Vaše mišljenje o gimnazijama

[Mad_Hatter]

actually, rezultati na maturi se distribuiraju po gaussu - tako da ocjene nisu pokazatelj apsolutnog znanja pojedinca nego usporedba njegovog pokazanog znanja s pokazanim znanjem ostatka generacije.
i onda idu dramatični naslovi svake godine nakon objave rezultata: 50% maturanata zna samo za trojku!!!
i svake godine 50% njih dobije trojku - jer se ocjene distribuiraju po gaussu koji kaže da je većina populacije - skandala li! - prosječna.

[pikuli]

praktična znanja iz strukovne škole treba dodatno vrednovati ako dijete upisuje stručni studij, visoku strukovnu iz tog smjera. ne za fakultete. normalno bi bilo da se oni kojima su završili npr srednju medicinsku boduju strukovni predmeti za upis na visoku medicinsku. no ne i za medicinski fakultet. tamo su zahtjevi znanja iz gimnazije i to nije odredila politika već profesori istog fakulteta koji znaju kakvi im učenici brže i bolje savladavaju gradivo. što ne znači da neka svestrana medicinska sestra treba biti a priori odbijena. dovoljno je da kvalitetno riješi maturu i/ili prijemni.

srednješkolska matura nije fail. bez nje bi bilo još luđe. samo treba ukinuti nižu razinu koja je bazirana isključivo na osnovnoškolskom gradivu i malo dići kriterije na višoj razini. i postrožiti engleski, ono je sprdačina. moja osmašica višu razinu rasturi, a ne ide na tečajeve od trećeg osnovne.

naravno da i prodavačice i frizerke upisuju fakultete. one koje primaju sve što se prijavi. prvo odu na prekvalifikaciju za komercijalista u večernjoj, plati pa klati, polože nižu razinu i eto ih na fakultetu. nema veze što su na dnu bodovne liste, upisali se jesu. uz to, država bi trebala plaćati fakultet onima koji nisu pokazali neki uspjeh na maturi/prijemnom ili im onemogućiti studiranje. ovako imamo inflaciju studenata slabog znanja, gomilu profesora čije plaće opterećuju proračun, a efekta od njihovog rada nema. bolje taj novac preusmjeriti tamo gdje se vide rezultati kod kasnijeg rada mladog čovjeka.

[pikuli]

mimoza40 kaže:

Ne bih to nazvala potopom..
Od cca200 koliko ih upisuje 20 ih nije napisalo dovoljno za upis..Ne piše koliko je zapravo bilo učenika na prijemnom.

http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvat...atici/4522961/

a ne piše ni koliko je onih koji nisu upali bilo 5.0.
ove godine su se okušali i oni s nižim prosjecima, u nadi da će preko prijemnog nadoknaditi razliku. na žalost, nemamo izlazne rezlutate, odnos ocjena i riješenog prijemnog.

[pikuli]

nosorog kaže:

d

mogu se sloziti da se OS po cijeloj zemlji debelo razlikuju, a po zgb svjedocim kolko se razlikuju (mozemo pricati vec od prvog mjeseca prvog razreda po tempu kojim rade i koje zahtjeve stavljaju pred djecu), a i isto tako kolko su zahtjevne i kolko ulazu u djecu u visim razredima i kolko ima zicarosa petica.
ne bih generalizirala i ne bih rkela da su izvan zg strozi kriteriji

npr. pula je mala, ali nije baš pripizdina i ljudi nisu ništa gluplji (ni pametniji) od zagrepčana, no ovakvi rezlutati na kraju osmog razreda su nama sf, tj. takva je distribucija ocjena kod nas na kraju četvrtog osnovne.

http://www.zagreb.hr/UserDocsImages/.../guos028r.html

(za zadnju godinu na popisu nema podataka, pogledati neku od starijih).

[onix]

Mad_Hatter kaže:

actually, rezultati na maturi se distribuiraju po gaussu - tako da ocjene nisu pokazatelj apsolutnog znanja pojedinca nego usporedba njegovog pokazanog znanja s pokazanim znanjem ostatka generacije.
i onda idu dramatični naslovi svake godine nakon objave rezultata: 50% maturanata zna samo za trojku!!!
i svake godine 50% njih dobije trojku - jer se ocjene distribuiraju po gaussu koji kaže da je većina populacije - skandala li! - prosječna.

Aaaaa! Hvala na prosvjetljenju, sad mi je sve skupa puno jasnije!

[mom2be]

wifi kaže:

...
slicno je i s elektrotehnickom skolom gdje jedan ucenik tamo ima daleko vise konkretnog doticaja s onim sto ce danas-sutra radit, a onda mu konkurenciju stvara gimnazijalac koji tek na faksu uci ohmov zakon, a kamoli sto drugo. naravno, to prilikom upisa na FER ili FESB nije adekvatno valorizirano.

ti radis u skoli?
u kojoj se to gimnaziji ne uci ohmov zakon?
koja hrpa bullshita u tvom postu...

kao gimnazijalka koja je zavrsila FER mogu ti reci da je na prvoj godini otpala masa ekipe iz elektrotehnickih skola (uz izuzetak rudjera)
gimnazijalci su, bez vecih problema, polagali elektrotehnicku grupu ispita, masa ekipe iz elektrotehnickih skola nije mogla savladati matematiku i fiziku prve godine

pikuli

[JohnDoe-25]

Znači, po tebi su strukovnjaci obični šljakeri, pa čak i kad završe fakultet?

