Evolucija na malo drugačiji način

[somied]

Grupa Queen kaže:

Treba i tu malo povući kočnicu, mislim na tu gustoću naseljenosti. I danas imamo primjera gdje relativno male zajednice imaju veći stupanj razvoja nego mnogoljudne države. Najbolji primjeri su Island s jedne strane i Indija s druge strane. Doduše, slažem se da je u toj dalekoj prošlosti kultura kakvu mi poznajemo mogla nastati samo u gradovima. I složena ekonomija razmjene, novac i pismo su nastali kao alati za razmjenu dobara i znanja u kompleksnijim zajednicama.

Ima još jedan catch što se tiče gradova i općenito civilizacije. I dan danas postoje klasična nomadska društva. Znači ljudi koji su sa stokom ili krdima u stalnoj potrazi za novim terenom za ispašu. Čitao sam nedavno članak o tome. Zaključak istraživanja njihovog načina života je taj da takav način života ubija slobodno vrijeme. Od zore do sumraka ta društva su u pokretu i rade, naprosto nema vremena ni prostora za neke kompleksnije društvene ideje ili pothvate. Cijelo pleme praktički radi isti posao. To je glavni razlog zašto je pojavom poljoprivrede nastalo i ono što zovemo civilizacijom. Došlo je do veće količine slobodnog vremena i prve prave podjele uloga koje nisu bile striktno na osnovi starosti (odrasli-djeca) ili spola (lovci i žene koje ih čekaju) . Da nije došlo do procvata poljoprivrede vjerojatno bi i mi danas samo lutali kakvom tundrom i pratili krdo sobova.

Problem kod nomadskog zivota je sto ne mozes akumulirati kapital (orudja, opremu, nastambe itd). Jer naime moras to sve prenjeti kad se selis, a to je malo veci logisticki poduhvat. Recimo na kostima ljudi iz prapovijesti nalazimo degenerativne promjene na koljenima, izazavne svakodnevnom visesatnom pripremom hrane (npr. drobljenje zitarica). Taj problem smo jednostavno rijesili mlinovima, ali ne mozes mlin selit. Ili kovacnicu. Niti kucu ili stalu. Kako kolicina akumuliranog kapitala raste (a da bi ga akumulirao moras odvojiti dio svog vremena na proizvodnju istoga, za vrijeme cega ne mozes sakupljati hranu), tako je rasla i nasa produktivnost (te nam je ostajalo jos vise vremena za druge stvari osim golog prezivljavanja). Proces je eksponencijalan kada predjes neku granicu. Uglavnom, to zahtjeva da zivis na istom mjestu, a to nejde bez poljoprivrede.

[Grupa Queen]

somied kaže:

Problem kod nomadskog zivota je sto ne mozes akumulirati kapital (orudja, opremu, nastambe itd). Jer naime moras to sve prenjeti kad se selis, a to je malo veci logisticki poduhvat. Recimo na kostima ljudi iz prapovijesti nalazimo degenerativne promjene na koljenima, izazavne svakodnevnom visesatnom pripremom hrane (npr. drobljenje zitarica). Taj problem smo jednostavno rijesili mlinovima, ali ne mozes mlin selit. Ili kovacnicu. Niti kucu ili stalu. Kako kolicina akumuliranog kapitala raste (a da bi ga akumulirao moras odvojiti dio svog vremena na proizvodnju istoga, za vrijeme cega ne mozes sakupljati hranu), tako je rasla i nasa produktivnost (te nam je ostajalo jos vise vremena za druge stvari osim golog prezivljavanja). Proces je eksponencijalan kada predjes neku granicu. Uglavnom, to zahtjeva da zivis na istom mjestu, a to nejde bez poljoprivrede.

Mongoli su zaobišli taj problem tako da su bili i u konstantnom pokretu i konstantnoj pljački novih područja, ali to je ipak bilo 13. stoljeće i imali su što ukrasti od pokorenih naroda. Kada nemaš što ukrasti ili osvojiti jer su sva društva nomadska onda je to točno onako kako si napisao - nema akumulacije kapitala.

