Ajmo uzgojiti najljuće chili papričice - čuvena Bhut Jolokia i ostale

[AndrejX]

Uoci pocetka svake sezone rezolutno odlucim da cu svaki korak zabiljeziti kako bi konacno slozio kompletan vodic za one koji se tek pocinju susretati s ovim iznimno zabavnim hobijem da bi uredno vec nakon prvih par unosa izgubio volju i odustao - praksa koji marljivo odrzavam vec petu godinu u komadu Ali bas svake godine izade poneka debela prenapuhana prica u novinama, neka budala se blamira zvacuci na Jubito i odjednom bi svi uzgajali pa dnevno odgovaram na desetke poruka ponavljajuci jedne te iste eseje.
Zato sam ove godine odlucio ustrajati jer mi je daleko jednostavnije znatizeljne uputiti na forumsku temu. Isto tako moram naglasiti da sve napisano ne mora biti apsolutno tocno ali isto tako stojim iza svega napisanog jer su sva iskustva proizisla iz visegodisnje prakse, puno proucavanja te podosta eksperimentiranja gdje mi je glavni cilj uvije bio maksimalno pojednostavniti i pojeftiniti pricu te na kraju dobiti ovo:




Za pocetak treba razjasniti jedan bitan detalj - iako se skrivaju iza egzoticnih naziva poput Bhut Jolokia, Trinidad Scorpion, Naga Morich, Scotch Bonnet, Habanero itd. uzgoj je trivijalno jednostavan i svatko tko je ikad uzgojio paradajz ili krastavac iz sjemena je vec prekvalificiran jer papricice zahtjevaju znatno manje paznje. Sve sto nam je potrebno za ovaj hobi je kvalitetno sjeme, kanta 15-20 litara, vreca najjeftinije kupovne zemlje i osuncani balkon.

Krenimo redom od najbitnijeg dijela price - sjemenje.


Na pocetku mog bavljenja ovim hobijem, u neka davna vremena, sjemenje se kupovalo od uzgajivaca koji su vrlo ljubomorno i na kapaljki dijelili plodove svog truda i to po vrlo paprenim cijenama. S vremenom se sve vise ljudi pocelo baviti ovom pricom i danas cak i kod nas nema mjesta s barem jednim lokalnim trovacem Iako sadasnje stanje izgleda savrsenim za jednostavnu i jeftinu nabavku sjemenki, na zalost istina je bitno drukcija. Prodaje se sve i svasta, uvaljuje se lokalne ukrasne sorte pod egzoticne, uzgaja se hrpetina sorti na jednoj hrpi i dolazi do krizanja - najgore je sto su papricice izrazito sklone krizanju pa je dovoljno malo nesretnih okolnosti da u sljedecoj sezoni dobijemo mutanta koji znaju biti zanimljiv ali isto tako vrlo cesto prvo strada sama ljutina.
Cesto se pokusava iskoristiti sjemenke koje su dosle s vec osusenim papricicama - na zalost u vecini slucaja su osusene u susilicama koje razvijaju visoku temperaturu koja unisti sjemenke i ucini ih neupotrebljivima za daljnju primjenu.

Poucen losim iskustvima, uredno na kraju sezone podijelim biljke, papricice i sjemenke te ih za sljedecu sezonu kupujem od pouzdanih dobavljaca.
Moj osobni favorit je ludi Australac Neil "TheHippySeed" koji je zahvaljujuci svom Jubito kanalu s mnostvom clipova gdje degustira papricice zainteresirao mnostvo ljudi. Neil je relativno skup (desetak USD za 10 sjemenki) ali kod njega se uvijek mogu naci vrlo raritetne sorte i za sve jamci. Obicno pismo stigne za tjedan dana, vrlo cesto s jako zgodnom markom
Drugi vrlo pouzdan izvor (ne samo za papricice) je Premier Seed na britanskom eBayu gdje uvijek drze dvadesetak atraktivnih sorti i za svega par funti, a posiljka obicno stize za tjedan dana. S carinom nikad nisam imao problema oko uvoza jer njih pisma ionako ne zanimaju, ali koliko se sjecam uvoz ovako male kolicine za osobne potrebe je dopusten. Postoji jos more kvalitetnih trgovaca ali posto vec godinama nabavljam iskljucivo od ovih nemam iskustva niti preporuka za druge.

