Natrag   Forum.hr > Društvo > Povijest > Vojna povijest i tehnologija

Vojna povijest i tehnologija Od praćke do ratova zvijezda.

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 11.04.2016., 00:54   #3741
Quote:
Nomen Nescio kaže: Pogledaj post
Kužim šta hoćeš da kažeš. Po mom mišljenju, Švabe su znali da ne mogu da iskoriste avijaciju u borbi protiv SSSR-a.
U cjelini gledajući, Istočno bojište je predstavljalo jednu lakših bojišnica za Luftwaffe u toku kasnijeg razdoblja WW2. Primjerice na zapadnome bojištu 1944. godine, Wehrmacht nije mogao izvesti značajniji pomak snaga (pogotovo motoriziranih) bez da ne bude uočen od strane anglo-američke lovačko-bombarderske avijacije. Znači svaka posada jednog njemačkog tenka u pokretu bila je sigurna od zračnih napada samo u toku noći, dok je po danu ista bila prisiljena na mirovanje. Naravno pokret je bio moguć po danju pod uvijetom da vozilo bude kamuflirano vegetacijom, te je jedan član vozila morao stalno pregledavati nebo. Takvog slučajeva na istočnoj bojišnici do kraja rata naprosto nije bilo. Luftwaffe je tokom 1944 uspijevala zadobiti lokalnu nadmoć na dijelovima bojišta gdje bi se proveo protu-napad. Isti bi često puta bio podržan zrakoplovima tipa Ju-87G ili pak Hs 129. U isto vrijeme njemačka oklopna vozila bi se kretala bez ikakve vegetacijske kamuflaže. Takav poduhvat na zapadnoj ili pak talijanskoj bojišnici za Wehrmacht naprosto nije bio moguć. (možda doduše jeddino noći napadi manjim grupama zrakoplova)
Relativno dobi prikazi navedene taktike tokom 1943/1944 godine mogu se pogledati u njemačkim filmskim žurnalima, pruzetim za potrebe ovog dokumentarnog filma: https://www.youtube.com/watch?v=LtwAcsLmYBs
Schlange86 is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.04.2016., 10:52   #3742
evo jedan vrlo fini link koji dokumentira kronološki svaki potopljeni vojni brod saveznika(Amera,Britanaca,Sovjeta) od strane Nijemaca,Talijana ili Japanaca.
Otto83 is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.04.2016., 10:56   #3743
Također jedan me lik pitao gdje mi je link za tvrdnju od cca 1100 proizvedenih podmornica od strane Nijemaca...evo svaka podmornica poimence točno 1156 plovila.
Otto83 is offline  
Odgovori s citatom
Old 11.04.2016., 10:58   #3744
također evo i njemački gubici podmornica po godinama ..U-boat losses 1939-1945(kada kliknete na svaku godinu posebno,otvori vam se dataljan opis sudbine svake podmornice).
Otto83 is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.06.2016., 17:41   #3745
Juce bilo 75 godina od pocetka Barbarosse. Cisto da se podsetimo. Kupio sam jednu knjigu, o usponu i padu III rajha, a drugu, o Staljingradskoj bitci, poklonio prijatelju, i malo procaskali o Istocnom frontu. Neiscrpna tema, ali neiscrpna.
Nomen Nescio is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.06.2016., 21:29   #3746
A i 72 godine od pocetka operacije Bagration!
antet is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.06.2016., 21:40   #3747
Nije tema ali i 423 godine od bitke za Sisak.

https://en.wikipedia.org/wiki/Battle_of_Sisak
saurs is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.06.2016., 03:42   #3748
A i 30 godina od kada je Maradona dao gol rukom protiv Engleza na Svetskom prvenstvu u Mexicu 1986.
Nomen Nescio is offline  
Odgovori s citatom
Old 17.09.2016., 09:13   #3749
Ovih dana je godišnjica početka Lenjingradske sage, koja je trajala 872 dana i odnela verovatno milion žrtava, neke procene idu i više. Najveći broj stradalih je zapravo od gladi i zime.

Evakuisano je oko 1.4 miliona za vreme ove sage. Smatra se najvećom opsadom kada se uporede ljudske žrtve, a i sam efekat na grad. Kažu da je oko 700 000 njih preživelo (od 3,5 miliona stanovnika, koliko ih je bilo pre početka rata). Od ovih 700 000, oko 300 000 ih je došlo sa strane tokom opsade kako bi pomogli stanovnicima.