Misliš da osoba koja je slušala o mrežama 4 godine u srednjoj zna manje o dnekoga tko uopće mrežu nije vidio u srednjoj? Gimnazijalac svakako zna kakvu je vrstu rečenice napisao u projektu, i koju je stilsku figuru uporabio, zna i koliki je BDP Mozambika, broj poginulih u 1. svj. ratu, ali koliko su ta znanja nužna za projektiranje?

Hoćeš reći da će gimnazijalka biti bolja med. sestra nakon završenog sestrinstva jer ona zna sve o razmnožavanju paprati, dok je med. sestra gubila vrijeme na stvari tipa anatomija, vađenje krvi, dezinfekcija opreme...?

Konkretan primjer na mom faksu, gimnazijalci su uvijek imali bolje ocjene od nas, ali pola njih nije razlikovalo potencijal (električni) i potenciju (jedno slovo-više manje).

[mom2be]

citaj s razumijevanjem

to sto je netko isao u srednju medicinsku ili srednju elektrotehnicku nije, i ne treba ni biti, nikakva prednost za upis na medicinu ili fer
glupe primjere navodis

zna se koji su uvjeti upisa na pojedini faks, tko ih je u stanju ispuniti upisuje, tko nije ne - skroz jednostavno, ne razumijem sto tu nekoga zulja?
nakon upisa tko polozi ispite ide prema kraju i diplomi, kome to ne uspije, jbga, nek se drzi svoje srednjoskolske diplome ili nadje faks koji mu vise odgovara

btw sa mnom je studirao (prilicno uspjesno) covjek koji je zavrsio srednju medicinsku - nije imao ni elektrotehniku a bogme ni matematiku 4 godine u srednjoj

[eqinor]

onix kaže:

I ne, ne slažem se da bi se praktična znanja iz strukovnih škola trebala dodatno bodovati. Strukovne škole imaju svoju namjenu - pripremaju učenike za praktična zanimanja, to im je prioritet. Djeca iz strukovnih škola stječu više praktičnih, manje teoretskih znanja. Iskreno sumnjam da se gimnazijalci tek na fakultetu susreću s Ohmovim zakonom.

S druge strane, gimnazijalac će na fakultetu nadoknaditi tu razliku u strukovnim predmetima koliko mu treba. On ionako neće lemiti pločice kad završi fakultet nego projektirati nekakve mreže ili nešto već. A za to će mu trebati ono veće teoretsko znanje koje je dobio u gimnaziji.

Upravo to lemljenje pločica ti daje kvalitetna znanja koja ne možeš pročitati ni u jednoj knjizi. Inženjer elektrotehnike koji je vlastitim rukama lemio pločice će biti puno bolji projektant od nekog tko nije.
Kao diplomirani inženjer strojarstva koji trenutno radi u struci, mogu ti reći da mi trenutno najviše fali to "lemljenje pločica" iz srednje škole. Bolje da sam montirao ležajeve i lemio pločice nego u gimnaziji na testovima odgovarao na idiotska pitanja tipa kojeg datuma su krajem 19. stoljeća neki političari potpisali neki sporazum, i na slijepoj karti ucrtavao rijeke i planine koje sam morao učiti na pamet gdje se nalaze.
Pojedini radnici u pogonu koji su završili samo srednju strukovnu bi mogli kvalitetnije odraditi posao inženjera u nekom projektnom uredu nego friško diplomirani inženjer. Mjesec dana prakse znači više nego godina dana u učionici. 4 godine u gimnazijskoj učionici je 95% gubitak vremena za jednog inženjera.
Vjeruj mi, kad uzmeš komad čelika u ruke i pokušaš ga namjestiti negdje i zavariti, pogled na projektiranje ti se zaokrene za 180°.

pikuli kaže:

praktična znanja iz strukovne škole treba dodatno vrednovati ako dijete upisuje stručni studij, visoku strukovnu iz tog smjera. ne za fakultete. normalno bi bilo da se oni kojima su završili npr srednju medicinsku boduju strukovni predmeti za upis na visoku medicinsku. no ne i za medicinski fakultet. tamo su zahtjevi znanja iz gimnazije i to nije odredila politika već profesori istog fakulteta koji znaju kakvi im učenici brže i bolje savladavaju gradivo. što ne znači da neka svestrana medicinska sestra treba biti a priori odbijena. dovoljno je da kvalitetno riješi maturu i/ili prijemni

Možda je istina da gimnazijalci bolje prolaze na fakultetima, no tu dolazimo do sljedećeg zajeba našeg obrazovnog sustava - gimnazije upisuju "bolji učenici", tj. oni skloniji učenju i izvršavanju obaveza, dok se u ostale škole u velikoj većini raspodjeljuju oni koji nisu uspjeli ugrabiti mjesto u gimnaziji.
Ne znam kako je sad, no prije 11-12 godina kad sam ja završavao osnovnu školu, ovo je bilo jako izraženo. Pa posljedično tome, nije mi teško povjerovati da gimnazijalci u prosjeku bolje prolaze na fakultetima od studenata koji su završili pripadajuću strukovnu školu.

