Tema za kratka pitanja [Pročitati prvi post]

[okapoaN]

rune88 kaže:

kako izračunati protok kroz neku cijev?

Q=A*v


Nije mi jasno koja se tu brzina uzima? Recimo da imam gornji bazen na 15 m i donji bazen na 0 m. Računam da je to slobodni pad pa dobivam iz s=1/2*at^2 vrijeme potrebno da fluid prostruji kroz cijev. Iz v=gt dobivam tu brzinu na 0 m ?

Banalno, ali ako bih išao računati snage takve hidroelektrane, promjer cijevi 0.3m, dobivam P=7341 kW što mi je fascinantno puno.

Molio bih znalca da me ispravi na svakom polju

Hvala!

Ni ja točno ne razumijem što želiš. Potrebna ti je sila, rad i energija da bi izračunao snagu, a promjeri cijevi i bazena.. za to pak postoji bernoullijeva jednadžba.

rampart kaže:

vezano uz zvuk.. moze li mi itko pojasniti na kojoj udaljenosti od npr. puske moram biti da bih cuo zvuk pucnja prije nego me metak probije.

ako zrno ima pocetnu brzinu 800m u s. koliko bih daleko morao biti.

vrijedi li pravilo da u ratu npr. ako si cuo pucanj ne moras se bacat jer da je metak isao u tebe pogodio bi te prije nego bi zvuk stigao.

ne znam kako tocno ali ipak mislim da postoji odredjena udaljenost na kojoj ce zvuk prestici zrno ali nije mi bas jasno kako tocno da se to dogodi osim ako je zrno ispaljeno visoko u zrak pa da pada slobodnim padom. pricam o tome da je zrno ispaljeno ravno?

Brzina zvuka iznosi ~ 330 m/s. Nećeš ga čut.

[Wronski]

rampart kaže:

ova usporedba sa autima mi nista ne govori. sporij auto ga nece stici.

Eto. Na isti način ni zvuk nikad neće stići metak tj. uvijek će metak biti ispred zvuka tako da ne postoji ta udaljenost koju si spominjao.

[vamvam]

Tu sam našao neka mjerenja i promišljanja na temu metka i zvuka. Ako sam dobro skužio zadnju tablicu, na udaljenosti između 300 i 400 jarda zvuk prestiže metak koji je u početku išao brzinom većom od zvuka.

[Human1]

rampart kaže:

ova usporedba sa autima mi nista ne govori. sporij auto ga nece stici. po tome u ratu nema straha jer sve sto cujes te nece ubiti osim minobacaca (razlika u putanjama)

ako zrno ide 800m u sekundi a ja se nalazim na km tada ga vjerojatno necu cuti nego osjetiiti. o tome se radi.

da postavim pitanje drugacije.. dal ranjenik u ratu prije cuje ili osjeti?

uzmimo u obzir normalne udaljenosti a ne one od 5 km nego one do recimo km tj one do kojih gadjatelj gadja a ne da ouca po nebu pa di padne.

isto recimo da te iz pistolja netko rokne sa 20m u celenkum mislite li da ste mrtvi u tisini bez da ste ista culi?

Nisam testirao i mjerio u labu, ali ti mogu reći iz prakse.
Imaš oružja čija zrna lete brže od zvuka, ali isto tako ima oružja čija zrna lete sporije od zvuka. Neki pištolji imaju početnu brzinu zrna 300-400 m/s što je manje od brzine zvuka.

Ako čuješ pucanj i nisi pao, ne da ćeš razmišljati da se ne moraš baciti, nego ćeš se baciti istog trena, jer onaj koji pucao ako vidi da i dalje stojiš pucat će i dalje dok te ne pogodi. (ako gađa tebe, jasno)

I ono što pitaš jel pogođeni čuo pucanj čije zrno ga je pogodilo.. Obično u praksi sve grmi od pucnjeva, što prijateljskih što neprijateljskih i jednostavno ne možeš reći "e baš taj me pogodio". Toga ima na filmu. U stvarnosti je to malo drukčije. Opći metež.. Sve grmi, ne znaš što kud leti.