[Serengeti]

Izgleda da su aboridžini bili na vrlo niskom stupnju razvoja. Niti su gradili ikakve građevine, razvili poloprivredu. Živjeli su lovačkim načinom života u kamenu dobu. Ima li genetska podloga i koliko razloga za to? Zasigurno ima.

Čak i danas ako se pogleda dosta veliki postotak australaca domorodačkg podrijetla, bez obzira na pomoć države, nema obrazovanje. Populacija se smanjuje brojčano. A tetka koja živi u australiji kaže da ne vidi ni bijelce, već indonežane, malezijce, kineze

Inke, i maje su gradile velike gradove, i građevine. Poznavale prirodu, imale kalendar. Ali aboriđini si zaista stali u vremenu, lovili klokane, skupljali pldove sa zemlje sve do trenutka kad su u 17 stojeću došli britanci i nizozemci i kolonizirali Australiju.

ako se govori o genetskim predispozicijama. Naravno da i one utječu na razvoj kolektivne civilizacije. Prihvaćamo da se ljudi razlikuju po fizičkim karaktersitikama. Recimo crna rasa je prilično dominantna što se tiče atletike, trčanja, skoka. To se očituje u olimpijskim rekordima, maratonske rekorde drže kenijci.Razlikuju se ljudi naravno i po mentalnim, intelektualnim osobinama.

Koliko je dobitnika nobelove nagrade, izumitelja recimo afričkog podrijetla, da se ne radi o nobelima za mir (poput Mandele). Jako jako malo. možda par svega, ako i toliko?! Na međunarodnim matematičkim olimpijadama drmaju kinezi i japanci Od bijelaca tek rusi i bugari.

[sonata-LPG]

Serengeti kaže:

Izgleda da su aboridžini bili na vrlo niskom stupnju razvoja. Niti su gradili ikakve građevine, razvili poloprivredu. Živjeli su lovačkim načinom života u kamenu dobu. Ima li genetska podloga i koliko razloga za to? Zasigurno ima.

Čak i danas ako se pogleda dosta veliki postotak australaca domorodačkg podrijetla, bez obzira na pomoć države, nema obrazovanje. Populacija se smanjuje brojčano. A tetka koja živi u australiji kaže da ne vidi ni bijelce, već indonežane, malezijce, kineze

Inke, i maje su gradile velike gradove, i građevine. Poznavale prirodu, imale kalendar. Ali aboriđini si zaista stali u vremenu, lovili klokane, skupljali pldove sa zemlje sve do trenutka kad su u 17 stojeću došli britanci i nizozemci i kolonizirali Australiju.

ako se govori o genetskim predispozicijama. Naravno da i one utječu na razvoj kolektivne civilizacije. Prihvaćamo da se ljudi razlikuju po fizičkim karaktersitikama. Recimo crna rasa je prilično dominantna što se tiče atletike, trčanja, skoka. To se očituje u olimpijskim rekordima, maratonske rekorde drže kenijci.Razlikuju se ljudi naravno i po mentalnim, intelektualnim osobinama.

Koliko je dobitnika nobelove nagrade, izumitelja recimo afričkog podrijetla, da se ne radi o nobelima za mir (poput Mandele). Jako jako malo. možda par svega, ako i toliko?! Na međunarodnim matematičkim olimpijadama drmaju kinezi i japanci Od bijelaca tek rusi i bugari.

Ušao si na vrlo sklisko područje i doveo se u opasnost da te osude inkvizitori religije političke korektnosti. Naravno, na PZ se to vjerojatno neće dogoditi jer se PZ još uvijek koliko-toliko drže onog "Z" iz "PZ", ali svejedno, samo je pitanje vremena kad će dogmatika "PC"-a nadvladati sve što su do dana današnjeg "PZ" otkrile i objasnile.