No to ne znači da te gimnazija bolje priprema za studij (izuzev možda društvenih / humanističkih znanosti), već ti to samo govori kakav tip učenika/studenta se filtrira kroz upise u pojedine škole, a to je pak posljedica mentalnog sklopa našeg naroda (npr. "gimnazije su elitna škola")

[JohnDoe-25]

mom2be kaže:

citaj s razumijevanjem

to sto je netko isao u srednju medicinsku ili srednju elektrotehnicku nije, i ne treba ni biti, nikakva prednost za upis na medicinu ili fer
glupe primjere navodis

zna se koji su uvjeti upisa na pojedini faks, tko ih je u stanju ispuniti upisuje, tko nije ne - skroz jednostavno, ne razumijem sto tu nekoga zulja?
nakon upisa tko polozi ispite ide prema kraju i diplomi, kome to ne uspije, jbga, nek se drzi svoje srednjoskolske diplome ili nadje faks koji mu vise odgovara

btw sa mnom je studirao (prilicno uspjesno) covjek koji je zavrsio srednju medicinsku - nije imao ni elektrotehniku a bogme ni matematiku 4 godine u srednjoj

Ti ne čitaš s razumijevanjem, i usput izbjegavaš odgovor na moja pitanja. Čovjek bi rekao da te žulja?

Zašto ne bi bila prednost? Zato što si ti išla u gimnaziju? Ili smatraš alat prljavim i nedostojnim? Ne možeš biti dobar inženjer, jednako kao ni majstor, ako se bojiš zaprljati ruke.

Ja smatram da bi jedan inženjer trebao prvo početi od lemljenja i štemanja, jedan liječnik od patki i guski, pa onda tek ići na papirnate stvari, tipa projekt, ili nalaz.

[onix]

eqinor kaže:

Upravo to lemljenje pločica ti daje kvalitetna znanja koja ne možeš pročitati ni u jednoj knjizi. Inženjer elektrotehnike koji je vlastitim rukama lemio pločice će biti puno bolji projektant od nekog tko nije.

Ja se nadam da sam iz ove rečenice krivo iščitala da je moguće završiti FER a da ne zalemiš ni jednu jedinu pločicu.

Kao diplomirani inženjer strojarstva koji trenutno radi u struci, mogu ti reći da mi trenutno najviše fali to "lemljenje pločica" iz srednje škole. Bolje da sam montirao ležajeve i lemio pločice nego u gimnaziji na testovima odgovarao na idiotska pitanja tipa kojeg datuma su krajem 19. stoljeća neki političari potpisali neki sporazum, i na slijepoj karti ucrtavao rijeke i planine koje sam morao učiti na pamet gdje se nalaze.
Pojedini radnici u pogonu koji su završili samo srednju strukovnu bi mogli kvalitetnije odraditi posao inženjera u nekom projektnom uredu nego friško diplomirani inženjer. Mjesec dana prakse znači više nego godina dana u učionici. 4 godine u gimnazijskoj učionici je 95% gubitak vremena za jednog inženjera.
Vjeruj mi, kad uzmeš komad čelika u ruke i pokušaš ga namjestiti negdje i zavariti, pogled na projektiranje ti se zaokrene za 180°.

Tako je, praktično znanje je neprocjenjivo. Pretpostavljam da gore uspoređuješ radnika iz srednje strukovne koji je neko vrijeme radio u struci sa friško diplomiranim inženjerom koji nije radio u struci? Pa daj onda vremena i friško diplomiranom inženjeru da se izvješti u praksi. Nego, danas se u sklopu fakultetske naobrazbe ne obavlja praksa?

Uopće ne podcjenjujem znanja koja se stječu u strukovnim srednjim školama. Kako rekoh gore, i ja sam završila strukovnu školu. Mislim da ih nije fer bodovati na upisu ako ih većina populacije nije imala prilike usvojiti tijekom školovanja. I ne mislim da su presudna za daljnje školovanje. Stignu se naučiti tijekom fakulteta.

Možda je istina da gimnazijalci bolje prolaze na fakultetima, no tu dolazimo do sljedećeg zajeba našeg obrazovnog sustava - gimnazije upisuju "bolji učenici", tj. oni skloniji učenju i izvršavanju obaveza, dok se u ostale škole u velikoj većini raspodjeljuju oni koji nisu uspjeli ugrabiti mjesto u gimnaziji.
Ne znam kako je sad, no prije 11-12 godina kad sam ja završavao osnovnu školu, ovo je bilo jako izraženo. Pa posljedično tome, nije mi teško povjerovati da gimnazijalci u prosjeku bolje prolaze na fakultetima od studenata koji su završili pripadajuću strukovnu školu.

No to ne znači da te gimnazija bolje priprema za studij (izuzev možda društvenih / humanističkih znanosti), već ti to samo govori kakav tip učenika/studenta se filtrira kroz upise u pojedine škole, a to je pak posljedica mentalnog sklopa našeg naroda (npr. "gimnazije su elitna škola")

Pretpostavljam da su oni koji su skloniji učenju i izvršavanju obaveza zadržavaju te odlike i nakon završenog školovanja. A to može biti jako korisno, pogotovo na zahtjevnim radnim mjestima koja bi i trebala biti namijenjena VSS-u. Onima koji ne žele učiti ni jedna škola ni fakultet neće pomoći.

