Poticaj na uvoz

[DarkRyder]

Gledam neki dan dnevnik i seljaci prosvjeduju, dobro ništa novo...

ali nešto mi je zapelo za uho, dakle oni su tražili ukidanje subvencija na uvoz sivinjetine (i govedine, brijem), i onda scena čobanković koji govori da ne može dati "više" nego što je prije predložio.
dakle pitanje je da li stvarno postoji subvencija na uvoz svinjetine (ili drugog mesa, voća, povrća, ...) ili je to još jedna krivo interpretirana novinarska glupost?

[Gustavo]

Postoji subvencija, zakon ne pravi razliku između uvoznog i domaćeg, dakle potiče se i svaki pajcek koji se uveze.

[somied]

Jel moze neki link? Poticaj za sto je to tocno?

[DarkRyder]

mene isto jako zanima.
kolko iznosi taj poticaj na uvoznog odojka, svinju i zašto nitko ne visi na Trgu bana J.J. zbog toga?

[somied]

Ja sam iskopao nesto na tu temu:
http://www.seljaci.org/vijesti/zadnj...voz-stoke.html

Iz 2006.:
http://www.demokratski-centar.hr/content/view/277/48/

Nije da kuzim tocno... Anybody?

[zagi]

koliko sam ja shvatio, uveze se telad i pošalje u klaonicu, a od države se zatraži i dobije 800 kn/kom poticaja za uzgoj?

[somied]

Tako nesto izgleda, neka prevara... Ne bih rekao da je to po zakonu.

[salel]

somied kaže:

Tako nesto izgleda, neka prevara... Ne bih rekao da je to po zakonu.

O je,je i te kako je po zakonu.Bilo bi lako dokazati da svaka mjera ove vlade radi direktno u korist štete za ovaj narod.

[somied]

Koliko sam ja shvatio, uvezes malu kravicu, nasopas ju i ugojis i onda prodas. I pokupis poticaje, to je ok po zakonu. Ovi izgleda uvezu malo vecu kravicu, zakolju i pokupe poticaje bez da ista rade. Poticaj je za tov, a ne za rasplod ako sam dobro skuzio:

"..
Kako pojašnjavaju, država poticaj od 800 kuna po uzgojenom teletu daje i za telad iz uvoza, bitno je samo da se posjeduje potvrda o uvozu teleta, i potvrda klaonice da je životinja zaklana najranije s osam mjeseci starosti, dakle kao june. Međutim, tko kaže da se telad iz uvoza ne odvodi u klaonice i znatno ranije, i ne tovi u Hrvatskoj, a potvrde o klanju se izdaju kasnije, zaključuju nezavisni seljaci. Ne traže, dodaju, veće poticaje za male seljake, već da se postojeće sume, umjesto na kupnju uvozne teladi, usmjere na tovljenje kvalitetnije domaće teladi.
..."

[Gustavo]

Eto sve ste skužili i sad kad čitam kad pljuju po seljacima što se bune radi poticaja, a te uvoznike nitko ne vidi jer oni jasno neće štrajkat kad uzimaju poticaje za uvoz i još plus zarade na uvozu jer uvezu jabuku po 70 lipa, a prodaju je po 10 kuna, uvezu staro meso po 18 kuna, a prodaju ga po 30 kuna. Danas vidim dvije cisterne mesnice Fiolić jure 120 cestom, baš me zanima što mesar vozi u cisternama.

[zagi]

Jabuka 2009.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva objavilo je natječaje za sufinanciranje otkupa i skladištenja jabuka i mandarina. Ministarstvo će sa 0,50 kuna po kilogramu sufinancirati troškove otkupa i skladištenja jabuka I. klase uz uvjet minimalne otkupne cijene od 2,40 kuna za jedan kilogram.

Ali pošto jabuka godinu dana stara po našim zakonima i pravilnicim prolazi pod prvu klasu, teoretski ako imaš trgovački centar, od tvrtke kćeri koja uvozi, otkupiš tu po 70 lipa za 2,40 kn i pokupiš 50 lipa poticaja. Dakle, 20 lipa prodaješ po 3 kune. Da li je to moguće?

[Gustavo]

Sve je kod nas moguće.

[zvonahr]

ovo o poticaju za uvoznu stoku nije nikakva novina,to je u opticaju več podosta vremena.uvezeš škart iz susjednih zemalja po bagatelnoj cijeni i malo ih dotoviš i prodaš i za svako grlo ima poticaj,ali nemože svatko u tu igru.