Fascinantna tema, koliko god da se čita i istražuje, uvek nešto novo.

Neverovatno je da je Lenjingrad u to vreme bio najveća svetska banka semena, korena i slično, koju Sovjeti nisu premestili, kao što su to učinili, recimo, sa Ermitažom. Banka semena (od par tona) je sačuvana u podrumu, stražari su je čuvali, za koje se pouzdano zna da su neki umrli od gladi (njih 9, ukupno 28 osoblja je umrlo) - ni jedno seme (od cca 250 000) nije upotrebljeno da se spasi narod, sve je sačuvano. Nisu hteli da jedu ono što su oni smatrali "budućnošću njihove države." Epic.
__________________
Une difficulté est une lumière. Une difficulté insurmontable est un soleil.
Nomen Nescio is offline  
Odgovori s citatom
Old 19.09.2016., 16:00   #3750
Čiato sam O Leningradskoj Bitci ,gdje su Rusi ostali opkoljeni , hrana i transport je išao preko jezera il rijeke ,kada je bila zaleđena, i to su svakodnevno stručnjaci mjerili debljinu leda ,kako bi izračunali protok tonaže vozila,koje je donosilo hranu. Svejedno su ljudi svakodnevno umirali od gladi pa i zime. Došlo je i do pojave kanibalizma. Čak,kada im je silos šečera eksplodirao ,su skupljali šečer sa zemljom i tako ga prodavali,na tržnici na crno ,je bilo vrlo malo mesa upitne kakvoče, pse i mačke su več odavno riješili ka i golubove.
žaccko is offline  
Odgovori s citatom
Old 23.09.2016., 22:06   #3751
Quote:
Nomen Nescio kaže: Pogledaj post
Neverovatno je da je Lenjingrad u to vreme bio najveća svetska banka semena, korena i slično, koju Sovjeti nisu premestili, kao što su to učinili, recimo, sa Ermitažom. Banka semena (od par tona) je sačuvana u podrumu, stražari su je čuvali, za koje se pouzdano zna da su neki umrli od gladi (njih 9, ukupno 28 osoblja je umrlo) - ni jedno seme (od cca 250 000) nije upotrebljeno da se spasi narod, sve je sačuvano. Nisu hteli da jedu ono što su oni smatrali "budućnošću njihove države." Epic.
Možda se objašnjenje krije u tome da bi u slučaju krađe svih 28 dobilo metak u vrat.
__________________
lemonzoo kaže:
nije zabranjeno iznositi argumente u korist ruske invazije, sve dok se netko ne naslađuje nad ubijanjima i sličnim stvarima, i dok se ponaša civilizirano
IamBlackShip is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.09.2016., 00:26   #3752
Lenjingradska bitka po svome opsegu,okruženju ljudstvu i žrtvama je jedna od najtragičnijih u povijesti. U gradu je ostalo nešto vojske ,oficira i tajne službe Rusije omražene NKVD.INače sam,Lenjingrad je poznat po svjetskim imenima botaničara.šahista,kompozitora,baletana,književnik a isl. Mnogi utjecajni ljudi su u sate zamračenja pomagali,koliko su mogli jedni drugima,dok su vrijeme kratili svojim igrama poznatih po šahu ,kompozicijama isl. Mislim kako su više od tri godine ostali u okruženju, prilikom čega je Nacistima bilo prioritetno ih ostaviti izolirane te da pomru od gladi. Iako je pomoć stizala raznim tajnim putevima,sve je to bila kap u moru naspram toliko ljudstva. Inače ima dosta dobrih knjiga na tu temu kao "Grad lopova" .
žaccko is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.09.2016., 23:24   #3753
Pročitao sam negdje da su Finci zajebali Nijemce kod Lenjingrada. Odnosno da su trebali napasti sa sjevera čime bi grad bio u potpunosti okružen. No, Finci su stali na svojim granicama i to je to. Zna li netko više?
saurs is offline  
Odgovori s citatom
Old 24.09.2016., 23:58   #3754
Finci su dosli do granica koje su izgubili u Zimskom ratu i tu stali.
Uglavnom nisu bili zainteresirani za osvajanje, htjeli su vratiti godinu dana ranije izgubljeno.
Pitanje je koliko bi, i bi li uopce krenuli u osvajanje da je ratna sreca otisla na nacisticku stranu.
antet is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.09.2016., 18:22   #3755
Quote:
antet kaže: Pogledaj post
Finci su dosli do granica koje su izgubili u Zimskom ratu i tu stali.
Uglavnom nisu bili zainteresirani za osvajanje, htjeli su vratiti godinu dana ranije izgubljeno.
Pitanje je koliko bi, i bi li uopce krenuli u osvajanje da je ratna sreca otisla na nacisticku stranu.
Eh, pitanje je što bi bilo da su se uključili u opsadu Lenjingrada i da je Lenjingrad pao. Koja bi to bila strateška vrijednost za Njemačku, gubitak za SSSR i kako bi utjecalo na sam rat? Puno pitanja pa ako se nekome da odgovarati...
saurs is offline  
Odgovori s citatom
Old 25.09.2016., 18:36   #3756
Bila je to vrlo slaba priprema u zadanim okolnostima.
Ako je Treći Reich izgubio dragocjeno vrijeme u invaziji na Kraljevinu Jugoslaviju,onda je odmah trebao organizirati dobrovoljačke divizije iz NDH,Slovačke,Madžarske,Rumunjske,Bugarske pa čak i Srbije(od strane Ljotića) i to u puno većem broju.