Što se tiče fizičkih, intelektualnih i inih sposobnosti pojedinih rasa, zahvatio si u ekstremno malen dio Gauss-a koji se svodi na par redova veličine ispod statističke pogreške, no istraživanja znatno većeg uzorka su na istom tragu, ako je vjerovati onima koji su proveli istraživanja. Naravno da nije samo genetska predispozicija u pitanju, ali nije ni nevažna. Newton je bio bijelac, ali da je bio u poziciji da mora crnčiti od jutra do sutra samo da bi se prehranio, nikad ne bismo čuli za njega. Sociološki aspekt je također bitan. U današnjim SAD (kao najvećem rasnom melting-pot-u) možda i presudan.

[Serengeti]

Naravno, da među velikim skupinama ljudi postoje razlike u različitim sposobnostima i osobinama. Visini, pa i intelektualnim osobinama. Ok, možda te razlike nisu toliko velike ako gledaš IQ prosječnog pripadnika crne rase u odnosu na prosječnog pripadnika bijele rase. čak i da postoji razlika u iq-u od recimo 10, opet to za neki svakodnevni život nije ništa toliko relevantno, posebice ne u prošlosti kad ti visoki IQ apstraktne inteligencije nije puno značio ako si se bavio polodjelstvom ili lovom. Ali očito da postoji razlika u onom top postotku izumitelja, inovatora i naučnika. zato sam napomenuo možda europljani ili azijci ( istočni) imaju veću kreativnost, maštu od top djela inijanaca ili afrikanaca.


Opet zanimljivo je kako je tek u staroj grčkoj nastala filozofija, matematika (euklid ili npr. pitagora), a ne u africi ili negdje drugdje. Iako su i jedni i drugi imali na raspolaganju malo toga, pijesak i štap da prenose svoje misli crtanjem u pijesak.

Možda su stari grci bili recimo skloniji tom apstraktnom razmišljanju nego drugi stari narodi koji su živjeli u istim ili sličnim
životnim uvjetima što se tiče načina života, sigurnosti. Zato je i ondje nastala filozofija i počeci matematike, a ne u afričkim naseljima, ili kineskim provincijama.

ALi nešto sam drugo htio pitati. Zanimalo me ovo. Da je Gauss ili neki drugi veliki matematičar tipa Perelman ili Poincare, da su oni rođeni u starom vijeku. I da su se tada bavili matematikom, ali samo s onim znanjem koje je bilo tada dostupno, bi li oni ubrzali razvoj matematike? Ne nužno?!

Zamislite još ovu situaciju. Da nekog jakog matematički nadarednog prodigy djeteta stavite na neki otok. Evenutalno da ga uputitie u osnove matematike. Koliko daleko bi to dijete došlo otkrivajući samo matematiku. Moje mišljenje je da ne bi došlo dalje od aritmetike, osnova algebre i geometrije. Dakle, bez obzira kakav talent se krije u nekoj osobi ili skupini pojedinaca, čak i osoba koja ima jako dobre gen predispozicije za logiku i apstraktno razmišljanje, za svog životnog vijeka, ne bi otkrila recimo diferencijalni račun, integrale.

Prema tome, da se ostvari napredak morate biti na pravom mjestu u pravo vrijeme da budete okruženi znanjem koje bi vas usmjerilo i pobudilo u vama nove ideje. Mislite da je Tesla da se rodio u lici u 18 stoljeću, otkrio stvari koje je otkrio ? Ok, trofazni generator struje ne bi mogao otkriri jer tada ni sama struja nije bila oktrivena. A jel bi mogao ubrzati razvoj fizike? Jel bi tesla otkrio statički elektricitet, pa onda otkrio električnu struju i možda indukciju, a time bi elektrotehnika mogla razviti se 2 stoljeća ranije.