Jel onaj tko je upucan u glavu čuo pucanj, ne znam. Trebalo bi ga pitati. Ima ljudi koji su upucani u glavu i preživjeli su.
Poznavao sam čovjeka koji se pokušao ubiti pištoljem. Pucao si je u glavu i preživio. Nisam ga pitao jel čuo pucanj. Nije mi palo na pamet to pitati.

[NOD14]

Može li mi netko pojasniti koji je točno značaj ''axis of evil'' u pozadinskom mikrovalnom zračenju?

[rune88]

okapoaN kaže:

Ni ja točno ne razumijem što želiš. Potrebna ti je sila, rad i energija da bi izračunao snagu, a promjeri cijevi i bazena.. za to pak postoji bernoullijeva jednadžba.

Ukratko, razmatram 2 bazena jednakog volumena V na različitim visinama koji su spojeni sa jednom cijevi. Kako da izračunam protok kroz tu cijev?

[Wronski]

rune88 kaže:

Ukratko, razmatram 2 bazena jednakog volumena V na različitim visinama koji su spojeni sa jednom cijevi. Kako da izračunam protok kroz tu cijev?

Protok je jednak umnošku površine poprečnog presjeka cijevi i korijena od 2*g*h, gdje je g onih 9.81, a h visinska razlika između površina bazena. Ovo je, naravno, sve pod pretpostavkom da je voda idealan fluid. Kao i da se razina vode u bazenu sporo spušta. Zbog toga je ovako jednostavan izraz.

[ft442211]

U vezi teorije relativnosti, relativiteta...

Jeli najveca relativna brzina c, c=300 000km/s otprilike ili 2c?

Jer ako imamo npr Zemlju. I sad s jedne strane Zemlje u svemir "pošaljemo" foton koji naravno ide brzinom c, no sa suprotne strane Zemlje posaljemo drugi foton u suprotnom smjeru. Znaci li to da je brzina izmedju ta dva fotona 2c?

[Wronski]

ft442211 kaže:

U vezi teorije relativnosti, relativiteta...

Jeli najveca relativna brzina c, c=300 000km/s otprilike ili 2c?

Jer ako imamo npr Zemlju. I sad s jedne strane Zemlje u svemir "pošaljemo" foton koji naravno ide brzinom c, no sa suprotne strane Zemlje posaljemo drugi foton u suprotnom smjeru. Znaci li to da je brzina izmedju ta dva fotona 2c?

Ne. Uz sve ostale čudne rezultate relativnosti, i to je jedan. Brzine se ne zbrajaju kao što smo navikli, nego malo kompliciranije. Poslijedica tog "pravilnog zbrajanja" je da je i najveća moguća relativna brzina c. Foton nije edukativan primjer jer bezmasen pa zaista putuje brzinom svjetlosti pa se neke čudne stvari događaju. Uzmi dva svemirska broda koji putuju 0.75c, jedan prema drugom. Klasično rezultat bi bio 1.5c. Relativistički se dobije 0.96c. Kad se ubace 2 fotona, iz formule ispadne c.

[Templar car]

Pozdrav svima, nedavno ssam usao u raspravu s jednim likom koji je tvrdio da nas ljude zapravo kontroliraju bakterije, tj. kontroliraju nas mozak. Nisam strucnjak za biologiju, pa me zanima da li u tome ima istine. Hvala

[adelon]

Templar car kaže:

...usao u raspravu s jednim likom koji je tvrdio da nas ljude zapravo kontroliraju bakterije, tj. kontroliraju nas mozak. ... pa me zanima da li u tome ima istine

Vjerojatno trolaš (ako kod registriracije... ajde, 12 godina - znači sad oko dvadeset)...


No, možda si samo nespretno postavio pitanje ("mogu i čovjeka kontrolirati 'bakterije'?"), a predmet vaše rasprave je bilo nešto, slično ovome dolje:

National Geographic

Wikipedia
i nešto na hrvatskom, ako ti je engleski problem - toliko da vidiš približno o čemu se radi...