Nije se smjelo razmišljati o manjem broju od pola milijuna ljudi.
Npr.nacionalni maksimumi po kontingentu iznosili bi slijedeće;

NDH - 20.000
Slovačka - 15.000
Madžarska - 120.000
Rumunjska - 130.000
Bugarska - 110.000
Srbija - 15.000

Ukupno aktiva ; 410.000 ljudstva
Rezerva ; neredovita popuna

Svakako je u tom broju trebalo organizirati i oklopne snage koje bi samostalno mogle nastupati prema Donu odnosno u Grupi Armija Jug.
Ciljano je trebalo učiniti i da Abwehr ili RSHA pripreme plan regrutacije Kavkazskog dobrovljačkog korpusa ili Operativne grupe Kavkaz koja bi u tome ubrajala sve zainteresirane iz svih naroda na tom području najvećim dijelom ubrajajući;
Gruzijce,Abhkaze,Azere,Čečene,Osete,Inguše,Mingrea lce,Avare,Dagestance i sl.
Mogli su računati na najmanje 50.000 potencijalnih kolaboracionista.

Spomenimo i to,da se i prije početka operacije Barbarossa moglo pripremiti grupe diverzantskih odreda među antikomunističkim dobrovoljačkim bataljunima u Kazakhstanu i zaći sovjetskoj vladi iza leđa...


Razlozi neuspjeha mogući su i ovi razlozi;

a)Nedovoljna dalekosežna/strateška priprema.
b)Neiskorišteni alternativni resursi.
c)Slaba politička propaganda razotkrivanja čekinih/NKVD zločina.
d)Nepopunjenost jedinica efektivnim oružjem.
__________________
Što misliš da Aleksandar pustošeći svijet traži usred užasa, lomljave i rata? Moren dosadom koju ne može da ukroti boji se da ostane sam sa sobom i teži da izbjegne sebe - Neoantigona
E-Absynthe is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.10.2016., 05:23   #3757
Quote:
saurs kaže: Pogledaj post
Pročitao sam negdje da su Finci zajebali Nijemce kod Lenjingrada. Odnosno da su trebali napasti sa sjevera čime bi grad bio u potpunosti okružen. No, Finci su stali na svojim granicama i to je to. Zna li netko više?
Da, to je točno. Antet je već sve ono bitno ukratko sažeo i rekao u svom postu, no pošto sam nekad prije sam pisao o ovome, kopirati ću tekst tog starijeg posta pa ćeš naći nešto malo više riječi o toj situaciji.

Quote:
Što se tiče Lenjigrada, Nijemcima je jako nedostajao pritisak Finaca sa sjevera. Finci jesu zauzeli sjeverni dio iznad Lenjingrada, ali nisu napravili potpuni pritisak koji je Nijemcima trebao.