[mrkva666]

trenutno je aktualno uvoz svinjetine iz Čilea normalno za to dobe i poticaj,a ja nemam kome prodat svinje a čak ni ne tražim poticaj od države.Iz toga se vidi koliko se štiti domača proizvodnja iako je to dvostruka šteta ali nema veze.Skladištenje mesa u EU do 3 mjeseca a ono iznad trebali bi spalit ali neće jer u Hrvatskoj meso smije biti smrznuto do 6 mjeseci pa uvezimo to smeće.Izgleda da ministar Šuker pokušava stvoriti crnu rupu u proračunu pa da se sve uruši u nju

[more]

Dio seljačkih udruga traži otkupnu cijenu pšenice od 1,25 kuna za kilogram, je li to previše, s obzirom da je na budimpeštanskoj burzi cijena oko 80 lipa?

Po hektaru pšenice seljak od države dobije 2.250 kuna poticaja. U Hrvatskoj se na hektaru zemlje trenutno proizvede oko pet tona pšenice. Znači da je seljak od države već dobio 45 lipa poticaja po kilogramu. Uzmimo da je cijena na tržištu 80 lipa, što nas onda dovodi do ukupne cijene od 1,25 kuna. Po toj cijeni to je preko 150 eura prihoda po toni pšenice, što nemate nigdje u Europi.

Seljaci traže da im se pšenica otkupljuje po 1,25 kuna, dodajte tome poticaje od 45 lipa i doći ćete do prihoda od 220 eura po toni, što je dvostruko veći prihod nego što ga imaju proizvođači u svijetu.

Hrvatska nema politiku cijena. Tad bismo znali želimo li cijene na nivou svjetskih ili europskih, ili više ili niže od tih standarda, i to bi se štitilo. U tom slučaju bi prosvjedi seljaka bili opravdani ako bi se izašlo iz zacrtanog okvira.

Mnogi se bune da su poticaji za poljoprivredu previsoki i da se tim novcem kupuje mir na selu?

Država poljoprivredu financira kroz dva kanala, jedan su poticaji, a drugi je budžet Hrvatske vodoprivrede koja uređuje poljoprivredne površine. Od 2000. dosad u poljoprivredu je uloženo 33 milijarde kuna, i to bez ikakvog učinka. Nama zadnjih devet godina proizvodnja hrane konstantno pada. U odnosu na 2000. niža je za 33 indeksna poena.

U EU politika poticaja obuhvaća 15-ak proizvoda, mi potičemo oko 220 proizvoda. Poticaj je postao politička kategorija i nadomjestak za nepostojeću socijalnu politiku na selu.

U Njemačkoj, koja obrađuje 17 milijuna hektara, samo 130.000 proizvođača dobiva poticaje, a mi na oko 1,6 milijuna hektara imamo skoro isti broj korisnika. Mi u odnosu na trenutnu proizvodnju ukupno dajemo više novca za poticaje nego EU.

Na naše tržište od poljoprivrednih poduzeća dolazi 67 posto proizvoda, a od seljaka ostatak. Ove godine na poticaje će se iz državnog proračuna potrošiti nešto manje od tri milijarde kuna, od toga 600-700 milijuna kuna ide tvrtkama, a sve ostalo seljacima. Jasno je da se ne stimulira povećanje proizvodnje nego određena socijalna skupina.


Stipan Bilić
Postoji li u Hrvatskoj uvoznički lobi koji namjerno guši domaću proizvodnju?

To je idiotizam i izmišljena priča. Nitko neće spriječiti trgovinu da robu koja je negdje jeftinija dopremi na tržište gdje je ona skuplja. Carine i zakoni to mogu ograničiti, ali ne i spriječiti.

Imate u Veroni veliku tržnicu voća. Voće prve kategorije ide najbogatijim Talijanima i u najluksuznije restorane, druga kategorija ide u dobre restorane i tržnice, treća kategorija ide nešto siromašnijim kupcima, a peta kategorija koja ima tek 15-20 posto cijene u odnosu na prvu ide u preradu. Proizvođač je zaradio na prve četiri kategorije, peta mu je samo višak. Naši uvoznici kupuju takvo voće i dopremaju ih na naše tržište.

U europskoj zemlji koja ima politiku cijena se kaže da je cijena rajčice, naprimjer, dvije kune. Na onu rajčicu koja se uvozi, a jeftinija je platit će se carina, na skuplju neće. Kod nas se oporezuje sve jednako i carine su preniske da bi zaštitile domaću proizvodnju. Carinu bi trebalo usklađivati i napraviti je fleksibilnijom.

Uglavnom, ne postoji nikakav uvoznički lobi, već samo interes da se zaradi, a to je pravo svakoga.

Što se nužno treba napraviti da se poboljšaju prilike u poljoprivredi? Je li povezivanje turizma i poljoprivrednika ta karta spasa?