Kad smo rijesili sjemenje, dolazimo da najbitnijeg dijela price zvanog pocetak ili klijanje. Papricice su biljke iz toplijih krajeva te osim iznimno dugog vremena klijanja zahtjevaju i dug period toplog vremena kako bi stigle uroditi punom snagom i u svoj raskosi. S obzirom na nase klimatoloske uvjete, sredina sijecnja ili pocetak veljace se smatra optimalnim vremenom za pocetak - dakle ako je netko dobio volju jos stigne sve nabaviti na vrijeme.

Za optimalno klijanje sjemenke traze visoku vlaznost uz konstantnu temperaturu
od 25-30C pri cemu prosjecno klijanje zna potrajati 14-28 dana, uz pojedine iznimke. Kod tako dugog klijanja neminovna je pojava plijesni prije ili kasnije pa je sterilna i cista podloga uz isto takve posude i opremu obvezna. Iako ovo sve na prvi pogled djeluje jako komplicirano zapravo je krajnje jednostavno.

Vecina uzgajivaca zbog pozitivnih osobina preferira male tresetne plocice koje se navlaze i nabubre, u originalu zvane "jiffy pads". Kod nas su nabavljive u vecini bau centara na vrtnim odjelima, ako ih nema posluziti ce i obicna komercijalna zemlja ali ako imate malo sjemenki za koje vam je jako stalo da dobiju najbolje onda je ipak bolje uloziti malo truda i osigurati savrsene uvjete.



Iako ce plocice nabubriti kad se poliju obicnom hladnom vodom, ja ih najvise volim preliti kipucom jer doslovno nabubre za par trenutaka. Svaki uzgajivac ima neku svoju tajnu koja ima manje ili vise uporista u stvarnosti, ali se vecina slaze da blagi caj od kamilice ima vrlo blagotvorni ucinak za klijanje sjemenki, a zahvaljujuci poznatim ljekovitim svojstvima pojava plijesni je znatno reducirana. Obicno koristim pola uobicajene doze kamikice s kojom skuham pola litre napitka sto je dovoljno taman za desetak peleta. Kipuci napitak polako prelijemo preko plocica i ostavimo ih dok se ne ohlade. Na zalost plocice dostupne u nasim ducanima su losije kvalitete pa cesto na vrhu ostane visak mrezice kojeg je dobro odrezati skaricama.




Kad imamo malo sjemenki u svaku plocicu sadimo po jednu i to u sredinu.
S pincetom proceprkamo rupicu od max. 5mm i umetnemo sjemenku, te je lagano prekrijemo ali bez ikakve sile, glavno da su potpuno prekrivene podlogom.



Ako imamo viska sjemenki mozemo staviti i do tri komada u jednu plocicu, isti nacin ukopavanja ali jednu stavimo u sredinu i druge dvije svaku na svoju stranu.




Nakon ovog zahvata dolazimo na najvazniji dio price - toplinu i vlagu.
Iako su prozori ili radijatori najcesca mjesta koja prva padnu na pamet u stvarnosti su najgora - prevelike oscilacije temperature gdje je prozor daleko najgori jer je dovoljno malo sunca da temperatura skoci iznad gornjih granica te skuha sjemenke. Postoji sva sila komercijalnih propagatora i grijacih podloga ali su preskupi s obzirom koliko ih doista trebamo. U fazi klijanja svjetlost nije potrebna tako da imamo puno jednostavnijih opcija za smjestaj klijalista - blizu bojlera, na vrhu hladnjaka, na nekom receiveru, ADSL ili WiFi ruteru, prijemnik od kablovske... Sve su to potencijalna mjesta sa konstantnom temperaturom i samo nam treba termometar da utvrdimo da li je unutar idealnih 25-30C

Moj osobni favorit je T-Com Thomsom TG782i ADSL ruter koji je ionako uvijek upaljen te generira sasvim solidnu kolicinu topline.
Kao idealna posuda savrseno ce posluziti kutijica s poklopcem od tanke plastike koje se masovno koriste po trgovinama, slasticarnicama i sl. - posto svjetlo nije bitno mogu posluziti i bijele. Na vrhu izbusimo par rupica zbog ventilacije.



U vrlo kratkom roku ova ce kutijica s desetak namocenih plocica, smjestena na ADSL ruter te uz nekih 20C sobne temperature, osigurati idealnih 28-30C sto su savrseni uvjeti za klijanje papricica. Ako je u prostoriji preko noci hladnije jedna prebacena krpica ili rucnik ce posluziti kao odlican izolator.I sada nam preostaje cekanje, svakodnevno otvorimo poklopac na par minuta da prostruji zrak, ako plocice djeluju suho ili prelagano pospricamo ih uz pomoc rasprsivaca obicnom odstajalom vodom.
VAZNO - zbog visoke temperature unutar posude i na poklopcu se stvara obilna kondenzacija vode pa svakakp prije otvaranja preporucam malo kucnuti prstima po poklopcu da se voda ocijedi te prije otvaranja maknuti posudu s ADSL rutera jer bas ne vole vodu.