Možda bi opsada Lenjingrada drugačije izgledala, tj. gotovo bi sigurno uspjela da je napravljen potpun pritisak na grad onako kako su to zahtjevali Nijemci, točnije tražili napredovanje finske armije prema jugu i zatvaranje grada u potpunosti, a ponajviše da se presiječe moguća veza grada sa ostatkom Rusije preko jezera Ladoga. No maršal Mannerheim je redovito odbijao pokretanje finskih postrojbi dalje od ovih crta položaja koje su zauzeli - mapa lenjingradskog fronta. A Nijemci nisu imali snage za odrađivanje tog posla pošto su im snage bile dosta vezane na njihovom istočnom krilu gdje su imali pritisak sovjetskih trupa za otvaranje koridora prema gradu.

Finci em što su odbili daljnje napredovanje prema gradu, nisu vršili ni zračne ni topničke udare na grad i sektore oko grada. Zapovjednik armijske grupe Sjever von Leeb je bio toliko ljut na Mannerheima zbog svega da bi ga ukebao tad kao zeca da ga je mogao dohvatiti.
Jedino što su Finci vojno djelovali u lenjingradskoj opsadi je bilo na jezeru Ladoga gdje su onemogućavali vezu opskrbe Lenjingrada sa ostatkom Rusije (valjda je Mannerheim to odradio samo zato jer je osjećao da bi ga von Leeb stvarno mogao doći u njegov stožer i upucat kao zeca ako i to još odbije ).

A Rusi kad su jednom shvatili da Finci neće dalje od crte na kojoj su stali i da ne djeluju prema ruskim položajima sjeverno od grada, general Popov je mogao hladno donijeti odluku da golem dio snaga sa sektora sjeverno od grada prebaci prema jugu gdje su Nijemci jedini radili pritisak.

Ovo finsko naglo zaustavljanje na zaposjednutim linijima i odbijanje daljnje vojne aktivnosti prema Lenjingradu sa sjevera (za Nijemce dosta neshvatljiva odluka za koju nikako nisu imali razumijevanja) je dosta izvuklo Ruse. Nijemci su gadno popizdili jer su tražili da samo zatvore do kraja sjever i da se spoje na Ladogi, a Nijemci će onda preuzeti osvajanje grada te Finci neće imati gubitke koje nisu željeli,
Ovaj je dio spasio Lenjingrad tada i kupio im vrijeme za sve daljnje događaje, ne samo za grad, civile i položaj sovjetskih armija, već npr. i na Baltičku flotu koja je kasnije imala bitnu ulogu u nekim događajima.

A evo i jedna mala zanimljivost vezana uz lenjingradski sektor. Sovjeti su u ljeto 1942. pokrenuli ofenzivu "Sinyavino" koja je trebala probiti njemačku blokadu, no Nijemci su uzvratili protuofenzivom "Nordlicht" koja je odbila sovjetski napad. U operaciji "Nordlicht" je zabilježeno prvo pojavljivanje i upotreba na fronti poznatog tenka "Tigar".
----------

Quote:
saurs kaže: Pogledaj post
Eh, pitanje je što bi bilo da su se uključili u opsadu Lenjingrada i da je Lenjingrad pao. Koja bi to bila strateška vrijednost za Njemačku, gubitak za SSSR i kako bi utjecalo na sam rat? Puno pitanja pa ako se nekome da odgovarati...
Da su se Finci više uključili, tj., stisnuli grad sa sjevera, vrlo vjerojatno bi Lenjingrad pao. Ne može nitko sto posto tvrditi da bi grad sigurno pao, ali i ovako su se Sovjeti jedva izvukli uz goleme žrtve i to tek nakon par godina borbe. Sa finskim pritiskom sa sjevera, bilo bi to puno gadnije za Sovjete što se tiče vojnog položaja i sudbine grada.

Što se taktičke prednosti tiče, ona bi svakako postojala za Nijemce. Kao prvo, Sovjeti bi izgubili pristup Baltičkom moru i ne bi postojala ugroza operiranja sovjetske mornarice u tom moru (Baltička flota). Sve pomorske linije sa Skandinavijom i Baltikom bi tekle bez problema i Nijemci tamo ne bi trebali držati nijedan ratni brod.