Zadnjih godina sam u kontaktu s puno mladih ljudi koji dolaze netom nakon završenog školovanja. Istina je da sam upoznala tehničare koji su tri koplja bolji od nekih inženjera. Međutim, u manjini su. I uvijek im fale toretska znanja koliko god bili vrijedni i inteligentni. Neke stvari se u strukovnim školama jednostavno ne uče, a nisu sve besmislene i nepotrebne.

I za kraj, očekujem da će me bar nekoliko ljudi zbog ovoga popljuvati, ali ljudi koji završe fakultet smatraju se akademskim građanima. A takvi bi trebali imati malo šire interese i malo bolju opću kulturu. Pa ni položaj rijeka i nešto povijesti nisu naodmet.

[JohnDoe-25]

onix kaže:

Ja se nadam da sam iz ove rečenice krivo iščitala da je moguće završiti FER a da ne zalemiš ni jednu jedinu pločicu.

O da, itekako je moguće, moguće je čak i većinu stvari vidiš samo na slikama, neke ni tako, a moguće je i da ti predaje profesor koji to nije vidio u praksi.

onix kaže:

Uopće ne podcjenjujem znanja koja se stječu u strukovnim srednjim školama. Kako rekoh gore, i ja sam završila strukovnu školu. Mislim da ih nije fer bodovati na upisu ako ih većina populacije nije imala prilike usvojiti tijekom školovanja. I ne mislim da su presudna za daljnje školovanje. Stignu se naučiti tijekom fakulteta.

Da, nije fer bodovati električarima znanje elektrotehnike, a umjetnicima crtanje portreta, red je da i jedni i drugi znaju oboje.

onix kaže:

I za kraj, očekujem da će me bar nekoliko ljudi zbog ovoga popljuvati, ali ljudi koji završe fakultet smatraju se akademskim građanima. A takvi bi trebali imati malo šire interese i malo bolju opću kulturu. Pa ni položaj rijeka i nešto povijesti nisu naodmet.

A čemu? Akademski građani, bi kao i svi ostali prije svega trebali znati svoj posao, a ne se u sklopu obrazovnog sustava spremati za Potjeru ili Milijunaša.

[eqinor]

onix kaže:

Ja se nadam da sam iz ove rečenice krivo iščitala da je moguće završiti FER a da ne zalemiš ni jednu jedinu pločicu.

Ne znam što rade na FERu, ja sam "lemljenje pločica" koristio kao metaforu za bilo kakvo praktično znanje koje ne možeš stječi u učionici i čitajući knjige.

Nego, danas se u sklopu fakultetske naobrazbe ne obavlja praksa?

Na FSB-u je obavezno na trećoj i četvrtoj godini po cca 3 tjedna prakse.
No situacija je takva da se raznim tvrtkama neda bakćati s praktikantima, a kad te netko primi, dobra je šansa da će ti dati raditi neki bezvezni posao koji ili nema veze sa strukom (kopiranje papira), ili ga možeš doma raditi (tipa crtanje nekih jednostavnih nacrta). Situacija bi bila bolja da postoji bolja suradnja između fakulteta i industrije i da tvrtke shvate da suradnja sa studentima koristi svima.

Mislim da ih nije fer bodovati na upisu ako ih većina populacije nije imala prilike usvojiti tijekom školovanja. I ne mislim da su presudna za daljnje školovanje. Stignu se naučiti tijekom fakulteta.

Nije fer ni da se na maturi boduju hrvatski, matematika i engleski iako različite škole imaju različite satnice i programe tih predmeta. Jebiga. Poanta raznoraznih prijemnih ispita, matura i sl. nije da budu fer već da se po nekom kriteriju odaberu najbolji kandidati za studij. Ako se nekom metodom utvrdi da su učenici koji su završili 4 godine strukovne škole u prosjeku bolji kandidati od gimnazijalaca, zašto im se ne bi dali dodatni bodovi?

Na kraju krajeva, na taj način potičeš buduće inženjere da već u srednjoj školi uče svoju struku umjesto da gube vrijeme u gimnaziji učeći pizdarije koje će 99% zaboraviti.
Jer trenutno imamo suprotan efekt. Ljudi koji planiraju upisati faks nakon završene srednje u velikoj većini odabiru gimnaziju iako su svjesni da im ona ne daje apsolutno nikakvo znanje za njihovu buduću struku.

Pretpostavljam da su oni koji su skloniji učenju i izvršavanju obaveza zadržavaju te odlike i nakon završenog školovanja. A to može biti jako korisno, pogotovo na zahtjevnim radnim mjestima koja bi i trebala biti namijenjena VSS-u. Onima koji ne žele učiti ni jedna škola ni fakultet neće pomoći.

Fora je u tome da se škole ne bi smjele dijeliti na one koje upisuju oni koji su skloniji učenju i one koji upisuju manje skloni učenju.
Budući inženjeri trebaju u što ranijoj dobi doći u kontakt s tehničkom strukom, budući medicinari u što ranijoj dobi trebaju doći u kontakt s medicinskom strukom, itd. Razlog upisa u gimnaziju ne bi smjela biti činjenica da imamo loš sustav mature koji pogoduje gimnazijalcima.