[barrba]

Trebam pomoć, jutros sam naime imao jednu raspravu s jednim poznanikom i sasvim slučajno smo se dotakli bicikla i kočnica te je na kraju došlo do prepirke i opklade, dakle rasprava je bila oko V-brake (klasične kočnice što s dvije gume stisnu felgu) i disc kočnica i o fizici, V-brake se znamo nalaze na samom rubu felge a disc je u sredini na osi, e sad on tvrdi da je u centru na osi kola pri njegovoj rotaciji potrebna manja sila za zakočiti tj zaustaviti kolo dok je na rubu felge gdje koči V-brake zbog veče brzine okretaja potrebna veča sila za zaustaviti kolo. U ovoj raspravi uopće nije bitno koja je bolja kočnica nego gdje je potrebna manja tj veča sila za zaustaviti kolo, na obodu felge ili na osi. Ja naime tvrdim da je obratno tj da je na obodu potrebna manja sila te da jedino tamo i može biti V-brake koji da je na osi nebi mogao dovoljno jako stisnuti kao pneumatika koja stisne disc jer je sila okretaja u osi mnogo veća a naveo sam mu primjer da zamisli veliki drveni kotač promjera 5 metara koji se ručno zavrti i treba ga zaustaviti također ručno, na raspolaganju su mu kožne zidarske rukavice i sad je pitanje gdje če taj točak lakše zaustaviti rukama na rubu tog točka ili ako ga ide hvatati u osi. Ja tvrdim jer je to čista logika da je za kočenje na rubu potrebna manja sila unatoč tome što se na rubu kolo brže vrti nego u sredini gdje je sila vrtnje iako sporija snažnija, dok on tvrdi da ga je lakše zaustaviti ako uhvati kolo u osi!?! Što vi kažete gdje je potrebna veča sila za zaustaviti kolo pri vrtnji u osi ili na obrubu? Znam da je ovo pitanje za 1.osnovne ali treba mi pismeni dokaz na forumu da dobijem opkladu, hvala vam najveća unaprijed

[CelMar]

Na obodu je potrebna manja sila, pošto se prelazi veći put.

Dakle kinetičku energiju treba "potrošiti", to se čini radom. Rad = sila * put
Na obodu kroz kočnicu prelazi veća kočiona površina/duljina, pa je potrebna manja sila da se zakoči.
Bliže sredini kroz disk-kočnicu prelazi puno manja kočiona površina/duljina, pa je dovoljna manja sila za kočenje.

Princip je sličan poluzi.


P.S. ne znam stručne termine.

[barrba]

napisao si da je i na obodu i na osi potrebna manja sila, gdje je manja a gdje veča?

[CelMar]

Bliže sredini je potrebna veća sila, ispričavam se na grešci.

[Templar car]

adelon kaže:

Vjerojatno trolaš (ako kod registriracije... ajde, 12 godina - znači sad oko dvadeset)...


No, možda si samo nespretno postavio pitanje ("mogu i čovjeka kontrolirati 'bakterije'?"), a predmet vaše rasprave je bilo nešto, slično ovome dolje:

National Geographic

Wikipedia
i nešto na hrvatskom, ako ti je engleski problem - toliko da vidiš približno o čemu se radi...

Hvala, nespretno sam postavio pitanje, ali nasao sam odgovore koji su me zanimali

[CelMar]

Mene zanima ima li Mjesec ikakva utjecaja na zbivanja poput sadnje biljaka, sječe drva i slično.

Neki stariji ljudi prate Mjesec i njegove mijene, pa prema njima nešto sade ili rade poslove vezane uz biljke i gljive.

Postoje li kakva istraživanja u vezi toga?

[Aeternus]

U kontekstu botanike, preciznije sistematike. Sto je nomenklaturni tip vrste? Sto je nomenklaturni tip podvrste?
Je li nomenklaturni tip vrste tipicna podvrsta ili vrsta?! To nemam nigdje opisano niti objasnjeno kako prilici i treba pa zato nesigurnost oko toga jer je dosta dvosmisleno. (Tipicna podvrsta ubiti i predstavlja vrstu i onda je nakon otkrica prve atipicne podvrste vrsta postala ta tipicna podvrsta (manje bitno u ovom slucaju), a sad kako to oko vrste i podvrste definirati kada se radi o nomenklaturnom tipu, sto je sto?) Mozda zvuci zbunjujuce, ali ako tko zna, hvala.

[Aeternus]

Nema veze, sad znam glavno sto je trebalo znati vezano uz to.

[pic]

čitam da je lišaj simbioza algi i gljiva no jel se on taksonomski uvijek svrstava pod gljive?