Drugo, osim Lenjingrada, na tom području više nema nijednog velikog grada uokolo. Sovjeti bi izgubili veliko uporište i bili bi stacionirani kojekuda okolo po malim gradićima, a Grupa armija Sjever bi bila slobodnija za druge operacije u kojem god smjeru žele ili gdje dalje to Nijemcima treba.

Možda čak i za premještaj u pomoć Grupi armija Centar koja je držala položaje prema Moskvi i centralnom dijelu europskog SSSR-a, Sovjetima ne bi bilo lagano na tom centralnom/moskovskom dijelu da se dobar dio trupa GA Sjever okrene prema jugu i udari "odozgora".
Naravno, ne govorim o kompletnoj GA Sjever već o nekom određenom dijelu trupa, nešto vojske ipak mora ostati gore i držati položaje na lenjingradskoj fronti, Crvena armija oko lenjingradskog sektora ipak ne bi samo tako nestala sa tog područja.

Tko zna, teško je nagađati kako bi tad Nijemci reorganizirali stanje u GA Sjever, zavisi o daljnjem stanju na sjevernom dijelu fronte nakon evetualnog pada Lenjingrada. No svakako bi imali dosta povoljnih mogućnosti za nove rasporede i razmještaj trupa gdje i kako bi im odgovaralo.

Crvena armija, odnosno SSSR bi dosta izgubio padom Lenjingrada. Osim moralno, jer Lenjingrad im je bio bitan grad od povijesnog značaja, izgubili bi i taktičko centralno uporište na sjeveru jer stotinama i stotinama kilometara uokolo ne bi imali značajni sektor ili centar gdje bi se grupirali, konsolidirali te iz kojeg bi vršili daljnje ratovanje na tom sjevernom dijelu. Sovjeti bi se zapravo našli u velikoj praznoj čistini koja je zbog vremenskih uvjeta jako težak teren za ratovanje, a u toj pustopoljini je ono malo preostalih gradića i sela raštrkano kojekuda i dosta su međusobno udaljeni. To bi bila vrlo nezahvalna situacija za Sovjete, izgubili bi tu odskočnu dasku i centar iz kojeg su mogli potisnuti Nijemce tada i u kasnijoj fazi rata.
Dovoljno je pogledati Google maps i to vidjeti. I dan danas je S. Petersburg centar tog sjevernog dijela, a pogotovo je to bio i prije kad je sve bilo još manje modernizirano (poglavito mislim na ceste i transportne puteve).

Treće, iznad Lenjingrada su bile Sovjetima jako bitne luke Murmansk, Severomorsk i Arkhangelsk. Preko njih je dolazio dobar dio savezničke pomoći koje su slali sjevernom rutom (SAD - Island - iznad Skaninavije i onda u te luke).
Osobno ne vjerujem da bi Nijemci potegnuli napad prema gore prema tim gradovima/lukama. Te su luke ipak stvarno predaleko za njihove mogućnosti i potreban bi bio ogroman njemački napor da krenu još više na sjever da ih dohvate. To je previše kilometara u skroz arktičkim uvjetima ratovanja za što nisu nikako bili spremni.
A da su to probali, to bi bio fijasko i poraz, imali bi prevelike gubitke u takvom pothvatu. Toga su i oni sami bili svjesni, a na koncu, odavno su zacrtali da ne idu dalje od Lenjingrada ako ga dohvate.

No tu je baš Antet zapravo postavio jedno dobro i zanimljivo pitanje, to je dobro primjetio. Da je Lenjingrad zauzet od strane Nijemaca, pitanje je da li bi Finci i dalje igrali tu "neutralnu" igru. Nisu se usudili dalje napadati dokle god su Sovjeti bili u igri na lenjingradskom frontu. No da su pali i izgubili lenjingradski i sjeverni sektor, lako moguće da bi okrenuli ploču, to stvarno ne bi bilo nemoguće.
A Fincima su te nabrojane luke "nadohvat ruke", a Sovjeti na tako dalekom sjeveru nisu baš držali velike armije, zapravo jedva da su imali neke trupe tamo naspram ostatka bojišta. Pa, tko zna...