često zamišljam kako bi svijet izgledao da su se neki izumi dogodili prije. Recimo da su se izumitelji motora s unutrašnjim sagorijevanjem (Otto Diesel i Benz) rodili prije izumitelja parnoga stroja James Watta. Da li to znači da bi preskočili parne lokomotive i odmah prešli na benz i dizelske?

[Wikiceha]

Ali imaš krivo u dijelu da su europljani/bijelci više domišljati.
Matematika ti počinje puno prije Grka, kako misliš da su u Egiptu gradili piramide ili u Mezopotamiji zigurate?
Ovo je npr. zanimljiv članak;
https://dnevnik.hr/folder/zanimljivo...---486911.html

Parni stroj je bio poznat još u antičkoj grčkoj, ali nije bila potreba za njime (većinu poslova su obavljali robovi). Koristili su ga kao igračku za djecu;
http://povijest.hr/znanostitehnologi...parnog-stroja/

Kontekst je jako bitan.
Kinezi su imali neke stvari davno prije europljana, pa su ih koristili drugačije.
Mliječna čokolada je nastala tek u 17-18. stoljeću kada se neki Švicarac sjetio kako se riješiti viška mlijeka. Maje i Asteci su konzumirali originalnu čokoladu/kako s feferonima.
A neki izum nije samo odlika jedne osobe, nego i cijelog društva u to doba.
Reklo bi se vrh

[Roodonja]

Serengeti kaže:

Naravno, da među velikim skupinama ljudi postoje razlike u različitim sposobnostima i osobinama. Visini, pa i intelektualnim osobinama. Ok, možda te razlike nisu toliko velike ako gledaš IQ prosječnog pripadnika crne rase u odnosu na prosječnog pripadnika bijele rase. čak i da postoji razlika u iq-u od recimo 10, opet to za neki svakodnevni život nije ništa toliko relevantno, posebice ne u prošlosti kad ti visoki IQ apstraktne inteligencije nije puno značio ako si se bavio polodjelstvom ili lovom. Ali očito da postoji razlika u onom top postotku izumitelja, inovatora i naučnika. zato sam napomenuo možda europljani ili azijci ( istočni) imaju veću kreativnost, maštu od top djela inijanaca ili afrikanaca.


Opet zanimljivo je kako je tek u staroj grčkoj nastala filozofija, matematika (euklid ili npr. pitagora), a ne u africi ili negdje drugdje. Iako su i jedni i drugi imali na raspolaganju malo toga, pijesak i štap da prenose svoje misli crtanjem u pijesak.

Možda su stari grci bili recimo skloniji tom apstraktnom razmišljanju nego drugi stari narodi koji su živjeli u istim ili sličnim
životnim uvjetima što se tiče načina života, sigurnosti. Zato je i ondje nastala filozofija i počeci matematike, a ne u afričkim naseljima, ili kineskim provincijama.

ALi nešto sam drugo htio pitati. Zanimalo me ovo. Da je Gauss ili neki drugi veliki matematičar tipa Perelman ili Poincare, da su oni rođeni u starom vijeku. I da su se tada bavili matematikom, ali samo s onim znanjem koje je bilo tada dostupno, bi li oni ubrzali razvoj matematike? Ne nužno?!

Zamislite još ovu situaciju. Da nekog jakog matematički nadarednog prodigy djeteta stavite na neki otok. Evenutalno da ga uputitie u osnove matematike. Koliko daleko bi to dijete došlo otkrivajući samo matematiku. Moje mišljenje je da ne bi došlo dalje od aritmetike, osnova algebre i geometrije. Dakle, bez obzira kakav talent se krije u nekoj osobi ili skupini pojedinaca, čak i osoba koja ima jako dobre gen predispozicije za logiku i apstraktno razmišljanje, za svog životnog vijeka, ne bi otkrila recimo diferencijalni račun, integrale.

