftnih derivata te velikim ekološkim katastrofama duž Španjolske i Francuske obale, čije posljedice tamnošnji ekosustavi trpe i danas. Navedene ekološke katastrofe potakle su zajednicu Europskih država na donošenje odluka kojima se omogućilo financiranje bolje pripreme sustava zaštita u slučajevima onečišćenja mora uslijed masivnih izlijevanja nafte u more.
Inače,
godišnje se u hrvatske luke iskrca oko 11,5 milijuna tona opasnih i štetnih tvari, uglavnom ulja, dok se takvih tvari na cijelom Jadranskom moru iskrca oko 72 milijuna tona, stoga je za Republiku Hrvatsku međunarodna suradnja i organiziranje međunarodnih terenskih vježbi u cilju preveniranja i suzbijanja onečišćenja mora većih razmjera, od presudne važnosti, vele u Ministarstvu.
Nakon predstave u splitsko-kaštelanskom akvatoriju, građani će moći i posjetiti specijalni brod čistač „Marisa-N“, koji je opremljen uređajima i sredstvima za suzbijanje onečišćenja mora većih razmjera, sutra od 17 do 18 sati na lukobranu u splitskoj luci.
Valja se nadati kako će Marisa N iz talijanske Ravenne u hrvatske vode i ubuduće dolaziti isključivo radi sličnih vježbica.
?
Linearni mod