Uglavnom, postoji tih par stvari koji bi padom Lenjingrada dosta išao u korist Nijemcima na taktičkom polju, a s kojim bi Sovjeti izgubili više od samog grada. Jedni bi svakako dobili puno i imali bi bolje mogućnosti preusmjeriti sjeverne trupe gdje im treba, a drugi bi dosta ugrozili poziciju obrane i kompletno stanje na sjevernom i centralnom dijelu Istočne fronte koji bi itekako utjecali na rat. U kojem točno obimu bi utjecalo na rat, to bi bilo teško reći i nagađati, ali neke stvari bi definitivno bile drugačije iliti lošije za Sovjete.
__________________
Wollt ihr den totalen Krieg? Ihr werdet totalen Krieg haben.
Scotsman is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.10.2016., 10:14   #3758
Quote:
E-Absynthe kaže: Pogledaj post
Bila je to vrlo slaba priprema u zadanim okolnostima.
Ako je Treći Reich izgubio dragocjeno vrijeme u invaziji na Kraljevinu Jugoslaviju,onda je odmah trebao organizirati dobrovoljačke divizije iz NDH,Slovačke,Madžarske,Rumunjske,Bugarske pa čak i Srbije(od strane Ljotića) i to u puno većem broju.

Nije se smjelo razmišljati o manjem broju od pola milijuna ljudi.
Npr.nacionalni maksimumi po kontingentu iznosili bi slijedeće;

NDH - 20.000
Slovačka - 15.000
Madžarska - 120.000
Rumunjska - 130.000
Bugarska - 110.000
Srbija - 15.000

Ukupno aktiva ; 410.000 ljudstva
Rezerva ; neredovita popuna
Hm, nisam siguran da bi regrutacija dobrovoljaca išla baš ovako glatko i u ovom broju.

Jednim dijelom ni sami Nijemci nisu razmišljali o ovome kao nečemu potrebnom jer su plan Barbarossa temeljili računajući na dotadašnji uspjeh blitzkrieg doktrine u prijašnjim pohodima te na krivim obavještajnim podacima i procjenama snage Crvene armije. Vjerovali su da SSSR gubi rat do zime i da su sami sebi dovoljni.

Nakon prvih par mjeseci rata sa SSSR-om su ipak malo zinuli od brige kad su shvatili da su procjene snage i brojnosti ljudstva Crvene armije krive. U prvih par mjeseci su Sovjeti imali gubitke 4 milijuna ljudi (poginuli, ranjeni, zarobljeni), a pred Nijemce su i dalje stizale nove i nove divizije.
Jest da su bile neobučene, neopremljene i ginuli su kao na traci, ali su stalno dolazili.
No i unatoč tomu su Švabe vjerovali da dobivaju rat protiv SSSR-a, možda ne do zime 1941. kao što su mislili, ali u 1942.g. sigurno. Tako da ni sami Nijemci nisu smatrali potrebnim vršiti regrutaciju u tim navedenim zemljama.

Drugi faktor je taj da narodi tih zemalja nisu bili zainteresirani za tuđi rat negdje tamo daleko na istoku. Prosječno stanovništvo tih zemalja je pretežno živjelo na selu. Novine su čitali rijetki, tv nije postojao (vijesti su se plasirale po kino dvoranama u gradovima), radio je malo tko imao.

Stoga su nacizam i komunizam za prosječnog čovjeka bili nešto što niti su shvaćali, niti prihvaćali, niti su imali potrebu opredijeliti se a samim time nisu imali želju da se za to dobrovoljno bore. Rat Njemačke SSSR-a je za njih bio neki daleki rat koji nije njihov. U prvim godinama rata na ovim prostorima, ljudi nisu bili masovno opredijeljeni da se jave u borbu u redovima NDH, partizana ili četničkih odreda, a živjeli su na ovim prostorima.
A kamoli onda da su emotivno bili privrženi nekom tamo dalekom nacizmu ili komunizmu.

Treći faktor, sve ove nabrojane države su tek stekle "neovisnost" (ajmo to tako reći) pod njemačkim patronatom. Tek su morale oformiti sebe usred cijelog nekog europskog kaosa. Evo primjerice NDH ili Nedićeva Srbija. U prvim mjesecima od osnivanja tih državica su tek morale stvoriti neku svoju vojsku, ono što su imali je bilo malobrojno, tek jedva organizirano i neopremljeno nakon rasula vojske Kraljevine Jugoslavije nakon njemačkog napada.