Godišnje imate oko 50 milijuna noćenja godišnje, to podijelite sa 365 dana u godini i dobijete grad od nekih 135.000 stanovnika. Turisti nisu velik potencijal za povećanje potrošnje, već se trebamo okrenuti domaćem tržištu.

Stanovništvo je lani na hranu potrošilo 45 milijardi kuna, domaća proizvodnja je pokrila oko 26 milijardi kuna, dok je ostalo iz uvoza. Mi imamo potencijala i dovoljno poljoprivrednih površina da zadovoljimo svoje potrebe i da uz to proizvedemo viškove. Za prehranu jedne obitelji je dovoljan hektar zemlje. Hrvatska ima 1,6 milijuna hektara poljoprivrednih površina i 1,4 milijuna obitelji.

Potrebno je donijeti poljoprivrednu politiku koja se neće mijenjati bez obzira jesu li na vlasti desni ili lijevi. Nužno je da država hitno pokrene program uređenja zemljišta i odvodnje viška vode. Istodobno mora pokrenuti projekt izmjene strukture seljačkih imanja i urediti da 20 do 30 tisuća imanja organizira proizvodnju na barem 600.000 hektara. Treba se donijeti politika cijena, reformirati politika poticaja.

Autor: Luka Filipović 27.08.2009 09:54

Ali prije svega poljoprivreda se konačno mora očisti od političkog voluntarizma.
Subvencije nikome na duge staze nisu donjele ništa dobro
Ovo gori šta se piše o Voču i povrču 1 kategorije postoji još i Extra bio koje kupuju Englezi i kad sam u Italiji ga jedem to su sasvim drugi okusi pečeno povrče je jednostavno nevjerovatno.Naša domača balancana je jednostavno gorka njihova sa padina Etne ili Vezuva je jednostavno slatka,Kaula od 10 kg u glavi se jednostavno jede kuhana 1 min.Prirodni sokovi od svješeg voča, Breskva,jagoda,naranča,kumkvat, itd su fantastični Samo ovo voče i povrče ima jednu manu a to je cijena 2-6 Eura kg

[zvonahr]

Što želiš sa tim tekstom gore reči.Davne 1998-99 god.Kada smo prvi puta održali prosvjed u Piškorevcima u svezi cjene pšenice.Tada smo tražili cijenu od 1.20kn, ( dobili smo 1,05kn )od tada do danas cijena sjemenske pšenice,gnojiva,zaštite,plavog dizela otišla i više od 80 pa čaki 100%,a cijena pšenice je otišla drastično dolje.Zašto večina stanovnika drage nam države gleda na hrvatskog poljoprivrednika sa nekom zavisti i mržnjom.On dobije od države za posijanu pšenicu 2250kn.,pa mu još daju za pšenicu nešto lipa po kg što ponudi ministar ( a u stvarnosti na računu toga nema) i onda on još traži cijenu 1,25kn.Usput rječi ministra da skladištimo pšenicu u silose jer kasnije če cijena biti veča i dogodi se slučaj Đakovšina i pored nekoliko vagona predane pšenice na čuvanje i skladištenje kupuješ ( možda čak i od vlastite skladištene pšenice) brašno.No idemo dalje zašto također se držimo te famozne Budimpeštanske burze,pa zar nema i nekih drugi burza poljop. proizvoda.Taj poticaj kako se isplačuje to znaju i vrapci i to oni u Zagrebu,Među prvima sam da se ukine poticaj po ha i večina starih poljoprivrednika bila je da poticaj ide po količini proizvedena robe.Za predanu robu čekaš i po nekoliko mjeseci i na sve to nemaš kamate,a ako neplatiš kredit ili neki pristigli račun ide kamata.Mi uvozimo i pšenicu po večoj cjeni od ove koju traže hr.poljoprivrednici i tada uvozimo doslovce smeče.Nemora našu robu nitko u državi da otkupi,neka nam dopuste izvoz naše pšenice pa da vidimo što če biti poslje.Cjena od 1,25kn pri urodu od 5t/ha pokriva troškove,a preko toga ima neka 0 no da bi ostvarili veči prinos veči su i troškovi i na čemu si.Zašto nam nedozvole uvoz gnojiva iz susjednih zemalja jeftinijeg gnojiva,neka smanje cijene repromaterijala i naša cjena robe može biti i 0,40kn/kg pšenice.Zašto građani naše države jedu kruh po 5-6kn a oni kupe pšenicu po 0,50-0,60kn/kg.