I za kraj, očekujem da će me bar nekoliko ljudi zbog ovoga popljuvati, ali ljudi koji završe fakultet smatraju se akademskim građanima. A takvi bi trebali imati malo šire interese i malo bolju opću kulturu. Pa ni položaj rijeka i nešto povijesti nisu naodmet.

Onaj tko je voljan širiti interese, taj će ih širiti u slobodno vrijeme. Provesti 4 godine u srednjoj školi šireći interese i pritom propustiti učiti svoju buduću struku je besmislica.

[onix]

@equinor
Meni se čini da ja prebrajam kruške a ti jabuke. Ili obrnuto, svejedno.

Slažem se ja s tim što ti pišeš, ali kad je riječ o visokim školama, ne o fakultetima. Pustimo FER, ionako ni jedno od nas ne zna što se tamo događa. Netko je spomenuo medicinske sestre. Medicinske sestre ne završavaju fakultet nego visoku školu. E, tu sam za to da se pri upisu da prednost ljudima koji su završili medicinske ili srodne škole, bez razmišljanja.

Kad govorim o fakultetu, ja u glavi imam drugi profil stručnjaka. Što je s ljudima koji se bave nekim oblikom istraživanja i razvoja, odnosno zanosti? Da li će nekome tko je na dobrom putu da otkrije lijek protiv raka bolje koristiti četiri godine pranja nečijih guzica i davanja injekcija (malo karikiram) iz medicinske škole ili šire teoretsko znanje biologije, kemije, matematike koje daje gimnazija (pa i genetika paprati koje je netko posprdno spomenuo)? Da li je za takav profil bolji izbor čovjek koji se odlučio na strukovnu srednju školu jer ne želi učiti besmislice ili onaj kojemu je izbor gimnazija jer voli učiti i ima šire interese? Fakulteti ne bi smjeli ni skupljati ni stvarati fah-idiote nego baš ljude kojima učenje nije opterećenje nego su gladni znanja, koji su se spremni baviti multidisciplinarnim znanostima i imaju za to dobru teoretsku podlogu.

[wifi]

nosorog kaže:

sa frizerskom ili trgovackom se ne upisuje faks.
to su trogodisnje, moras polagati 4. razred da bi uopce mogao maturu polagat.
nemoj brkati stvari.

ajme, isti vrag, valjda je poanta da jedna ocjena tamo i u gimnaziji nije ista... ako cemo vec ic govorit, onda su to cetverogodisnje, i stvar se opet nista ne minja, ocjene nisu iste. uostalom, sad svi iz trogodisnje imaju pravo polagat razliku za cetverogodisnju.

nosorog kaže:

skola ima kurikulum i u skladu s njime treba postaviti zahtjeve od ucenika, tj koja su sve ocekivanja sto sve moraju znati.
nisu ista ocekivanja djeteta koje ima 6 sati matematike u miocu, ntii onoga koje ima 3 sata u jezicnoj (iako su u mojoj stavili u najmanju ruku zahtjeve ko iz opce u manju satnicu, sto sam skuzila tek na faksu)
ne moze frizerska staviti ocekivanja iz matematike ko neke druga strukovna ili gimnazija, jer im to realno u zivotu nece trebati.
diejte koje je ispunilo sva ocekivanja koja je skola postavila, ima pravo dobiti 5. iako u matematickoj mozda ne bi niti dobilo dovoljan.
jednako tako, ako je netko iz mioca sa bijednom dvojkom dosao u trgovacku i rasturio njihove zahtjeve, ima pravo dobiti 5.

tim vise ne moze matematika u svim tim skolama bit jednako ocjenjena, odnosno moze bit ocjenjena od 1 do 5, bas kao i drzavna matura, ali onda imas koeficijent od 1.6 pa je vec trica na visoj razini isto ka i pet na nizoj. slicno, a u duhu "ravnopravnosti" moze se uvesti za pojedine skole. medjutim, tada treba dodatno bodovati specificna znanja pojedinih skola, a kojih u gimnazijama primjerice nema.

nosorog kaže:

u tom kontekstu, naravno da za uspis na fakas ne mozes uopce gledati ocijene.
a vidim da je postalo IN, upisivat privatne gimnazije, slabe gimanzije plus pripreme za maturu/faks da bi se faks upisao. nakaradno do bola.

prije se za faks redovito u obzir uzima prijemni ispit, i to triba vratit. neki od fakulteta toga se nikad nisu ni odrekli, a neki ga ponovo uvode. ocito je da su se opekli.

nosorog kaže:

usput, tamo negdje na kraju proslog stoljeca, ja nisam bila oslobodjena mature, imala sam hrpu cetvrki i pokoju trojku, maturirala sam s pet, rasturila sam prijemni i faks mi je bio zajebancija.
(upala sam na jos jedan faks, koji je mojim starcima bio zelja pa sam isla na prijemni, na pripreme nisam otisla nego lovu potrosila na marte i ostale pizdarije)

prije, dok nije bilo drzavne mature, stvari su bile puuuuno bolje.