Primjerice, vojska NDH sebe nije pošteno ustrojila do kraja rata, a kamoli da kao šalje neke formirane jedinice dva mjeseca poslije ustroja NDH. Isto vrijedi i za Nedićevce i ostale rojalističke/četničke odrede koji su najčešće nastupali samostalno, zavisno kakvu je politiku vodio neki vojvoda sa svojom vojskom. Ali nisu bili organizirana sila.

Uostalom, Mađarska je poslala solidan broj ljudi na Istočni front, zajedno sa Rumunjima, a nije ih pomela prije toga njemačka metla i bili su u boljoj organizacijskoj formi. Pa su opet bili nedovoljno spremni za Istočni front i Nijemci su plakali od muke što su ih poveli.

Tako da ne znam kojih 20 tisuća opremljenih i organiziranih vojnika bi poslala NDH kad je jedva sama mjesec i pol nakon osnutka imala negdje isto toliko ljudi pod oružjem.
A za koje opet ostaje pitanje koliko bi dobrovoljaca stvarno išlo, vidjelo se koliko se stvarno ljudi prijavilo u "Hrvatsku legiju" koja je išla na Istočni front. Skupila se 1 pukovnija i to je to.
Za počupat se ovdje međusobno na Balkanu, to može i za to su još nekako išli pod pušku. Ali tamo negdje daleko, nije im to bilo baš nešto napeto i zanimljivo.



Quote:
E-Absynthe kaže: Pogledaj post
Svakako je u tom broju trebalo organizirati i oklopne snage koje bi samostalno mogle nastupati prema Donu odnosno u Grupi Armija Jug.
Pa tako je i bilo. Vidi ovu sliku.

Na njoj možeš vidjeti pravce kretanja kompletne GA Jug u pohodu na Kavkaz. Vidi se i pravac kretanja 6. armije koja je krenula iz Harkova te pravac kretanja 4. oklopne divizije koja je u nekom periodu preusmjerena prema Staljingradu s južne strane.
I vidi sad ovo, od ove crvene oznake X na slici do one isprekidane linije nešto prije Staljingrada, 6. armija je morala kompletno stati (i oklop i pješaštvo) jer je opskrba kasnila i nije mogla pratiti njihovu brzinu kretanja. Tenkovi i oklopnjaci su danima dva puta čekali da logistika dopremi gorivo za daljnje napredovanje.

Ovo je zapravo ogroman put za prevaliti, nije mogla ni tehnika samo tako jurcati daleko naprijed kako im volja, a za gorivo trčat na prvu benzinsku na putu, a logistika kad stigne, stigne.

Drugo, Staljingrad se samo naizgled činio laka meta. Ispred Staljingrada su u obrani stajale dvije sovjetske armije. Govorimo o ljudstvu koje je duplo brojnije od njemačke 6. armije. I tu su brojnost i premoć Sovjeti imali već prije same bitke za Staljingrad, a gdje su tek pojačanja koja su tek trebala stići u obranu Staljingrada. Kad su to Nijemci shvatili, preusmjerili su 4. oklopnu u pomoć 6. armiji.
I ok, Nijemci su odbacili natrag rusku obranu ispred grada.
Recimo da bi to napravile i neke dvije zamišljene njemačke oklopne armije da su recimo nekim čudom brzo došli pred Staljingrad mimo logistike, očistili bi Sovjete na brisanom prostoru van grada.
Onda bi se Sovjeti povukli u grad (kao što je i bilo u stvarnosti).
I, što bi tad napravile oklopne divizije u gradskoj borbi protiv dviju sovjetskih armija jačine od recimo 100 tisuća ljudi opremljenih protuoklopnim naoružanjem u uličnim borbama u gradu? Te oklopne divizije bi mogle samo sjest i plakat pred gradom te eventualno kumit i molit ove u gradu da se predaju ili će biti svašta.
Mada tko zna, možda bi Sovjeti uznemireni istrčali van iz grada na tu njemačku prijetnju babarogom, tko će ga znati.

Nije to baš tako jednostavno kako se čini ta tvoja ideja.