Prema tome, da se ostvari napredak morate biti na pravom mjestu u pravo vrijeme da budete okruženi znanjem koje bi vas usmjerilo i pobudilo u vama nove ideje. Mislite da je Tesla da se rodio u lici u 18 stoljeću, otkrio stvari koje je otkrio ? Ok, trofazni generator struje ne bi mogao otkriri jer tada ni sama struja nije bila oktrivena. A jel bi mogao ubrzati razvoj fizike? Jel bi tesla otkrio statički elektricitet, pa onda otkrio električnu struju i možda indukciju, a time bi elektrotehnika mogla razviti se 2 stoljeća ranije.

često zamišljam kako bi svijet izgledao da su se neki izumi dogodili prije. Recimo da su se izumitelji motora s unutrašnjim sagorijevanjem (Otto Diesel i Benz) rodili prije izumitelja parnoga stroja James Watta. Da li to znači da bi preskočili parne lokomotive i odmah prešli na benz i dizelske?

Cini mi se da fulas jednu jako bitnu stvar: kod ljudi postoji "akumulirano znanje", znaci malo ko (ukljucujuci i Grke) krece od nule...

[Grupa Queen]

Bez akumuliranog znanja nema razlike između današnjeg čovjeka i lovca-skupljača od prije 30 tisuća godina. To je osnova svega. Pravih intelektualnih razlika između rasa nema (ne postoje ni rase kako si mnogi ljudi jednostavno to dijele u skupine "bijeli, crni, žuti"). Jednostavno je nemoguće očekivati da će rezultati nekakvih kompleksnih testova biti jednaki kod djece u Europi i djece iz subsaharske Afrike. Afrička djeca nemaju svakodnevnu izloženost kompleksnim sustavima niti obrazovanju.

[Celestar1975]

A što ako na kraju priče vrijedi jedna od jednađžbi:
Vanzemaljski dna + neandertalski dna = čovijek
ili
Dna od predhodno razvijene civilizacije + dna od nekog hominida = čovijek
ili
jednostavno dna od visoko razvijene tehnološke civilizacije koji je preživio potop ( kraj posljednjeg ledenog doba) = čovijek
?

[Celestar1975]

Grupa Queen kaže:

Bez akumuliranog znanja nema razlike između današnjeg čovjeka i lovca-skupljača od prije 30 tisuća godina. To je osnova svega. Pravih intelektualnih razlika između rasa nema (ne postoje ni rase kako si mnogi ljudi jednostavno to dijele u skupine "bijeli, crni, žuti"). Jednostavno je nemoguće očekivati da će rezultati nekakvih kompleksnih testova biti jednaki kod djece u Europi i djece iz subsaharske Afrike. Afrička djeca nemaju svakodnevnu izloženost kompleksnim sustavima niti obrazovanju.

Apsalutno se slažem, da je kojim slučajem povijest bila favorizirala crnu ili žutu "rasu" danas bi imali obrnutu situaciju.

[mravac8]

Grupa Queen kaže:

Bez akumuliranog znanja nema razlike između današnjeg čovjeka i lovca-skupljača od prije 30 tisuća godina. To je osnova svega. Pravih intelektualnih razlika između rasa nema (ne postoje ni rase kako si mnogi ljudi jednostavno to dijele u skupine "bijeli, crni, žuti"). Jednostavno je nemoguće očekivati da će rezultati nekakvih kompleksnih testova biti jednaki kod djece u Europi i djece iz subsaharske Afrike. Afrička djeca nemaju svakodnevnu izloženost kompleksnim sustavima niti obrazovanju.

To je društvena evolucija koja uključuje evoluciju znanja i nije biološka evolucija, jer i crni i bijeli i žuti su jednako sposobni usvojiti sva ljudska znanja.

Kvantnu fiziku razumjeti će i crnac (Neil deGrasse Tyson) i Kinez.

Dok čimpanza neće. I tu dolazimo do zanimljivog pitanja - zašto je došlo do akumulacije znanja, odnosno zašto je došlo samo kod čovjeka.