nosorog kaže:

neki iz moje generacije, oslobodjeni mature,zeljeni faks su upisali iz druge ili trece
jako puno njih je upisivalo faks uz placanje, jer redovno nisu upali. usprkos max bodova iz srednje i tecaju na priprema.
e, di su ta vremena

neki iz moje generacije su zavrsili srednju s 5.0, plakali su nad cetvorkama koje bi dobili, i navukli tih 5.0 posto poto. Odustali su vec prvu godinu FESBa.

onix kaže:

@wifi,
Da ne citiram, ja sam sad malo zbunjena. S jedne strane hoćeš ujednačene kritetrije ocjenjivanja u svim školama, što bi neminovno dovelo do toga da npr. kompletan MIOC (to mi je najjednostavniji primjer) iz matematike ima 5. S druge strane i sam kažeš da bi to neminovno dovelo do stagniranja. Kako to može biti dobro?

ti ne shvacas. jasno je i vrapcima na grani da matematika u gimnaziji i matematika u turistickoj nisu isti. i jedni i drugi mogu dobit pet, ali kad se ide bodovat, onda se to nikako ne moze jednako bodovati. ali isto tako, ako netko upisuje kasnije management u turizmu, onda za taj specifican smjer treba dobiti dodatne bodove na racun turisticke skole. preduvjet je da u toj skoli ima praksu i razumi kako taj sustav radi.

onix kaže:

I ne, ne slažem se da bi se praktična znanja iz strukovnih škola trebala dodatno bodovati. Strukovne škole imaju svoju namjenu - pripremaju učenike za praktična zanimanja, to im je prioritet. Djeca iz strukovnih škola stječu više praktičnih, manje teoretskih znanja. Iskreno sumnjam da se gimnazijalci tek na fakultetu susreću s Ohmovim zakonom.

zasto ne? evo, ja sam se strujom pocea bavit jos sa 6 (da sest) godina. logicno da sam dalje isa u elektrotehnicku i kasnije na FESB. ohmov zakon je malo karikiran, jer je valjda svatko cua za njega (jos u osnovnoj skoli), ali neke stvari koje sam ucia u srednjoj gimnazijalci nisu ni culi ni vidili ni osjetili. i viruj, meni su predmeti struke definitivno bili nesto sto je vec uvelike poznato.

onix kaže:

S druge strane, gimnazijalac će na fakultetu nadoknaditi tu razliku u strukovnim predmetima koliko mu treba. On ionako neće lemiti pločice kad završi fakultet nego projektirati nekakve mreže ili nešto već. A za to će mu trebati ono veće teoretsko znanje koje je dobio u gimnaziji.

gimnazijalac znaci moze nadoknaditi struku, a strukovnjak ne moze matematiku ili fiziku? btw, recimo jedan elektrotehnicar se s pojmom derivacija i integrala u srednjoj susrece u sklopu predmeta struke prije nego se isti uopce i spomenu u sklopu matematike.
jedan "gimnazijalac-inzinjer" nikad u praksi nece skuzit kad mu njegov dizajn pcb-a stvara smetnje (antene), jer na papiru sve izgleda divno i krasno, a u praksi se s tim nikad nije susrea. srica, pa su danas programi toliko pametni, pa znaju cak i gimnazijalce upozorit da rade gluposti.

onix kaže:

Ja sam završila srednju medicinsku, smjer koji uopće nije imao matematiku u 4. razredu. Ali, kako mi je matematika trebala za prijemni (u moje doba je medicina imala fiziku, ne matematiku), zamolila sam za mogućnost da ipak idem na matematiku s paralelnim razredom što su mi i omogućili. Ostatak sam nadoknadila sama i -voila - završila sam fakultet kao treća u generaciji s vrlo visokim prosjekom. Plus sam se morala djelomično sama financirati jer roditelji jednostavno nisu imali dovoljno. Nije u redu zacementirati takvu djecu zbog krivo odabrane škole kojekakvim faktorima.

i tebi je normalno da ti koja si upisala medicinsku skolu nemas prednost pred nekim tko nikad nije ima kontakta s pacijentima? zapitas se zbog cega tebi tupe o Prlicki, Hendersonici, a jedan gimnazijalac glumi visinu svojim latinskim i matematikom.

onix kaže:

I na kraju, srednjoškolska matura je u prvom redu fail s jedne strane zbog blentavih roditelja koji uvjeravaju djecu da je sve to teeeeško i stvaraju lijenčine koje ne žele učiti i s druge strane mutavog školskog sustava koji neće lijenčine porušiti na maturi nego ide linijom manjeg otpora, snižava kriterije da bi se mogao pohvaliti kako je matura bila jaaaako uspješna i ove godine. S osnovnoškolskom bi bilo isto - probna matura bi pokazala da klinci zapravo pojma nemaju i najkasnije za godinu-dvije situacija bi bila ista kao sad s ocjenama - 80% njih bi imalo izvrsne rezultate na maloj maturi. Nešto je trulo u svemu tome, nemojmo se zavaravati. O ujednačenosti kriterija ili čegaveć po osnovnim školama radije ne bih.

problem je sto drzavna matura uopce ne gleda apsolutnu rijesenost zadataka, vec je normalizira na osnovu svih rijesenih ispita. zato i imas onaj postotak rijesenosti pojedinih ispita drzavne mature, a taj je za SVE ispite jako nizak.