I sad nam preostaje samo strpljivo cekati do prvog znaka zivota.

[chico locco]

Kralj si i gotovo! Imam doma sjeme navodno iz Srbije. Tj, dobio sam sadnice prosle godine koje su dale vrhunsku papricicu...ali vrhunsku. Tako da kad se vratim doma krecem sa eksperimentom po tvojoj preporuci. Skuzio sam da i tu u Kini ima zajebanih papricica, ali mi je malo problem doci do svjezih. Uglavnom je sve suho, Sichuan je poznat po svojoj ljutoj kuhinji, pojedes zlicu i usta su ti anestezirana, dalje mozes i drvo jesti sve ti je ravno.

[AndrejX]

Trenutak kad uocimo da je prva papricica proklijala je divan ali nakon pocetnog ushita ubrzo nastupa razocarenje - OK, prva je ovdje ali gdje su ostale ?




Nista neobicnog niti cudnog jer gotovo pa uvijek klijaju stihijski - obicno 1-2 izadu u rekordnom roku (ove godine za svega 5 dana) pa tjedan dana nista pa opet jedan val od njih nekoliko i tako u ciklusima. Nema razloga za brigu, to je potpuno normalno i cim je prva proklijala to je znak da nismo nigdje pogrijesili i da sve ide po planu. Upravo zbog takvog nepresvidljivog klijanja se uzima nekakav prosjek od 14-28 dana iako koji tjedan vise nije neobican.

Svake sezone ima obicaj posebno oznaciti primjerke koji su prvi proklijali i njima dodijeliti povlasteni tretman kroz uzgoj. Kako to vec biva, bas svake sezone uspijem zametnuti oznake pa vise ne znam koja je koja ali sam prilicno siguran da upravo te biljke imaju kvalitetnije plodove i bogat urod

Najvaznije je odrzavati konstantnu temperaturu i vlagu, u slucaju visoke temperature isparavanje iz tresetnih plocica je izrazeno i ponekad navlazivanje rasprsivacem jednostavno nije dovoljno, a klasicno zaljevanje je nepozeljno jer bi mlaz vode mogao uznemiriti ili unistiti osjetljive klice.
Zato je najbolja tehnika navodnjavanja s donje strane koja ima toliko prednost u odnosu na klasicnu da je obicavam koristiti kroz sve faze rasta - stavimo tresetne plocice u zdjelicu ili dublji tanjur s malo odstajalom vodom ( voda neka je max. visine plocice da ne potone) u roku od par minuta pplcica ce se napiti taman koliko treba, a istovremeno necemo uznemiriti sjemenje. Treba obratiti paznju na suhe plocice jer imaju tendenciju plutanja pa se lako prevenu tako da je prvu minutu treba pridrzati prstima dok ne povuce dovoljno vlage.




U jednom od prethodnih primjera sam opisao postupak kada imamo visak sjemenki pa ih sadimo po tri u jednu plocicu. Svrha te tehnike je da smanjimo prazan hod u slucaju jedne lose sjemenke i da povecamo vjerojatnost klijanja, a ne da uzgojimo tri biljke u malom prostoru . Suvisne izdanke je preporucljivo cim prije odrezati skaricama do podloge, ako ga ipak zelimo sacuvati dobro namocimo podlogu i uz puno paznje lagano prstima izvuci izdanak te ga transplantirati u pripremljeni novu zasebnu podlogu. Za divno cudo ovaj zahvat ima veliku uspjesnost.

Pojavom izdanka biljka vise nema sto traziti u klijalistu i to je trenutak kada je vrijeme za seobu. Optimalno vrijeme za vadenje je kad uocimo dva mala listica koji samo sto se nisu otvorili. Ako predugo ostanu u klijalistu izdanci ce krenuti u potragu za svjetlom i dobiti cemo dugacke i krhke stabiljke. Na svu srecu sam razvoj je relativno spor tako da cemo prilikom dnevne rutinske provjere uociti izdanke kojima je vrijeme za seobu, ako nam se cini da jos nije vrijeme slobodno odgodimo za jos jedan dan.