[wand_1]

Celestar1975 kaže:

A što ako na kraju priče vrijedi jedna od jednađžbi:
Vanzemaljski dna + neandertalski dna = čovijek
ili
Dna od predhodno razvijene civilizacije + dna od nekog hominida = čovijek
ili
jednostavno dna od visoko razvijene tehnološke civilizacije koji je preživio potop ( kraj posljednjeg ledenog doba) = čovijek
?

Ništa od navedenog nema nikakvog smisla.

mravac8 kaže:

To je društvena evolucija koja uključuje evoluciju znanja i nije biološka evolucija, jer i crni i bijeli i žuti su jednako sposobni usvojiti sva ljudska znanja.

Kvantnu fiziku razumjeti će i crnac (Neil deGrasse Tyson) i Kinez.

Dok čimpanza neće. I tu dolazimo do zanimljivog pitanja - zašto je došlo do akumulacije znanja, odnosno zašto je došlo samo kod čovjeka.

Jesi li stigla pročitati Homo Deus od Hararia?

[mravac8]

wand_1 kaže:

Jesi li stigla pročitati Homo Deus od Hararia?

Do pola. Jesi li čitao Ovladati vatrom, Richarda Wranghama?

Mi, ponosni vlasnici električnih pećnica zaboravili smo koliko je u stvari kuhanje težak i mukotrpan i opasan proces kada kuhaš u prirodi s onim što nađeš u prirodi.

Tip navodi da je konzumacija kuhane hrane dovela do skraćivanja i smanjenja probavnog trakta (želuca, crijeva), te uštedu energije kod žvakanja i probavljanja hrane, te da se time otvorila mogućnost da se poveća jedan drugi organ - mozak.

Međutim, kunanje je vrlo opasno u prirodi (dim vatre osjeti se nadaleko), kuhanje traje dugo što povećava opasnost od dolaska ostalih koji žele prisvojiti hranu i ubiti kuhara.

Puno je jednostavnije uhvatiti neku sitnu životinju i jednostavno je sažvakati.

[mukotrpak]

mravac8 kaže:

To je društvena evolucija koja uključuje evoluciju znanja i nije biološka evolucija, jer i crni i bijeli i žuti su jednako sposobni usvojiti sva ljudska znanja.

Kvantnu fiziku razumjeti će i crnac (Neil deGrasse Tyson) i Kinez.

Dok čimpanza neće. I tu dolazimo do zanimljivog pitanja - zašto je došlo do akumulacije znanja, odnosno zašto je došlo samo kod čovjeka.

Govor i pismo.

[mravac8]

mukotrpak kaže:

Govor i pismo.

Zašto se govor i pismo nisu pojavili i kod drugih vrsta?

[mukotrpak]

mravac8 kaže:

Zašto se govor i pismo nisu pojavili i kod drugih vrsta?

Tko kaže da se govor nije pojavio i kod drugih? Moj pas vrlo rječito govori da nema vode, pčele plesom kazuju gdje je cvijeće ali ni jedno od njih ne može izreći Pitagorin poučak. Čovjek je evolucijom razvio mozak kao najjače oružje do sad poznato na Zemlji. Kolateralni dobitak je razvoj apstraktnog mišljenja i usavršavanje metoda prenošenja informacija. Govor ih prenosi kroz prostor, pismo kroz vrijeme, a bez prijenosa misli kroz vrijeme tako da one neizmijenjene nadžive njihovog tvorca nije moguća ni akumulacija znanja. Usmena predaja je pokvareni telefon, pismo je puno teže kvarljivo.

[mravac8]

mukotrpak kaže:

Tko kaže da se govor nije pojavio i kod drugih? Moj pas vrlo rječito govori da nema vode, pčele plesom kazuju gdje je cvijeće ali ni jedno od njih ne može izreći Pitagorin poučak.