Mad_Hatter kaže:

actually, rezultati na maturi se distribuiraju po gaussu - tako da ocjene nisu pokazatelj apsolutnog znanja pojedinca nego usporedba njegovog pokazanog znanja s pokazanim znanjem ostatka generacije.
i onda idu dramatični naslovi svake godine nakon objave rezultata: 50% maturanata zna samo za trojku!!!
i svake godine 50% njih dobije trojku - jer se ocjene distribuiraju po gaussu koji kaže da je većina populacije - skandala li! - prosječna.

ti dramaticni naslovi su NISTA prema onom kakvi bi realni bili, odnosno kad bi se za prolaznost na drzavnoj maturi uzimalo 50%+1 bod (ocjena 2). vise od polovice onih koji su uopce prosli na drzavnoj maturi tada bi palo.
tako da nimalo ne cudi sto je ova matura sprdacina, jer prije si za klasicnu skolsku maturu i dalje mora bit 50% ispravan da bi je uopce prosa, a kamoli da bi dobia bolju ocjenu. sada 4 i 5 dobivaju ucenici koji bi jedva dobili 2.

[ballena]

Puno ste pisali i zanimljivo mi je čitati.
Uglavnom se slažem da je gimnazija bolja priprema za fakultet nego strukovna škola. Ne samo za upis nego je lakše studirati učenicima koji dođu s dobrim temeljima. Dobri temelji se naravno grade još u osnovnoj školi, no ipak je srednja ključna jer i radne navike treba njegovati.
A zašto me brine profil djece koja upisuju strukovne? Zato što sam zadnje 4 godine imala kod kuće jednog srednjoškolca. Vidjela sam da ima razlike kada se izlazilo s dečkima iz gimnazije, a kada s dečkima iz osnovnjaka. I po sadržaju druženja i po količini. Gimnazijalci su se družili samo preko vikenda, znalo se da se kroz tjedan mora obaviti niz zadaća i aktivnosti, ranije leć. Više je posla za školu, eventualno su ostali na košarki iza škole. Ova druga ekipa je češće izlazila, pozivala češće, imaju manje obaveza i puno je markiranja i "cuga" za vrijeme nastave o kojima se otvoreno priča.
Mnogi od njih nisu išli na praksu, dobili su potpise kao da su bili.
Meni se to nimalo ne sviđa. Ne želim da mi dijete ode na more na praksu, dobije potpis i okolo se skiće.
Možda kod nje neće biti tako, zaista je odgovorna. Ali ona ulazi u dob kada je utjecaj prijatelja jači od utjecaja roditelja i ne mogu biti sigurna da ju neće privuć loša ponašanja. O toj školi znam jako malo, a predrasuda o strukovnim školama imam puno. Priznajem. Zato se trudim informirati.

Čitala sam teme na kojima pišu školarci o svojim školama, nažalost nije tako aktivno kao ovdje. Izgleda da današnja djeca pišu na drugim mrežama, vjerojatno u zatvorenim Facebook grupama pa je teško saznati aktualnu situaciju s profesorima po školama.
Iz starijih pisanja sam dobila razne informacija i neki uvid.

[wifi]

mom2be kaže:

ti radis u skoli?
u kojoj se to gimnaziji ne uci ohmov zakon?
koja hrpa bullshita u tvom postu...

a muke ti! ti isto ka maloprije za frizersku (moram ocito crtat) koja je trogodisnja... ohmov zakon ces ucit jos u osnovnoj skoli prakticki. ali sto ti tribam navest: Kirchoffove zakone, skin efekt, coulombov zakon, itd. ili i to isto sve gimnazijalci uce? ili tribam jos malo dublje ic? uce li gimnazijalci asembler? jedini bullshit je da moram stvarno pazit sto pisem jer nekima ne smis karikirat vec doslovce moras stvari crtat...

mom2be kaže:

kao gimnazijalka koja je zavrsila FER mogu ti reci da je na prvoj godini otpala masa ekipe iz elektrotehnickih skola (uz izuzetak rudjera)
gimnazijalci su, bez vecih problema, polagali elektrotehnicku grupu ispita, masa ekipe iz elektrotehnickih skola nije mogla savladati matematiku i fiziku prve godine

kao netko tko je zavrsia elektrotehnicku i posli FESB, jednako ti tako mogu potvrdit da su mi predmeti struke bili prelagani, a svoj trud sam ulozia u matematiku i fiziku. ne vidim razlike, osim utoliko sto je netko od nas ucia - ti struku, ja uglavnom fakultetsku matematiku. fizika nije bila nesto posebno. u isto vrime, gimnazijalci su uzimali repeticije kod kolega strukovnjaka iz programiranja i elektropredmeta jer im je sve odreda bilo preapstraktno.