Ponekad se zna dogoditi da se izdanak ne uspije izvuci iz ljuske sjemenke koja onemogucava otvaranje listica. Iako svi dobijemo poriv pomoci slabasnom malisanu to nije preporucljivo jer koliko god bili pazljivi uvijek cemo ostetiti listove. Uz pomoc rasprsivaca dobro navlazimo biljku kojoj ce tako izvlacenje biti olaksano, ako ne uspije niti nakon par dana mozemo ipak pomoci jer je manja steta ostetiti listice nego izgubiti biljku.

Proklijavanjem sjemenke zavrsava delikatna faza i pocinje druga, jednostavnija ali s nekoliko detalja na koje trebamo paziti.

Idealno bi bilo odmah mlade biljke preseliti u uzgajaliste gdje ce pod obiljem svjetlosti i u kontroliranom idealnom omjeru vlage i temperature biljke doslovno eksplodirati. Idealno pa cak i pozeljno ali ne i obvezno - uzgajalista su divna ali pocetniku s desetak biljaka prevelik i nepotreban trosak. Sama izrada/kupnja kutije ili prenamjena starog ormara je sam po sebi zahvat, kupnja neonki i balasta ili ventilacije velik trosak, a na kraju sve to netko treba sklopiti uzevsi u obzir da vlazan okolis zahtjeva i prikladna grla/ozicenje. Veliki zahvat i to za svega max. dva mjeseca jer zahvaljujuci nasoj dobroj klimi vec sredinom ozujka ili pocetkom travnja biljke vec mogu postupno van pod besplatno i znatno ucinkovitije sunce. Nadobudni obicno sloze slicna uzgajalista s namjerom da u njima simuliraju sezonu tako da usred zime imaju berbu, ali obicno usljedi razocarenje - to se nece dogoditi, barem ne uz amaterski opremu i bez enormnih troskova elektricne energije.

Zapravo najbolje mogu opisati s mojim primjerom - prvih par sezona sam nadobudno slozio nekoliko prilicno sofisticiranih verzija zahvaljujuci visku opreme od mog drugog hobija, akvaristike. Kako sam svaki put pretjerao u brojnosti sorti tako bez obzira na velika uzgajalista uvijek je poneka biljka bila visak. a kako mi ih je bilo zao tako sam uvijek nasao neku lampu sa stednom zaruljom. Nije mi se jednom dogodilo da zaboravim upaliti lampu pa su koji dan ostale u mraku, nisam ih redovito zaljevao itd. Kad je konacno nastupilo pravo proljece i pocele pripreme za presadivanje sama usporedba onih iz idealnih uvjeta i ovih sirocica je bila ocita - biljke iz uzgajalista su bile nekoliko puta vece, velikih listova, duboko zelene boje te naocigled pucale od zdravlja za razliku od ovih drugih.
Presadio sam ih u velike tegle i vec nakon prvih tjedan dana slabije biljke su rapidno krenule rastom tako da nakon prvih mjesec dana vise nije bilo moguce vizualno uociti razliku izmedu onih koje su pocele u idealnim uvjetima i onih koje su bile zlostavljane.

I to je bit price koju ponavljam svakome tko se odluci na uzgoj: papricice se jedne od vecih oportunista u biljnom svijetu i vrlo ce se lako priviknuti na losije uvjete te vrlo brzo i bez ikakvih problema prebaciti na ubrzani mod ako su dobri uvjeti i obrnuto. Toliko o teoriji, ajmo na praksu.

Da bi mladi izdanci uspjesno krenuli s razvojem moramo im osigurati tri bitna elementa - toplinu, svjetlo i vlagu.

Za optimalan rast potrebna je temperatura ne manja od 20C i na to treba paziti, posebno u prostorijama koje se ne griju preko noci.

Kao izvor svjetlosti savrseno ce posluziti neonka ili lampa sa stednom zaruljom, klasicne ili halogene zarulje na zalost ne svijetle u dobrom spektru dok LED tehnologija (ona prihvatljive cijene) na zalost jos nije upotrebljiva - crveno/plavi LED paneli s 225 dioda s eBaya su samo glupo bacanje novca, imam ih nekoliko

Posto opisujemo najjednostavniji nacin uzgoja s minimalnim troskovima kao izvor svjetla i topline ce nam posluziti obicna stolna lampa s jeftinom stednom zaruljom, cim jacom tim bolje - spektar je bitan ali realno nema se smisla bacati u trosak u ovom slucaju, one od dvadesetak kuna ce sasvim solidno posluziti.
Jedna stolna lampa ce sasvim solidno zadovoljiti desetak biljaka u pocetnoj fazi, svaka lampa viska je dobrodosla i ne moze skoditi.