Izvrsno. Možemo reći da se i kod životinja razvio govor, naravno u skladu sa govornim aparatom.

I ne samo da se razvio govor, razvilo se i laganje. Postoji primjer sa svrakama kada svraka da zvučni znak da se približava opasnost iako opasnosti nema. I kada se sve ostale svrake razbježe, svraka - lažljivca mirno pokupi hranu koju su ostale ostavile.

I dalje ostaje pitanje - zašto se se kod životinja nije dalje razvijao govor dok ne dosegne ljudsku razinu komunikacije.

[mravac8]

mukotrpak kaže:

Čovjek je evolucijom razvio mozak kao najjače oružje do sad poznato na Zemlji. Kolateralni dobitak je razvoj apstraktnog mišljenja i usavršavanje metoda prenošenja informacija. Govor ih prenosi kroz prostor, pismo kroz vrijeme, a bez prijenosa misli kroz vrijeme tako da one neizmijenjene nadžive njihovog tvorca nije moguća ni akumulacija znanja. Usmena predaja je pokvareni telefon, pismo je puno teže kvarljivo.

Sve pet.

Međutim, mene zanima odgovor na pitanje kako to da je samo čovjek razvio takav mozak.

Pogotovo zato što, vidimo, da je početak bio vrlo težak i vrlo opasan.

[wand_1]

mravac8 kaže:

Do pola.

Drugi dio je taj koji je zanimljviji i novi, u prvom dijelu se uglavnom ponavljaju teze iz 'Sapiensa'.

Taj drugi, odnosno treći dio knjige obuhvaća toliko toga da je to zapravo knjiga koja može uspješno zamijeniti 5-6 ili više drugih. Radi se o izvrsnom pregledu moderne antroloplogije, kognitivne znanosti, ekonomije i umjetne inteligencije s jednom originalnom predikcijom vezanom uz jačanje slabe AI.

Čini mi se da može odgovoriti na dosta tvojih pitanja, ili barem ponuditi vrlo zanimljive i uvjerljive teze u vezi toga.

Jesi li čitao Ovladati vatrom, Richarda Wranghama?

Nisam, ali upoznati sam dosta dobro s ovladavanjem vatre kod hominida, kao i teorijama o kuhanju i benefitima termičke obrade hrane, kao i tezom o razvoju mozga kao posljedici slabljenja mišića vilice..

Tip navodi da je konzumacija kuhane hrane dovela do skraćivanja i smanjenja probavnog trakta (želuca, crijeva), te uštedu energije kod žvakanja i probavljanja hrane, te da se time otvorila mogućnost da se poveća jedan drugi organ - mozak.

Da, to je dominantna teza već duže vremena.

[wand_1]

mravac8 kaže:

Sve pet.

Međutim, mene zanima odgovor na pitanje kako to da je samo čovjek razvio takav mozak.

Pogotovo zato što, vidimo, da je početak bio vrlo težak i vrlo opasan.

Nema sigurnog odgovora na takvo pitanje. Najvjerojatnija se čini teza kako je riječ o maloj mutaciji u DNA i posljedično drugačijem ustroju connectoma u mozgu.

To je teza koju Harari iznosi u prvoj knjizi kada govori o kognitivnoj revoluciji od prije cca 50-60 000 godina. Volumen i anatomija mozga nije se začajnije mijenjala zadnjih 150 ili 200 tisuća godina, ali connectome jest i to očito relativno nedavno.

Zašto je to tako, možemo samo nagađati, pretpostavka je da je riječ o slučajnosti i pitanje je kakav je to prostor događaja u kojem bi se to moglo ponoviti i uvjetima koji su potrebni za to.

Ne znam jesi li došla do dijela knjige u kojem se provlači komparativna analiza vezana korelaciju inteligencije i intersubjektivnosti.

Ta intersubjektivnost je ključ koji je možda i jači faktor od same sirove inteligencije.