[more]

zvonahr kaže:

Što želiš sa tim tekstom gore reči.Davne 1998-99 god.Kada smo prvi puta održali prosvjed u Piškorevcima u svezi cjene pšenice.Tada smo tražili cijenu od 1.20kn, ( dobili smo 1,05kn )od tada do danas cijena sjemenske pšenice,gnojiva,zaštite,plavog dizela otišla i više od 80 pa čaki 100%,a cijena pšenice je otišla drastično dolje.Zašto večina stanovnika drage nam države gleda na hrvatskog poljoprivrednika sa nekom zavisti i mržnjom.On dobije od države za posijanu pšenicu 2250kn.,pa mu još daju za pšenicu nešto lipa po kg što ponudi ministar ( a u stvarnosti na računu toga nema) i onda on još traži cijenu 1,25kn.Usput rječi ministra da skladištimo pšenicu u silose jer kasnije če cijena biti veča i dogodi se slučaj Đakovšina i pored nekoliko vagona predane pšenice na čuvanje i skladištenje kupuješ ( možda čak i od vlastite skladištene pšenice) brašno.No idemo dalje zašto također se držimo te famozne Budimpeštanske burze,pa zar nema i nekih drugi burza poljop. proizvoda.Taj poticaj kako se isplačuje to znaju i vrapci i to oni u Zagrebu,Među prvima sam da se ukine poticaj po ha i večina starih poljoprivrednika bila je da poticaj ide po količini proizvedena robe.Za predanu robu čekaš i po nekoliko mjeseci i na sve to nemaš kamate,a ako neplatiš kredit ili neki pristigli račun ide kamata.Mi uvozimo i pšenicu po večoj cjeni od ove koju traže hr.poljoprivrednici i tada uvozimo doslovce smeče.Nemora našu robu nitko u državi da otkupi,neka nam dopuste izvoz naše pšenice pa da vidimo što če biti poslje.Cjena od 1,25kn pri urodu od 5t/ha pokriva troškove,a preko toga ima neka 0 no da bi ostvarili veči prinos veči su i troškovi i na čemu si.Zašto nam nedozvole uvoz gnojiva iz susjednih zemalja jeftinijeg gnojiva,neka smanje cijene repromaterijala i naša cjena robe može biti i 0,40kn/kg pšenice.Zašto građani naše države jedu kruh po 5-6kn a oni kupe pšenicu po 0,50-0,60kn/kg.

1.Zašto nam nedozvole uvoz gnojiva iz susjednih zemalja jeftinijeg gnojiva,neka smanje cijene repromaterijala i naša cjena robe može biti i 0,40kn/kg pšenice.Zašto građani naše države jedu kruh po 5-6kn a oni kupe pšenicu po 0,50-0,60kn/kg.

Ko ti brani ja uvozim gnjojiva i nikakvih carina i zabrana nema za robu porjekla EU. iz Kine i ostalih ti je 6,5 % carine slobodno ti svjetsko tržište

2.od tada do danas cijena sjemenske pšenice,gnojiva,zaštite,plavog dizela otišla i više od 80 pa čaki 100%,

Pa vi nemojte kupovat radite sami sjemensku pšenicu,radite pauze na zemlji koristite stajnjak,u biti snađite se kao šta se i mi snalazimo kao šta se snalaze vočari,povrtlari i svi drugi pošteni radnici u ovoj zemlji

Momentalno cijena pšenice je oko 100-130 Kanadskih dolara tona to jest 0,75
Uglavnom Poticaji-veliko zlo i za vas i za nas,Nema poticaja profesionalci bi lakše okrupnili površine i došli do optimalnih 600-1000 hektara i uredno plačali državi porez.
Kako mogu kanađani uspješno radit jedna obitelj 600 hektara i još državi godišnje daju poreza na imanje i ne dobivaju nikakav poticaj

[soks]

zagi kaže:

koliko sam ja shvatio, uveze se telad i pošalje u klaonicu, a od države se zatraži i dobije 800 kn/kom poticaja za uzgoj?

ne moš vjerovat.

[sacma]

Kome trebaju poticaji,oni su zlo koje tera seljaka na nerad.Treba ukinuti poticaje ali isto tako treba i urediti osnove trzista pa ce tek onda seljak moci da zivi bez socijalnih poticaja.Zasto se mi u HR pozivamo na Budimpestansku burzu ili na Kanadu ili neznam ni ja na sta,napravimo burzu poljoprivrednih proizvoda u Vukovaru ili Osijeku pa ce mo imati domace repere cena,sredimo i primenimo zakon o skladisnici pa ce te da vidite kako ce se brzo trziste urediti i nece vise bit potrebe za poticajima ili prosvedima ali isto tako nece se moci ni uzimati potcaj na uvezenu robu koja se proizvodi kod nas.

[zvonahr]

na budimpeštanskoj burzi cjena pšenice je trenutno 1 kn, a naši nude 70-80lp a šta sada, sada se negleda na tu mađarsku burzu