JohnDoe-25 kaže:

Konkretan primjer na mom faksu, gimnazijalci su uvijek imali bolje ocjene od nas, ali pola njih nije razlikovalo potencijal (električni) i potenciju (jedno slovo-više manje).

ne znaju ni danas

mom2be kaže:

to sto je netko isao u srednju medicinsku ili srednju elektrotehnicku nije, i ne treba ni biti, nikakva prednost za upis na medicinu ili fer
glupe primjere navodis

a to sto netko zna napamet sve lektire za drzavnu maturu pogotovo nebi triba bit preduvjet ni prednost za upis fakulteta, a sada JE!
to sto netko zna derivirat i integrirat u srednjoj takodjer nije nista sto je potrebno nekom tko upisuje medicinski fakultet. odnos s pacijentima definitivno je prednost. prakticno iskustvo u bolnici je prednost. i onda dodje gimnazijalac i soli pamet sto je ili nije prednost za neki fakultet.

mom2be kaže:

zna se koji su uvjeti upisa na pojedini faks, tko ih je u stanju ispuniti upisuje, tko nije ne - skroz jednostavno, ne razumijem sto tu nekoga zulja?
nakon upisa tko polozi ispite ide prema kraju i diplomi, kome to ne uspije, jbga, nek se drzi svoje srednjoskolske diplome ili nadje faks koji mu vise odgovara

uvjeti su takvi da se mijenjaju... jer ako se prije za upis na fakultet trazia prijemni, a nakon drzavne se ne trazi, ne znaci da je to ispravan nacin za upis na faks. neki su to prepoznali pa su ponovo uveli prijemne.
a fakultet zavrsavaju uporni, a ne posebno pametni... i opet, isti taj faks te nicim ne priprema na posa koji ces obavljat. programeri su jedan od najboljih primjera gdje to stoji. neki vec u srednjoj naveliko zaradjuju, a faks im je cisto komad papira koji danas gotovo svi traze. a isti taj papir ce dobit i gimnazijalac koji pojma nema radit.

[eqinor]

onix kaže:

Kad govorim o fakultetu, ja u glavi imam drugi profil stručnjaka. Što je s ljudima koji se bave nekim oblikom istraživanja i razvoja, odnosno zanosti? Da li će nekome tko je na dobrom putu da otkrije lijek protiv raka bolje koristiti četiri godine pranja nečijih guzica i davanja injekcija (malo karikiram) iz medicinske škole ili šire teoretsko znanje biologije, kemije, matematike koje daje gimnazija (pa i genetika paprati koje je netko posprdno spomenuo)? Da li je za takav profil bolji izbor čovjek koji se odlučio na strukovnu srednju školu jer ne želi učiti besmislice ili onaj kojemu je izbor gimnazija jer voli učiti i ima šire interese? Fakulteti ne bi smjeli ni skupljati ni stvarati fah-idiote nego baš ljude kojima učenje nije opterećenje nego su gladni znanja, koji su se spremni baviti multidisciplinarnim znanostima i imaju za to dobru teoretsku podlogu.

Malo preromantično gledaš na znanje stečeno u gimnaziji.

U gimnaziji svaku činjenicu jednom čuješ, položiš ispit i nakon toga više nikad nit čuješ za to, nit upotrijebiš naučeno na nekom problemu. Zato je naš koncept obrazovanja totalno promašen. Pogotovo gimnazijski. Nema teoretske šanse da ćeš ti naučiti neku činjenicu iz povijesti, napisati ispit iz tog gradiva, nastaviti dalje učiti neko drugo gradivo iz 15 drugih predmeta i onda do 25. godine života zapamtiti što si odgovorila na testu iz povijesti u drugom srednje.

Dok s druge strane "pranje guzica" ilitiga neko praktično iskustvo prije fakulteta itekako koristi. Teorija puno lakše sjeda kad već imaš iskustva s nekim stvarima. Znanje se ponavlja i nadograđuje. Što više znaš, tim lakše učiš nove stvari.
Nije ni u strukovnim školama sve bajno, naravno, no 4 godine doticaja sa strukom je svakako bolja opcija, IMO.

[Mad_Hatter]

da sad ne quotam sve redom... znači, jedna od razlika između gimnazijalaca i strukovnjaka na faksu: mi koji smo došli iz gimnazije, najčešće kada bismo sjeli učiti opsežne predmete (većinom iz književnosti), sjeli smo učiti. kolege iz strukovnih škola bi redovito komentirali kako se to mora "naučiti napamet" - i tako se i ponašali, memorirali sve kao pjesmicu i onda se čudom čudili što profesor nije zadovoljan izrecitiranim, ruši ili daje slabu ocjenu. a razumijevanja, povezivanja i kontrastiranja naučenih činjenica ni u tragovima.

ali slažem se da bi pri upisu na više škole neku prednost trebali imati učenici iz strukovnih škola. makar da dobiju dodatne bodove na određene strukovne predmete, kako su svojevremeno davali bonus bodove na studiju prava i povijesti onima koji su najmanje 2 godine učili latinski.

[zoks]

eqinor kaže:

Nije fer ni da se na maturi boduju hrvatski, matematika i engleski iako različite škole imaju različite satnice i programe tih predmeta...

Ne nužno. Konkretno za FER ili slične faksove vjerovatno je najbolja podloga matematička gimnazija. Opća gimnazija je po satnici matematike i fizike adekvatna elektrotehničarima u tehničkim školama.
Složio bi se da je ključna razlika u sastavu razreda jer hipertrofirane gimnazije uzimaju "kvalitetu" četverogodišnjim strukovnim školama koje to isto onda rade trogodišnjim školama.