Quote:
E-Absynthe kaže: Pogledaj post
Ciljano je trebalo učiniti i da Abwehr ili RSHA pripreme plan regrutacije Kavkazskog dobrovljačkog korpusa ili Operativne grupe Kavkaz koja bi u tome ubrajala sve zainteresirane iz svih naroda na tom području najvećim dijelom ubrajajući;
Gruzijce,Abhkaze,Azere,Čečene,Osete,Inguše,Mingrea lce,Avare,Dagestance i sl.
Mogli su računati na najmanje 50.000 potencijalnih kolaboracionista.
Ti narodi možda nisu voljeli Staljina i komunizam iz mnogih razloga, ali nisu im bili bliski ni Nijemci. Jednostavno, predaleko su živjeli od Nijemaca da bi osjetili neku povezanost s njima, prije su se javili u Crvenu armiju i obranu SSSR-a, makar su prezirali Staljina i njegov sustav.
Ono malo ljudi što bi se javilo bi bilo nedovoljno za neki ozbiljan udarac SSSR-u s leđa.

Da si primjerice spomenuo Ukrajince, onda bi bio bliži, tu bi Njemačka itekako puno dobila na brojčanoj bazi novih regruta i oformljenih divizija koje bi se borile protiv SSSR-a. Ali da su to napravili odmah, kasnije su razočarali Ukrajince svojim "ubermensch" pristupom i okrenuli ih protiv sebe.

Quote:
E-Absynthe kaže: Pogledaj post
Spomenimo i to,da se i prije početka operacije Barbarossa moglo pripremiti grupe diverzantskih odreda među antikomunističkim dobrovoljačkim bataljunima u Kazakhstanu i zaći sovjetskoj vladi iza leđa...
Crvena armija je stvarno bila u katastrofalno lošem stanju ustroja i organizacije prije, a pogotovo nakon njemačkog napada. Ali tih 50 tisuća ljudi koji bi kao diverzantski udarili s leđa, SSSR ne bi ni osjetio da su ih piknuli, a onda bi ih brzo Sovjeti pojeli, ma koliko god da je CA stajala na klimavim koljenima na svim razinama.
Ozbiljniji udarac sa južne strane bi bio ulazak primjerice Turske i Irana u rat. Tako nešto bi bila ozbiljna pizdarija sa sovjetski položaj u počecima i kasnijim dijelovima rata.
Ovo što si naveo ne bi pomoglo, za SSSR bi to bilo "ozbiljno" kao što je bilo ozbiljno i kad smo se mi kao klinci igrati rata vani na ulici, učinak bi bio isti.
Na što bi s leđa takva grupa udarila? Na gerilsku sabotažu gdje bi podlo iza leđa gasili uličnu rasvjetu po gradovima u stilu "Prle & Tihi"?
__________________
Wollt ihr den totalen Krieg? Ihr werdet totalen Krieg haben.

Zadnje uređivanje Scotsman : 01.10.2016. at 10:46.
Scotsman is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.10.2016., 11:28   #3759
Quote:
Scotsman kaže: Pogledaj post
Na njoj možeš vidjeti pravce kretanja kompletne GA Jug u pohodu na Kavkaz. Vidi se i pravac kretanja 6. armije koja je krenula iz Harkova te pravac kretanja 4. oklopne divizije koja je u nekom periodu preusmjerena prema Staljingradu s južne strane.
Moram prznati da mi nije bila poznata informacija da je 4. Oklopna (Panzer) Divizija Njemačkog Heer-a sudjelovala u prodoru prema Staljingradu odnosno Kavkazu.
Schlange86 is offline  
Odgovori s citatom
Old 01.10.2016., 11:42   #3760
Quote:
Schlange86 kaže: Pogledaj post
Moram prznati da mi nije bila poznata informacija da je 4. Oklopna (Panzer) Divizija Njemačkog Heer-a sudjelovala u prodoru prema Staljingradu odnosno Kavkazu.
Ok, vidim da sam krivo napisao, hoće se nekad omanut takva greška u brzini pisanja i gomili riječi. Zapravo sam trebao napisati 4. oklopna armija, a ne 4. oklopna divizija (ako misliš baš na samu diviziju). Mea culpa
__________________
Wollt ihr den totalen Krieg? Ihr werdet totalen Krieg haben.
Scotsman is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 12:13.