Prvi dan-dva dok se listici ne otvore do kraja lampu postavimo na cca, 10cm od biljke da bi je s otvaranjem listica maksimalno priblizili na svega par cm - tek toliko da zarulja ne dodiruje listice jer ih visoka temperatura lako spali. Nekakvih desetak sati pod rasvjetom dnevno je optimalno ali sam isto tako primjetio da se nece previse buniti niti pod 24 satnom rasvjetom sto je korisno ako se nalaze u hladnijoj prostoriji pa lampa ujedno sluzi i kao izvor topline.




Idealna pozicija bi bila uz neki juzni prozor gdje ce biljka uz umjetnu svjetlost dohvatiti ovo malo podnevnog zubatog sunca dostupnog u zimskim mjesecima - sasvim ce solidno prezivjeti samo s umjetnom svjetloscu, ali i ovo malo sunca ce biti vise nego kvalitetan bonus. Samo oslanjanje na prirodnu rasvjetu u ovo doba godine na zalost nije opcija. Kod smjestaja na prozorsku dasku pripazite na temperaturne razlike - osuncani prozor s obliznjim radijatorom u vrlo kratkom roku moze rezultirati iznenadujuce visokim temperaturama.

Dosta ljudi u ovoj fazi koristi minijaturne plastenike koji su dostupni gotovo svugdje ali uz pojedine prednosti imaju i nekoliko vecih mana - kada je poklopac na mjestu rasvjeta je jednostavno predaleko od izdanaka, a kondenzacija vlage usljed topline samo pogorsava pricu. Ako ih imate dobro ce doci kasnije, ali kupnja nije nuzna.

Blizina lampe znaci i vece isparavanje pa treba paziti da se plocice ne osuse do kraja, ali nikako ne pretjerivati sa zaljevanjem nego uvijek balansirati na suhu stranu - pustit da se podloga lagano osusi, da plocica postane lagana i tek je onda dobro navlaziti i to kao sto sam prije opisao, s donje strane. Rasprsivace vode sad moramo izbjegavati, sitne kapljice na listovima djeluju poput povecala i pod jakom rasvjetom ce vrlo efikasno stvoriti opekotine koje mogu ostetiti listove i unistiti biljku.

Dakle da rezimiramo - stolna lampa, jeftina stedna zarulja i tanjuric su sve sto trebamo od opreme u ovoj fazi

I to bi bilo sve u sljedecih desetak dana, polako cekamo pojavu prvog para pravih listica (ovi sadasnji su kotiledonski ili "sjemenski" listovi) i izbijanje tankih bijelih korijencica po rubovima podloge sto je znak da je biljka konacno prodisala punim plucima i krenula s rastom.

Napomena: kablovi pod naponom ili zarulje u kombinaciji s vlagom mogu rezultirati nezeljenim posljedicama pa dobro pazite sto radite i gdje smjestate takve sklopove. Na zalost u cilju ustede vecina proizvodaca koristi jeftine komponente koje nisu predvidene za neprekidan rad - velika je vjerojatnost da ce stedne zarulje bez problema izdrzati par tjedana kontinuiranog rada ali uvijek moramo uzeti u obzir i nezeljene ishode.

[AndrejX]

Posto sam odlucio nesto povecati broj biljaka za ovu sezonu, tako sam danas odlucio zasijati jos nesto novih papricia. Nisam imao pri ruci tresetnih plocica pa sam odlucio upotrijebiti ono sto mi je pri ruci - obicne plasticne casice i jos obicniju komericjalnu i lako dostupnu zemlju. Naravno da su tresetne plocice prakticnije i donekle odlican izbor, ali ponekad ih je tesko nabaviti pa zasto ne upotrijebiti ono sto nam je pri ruci i sto ce uroditi s gotovo istim rezultatima ?

Za ovu namjenu su idealne casice od 1dcl koje cesto nalazimo u automatima za kavu, obicavam koristiti casice u kojima se po rasadnicima prodaju sadnice. Na dnu obvezno izbusiti nekoliko rupica za drenazu.

Svu opremu koju smo koristili prethodnih sezona pozeljno je temeljito oprati i dezinficirati kako bi izbjegli mogucu kontaminaciju. Obicno sve posude, zlicice i sl. namocim na desetak minuta u lavor u kojim sam stavio 1-2 cepa Domestosa i vruce vode. Prije upotrebe dobro isprati s tekucom vodom.




Napunimo casice do vrha pri cemu ne stiscemo zemlju nego ih samo protresemo - sabijena zemlja otezava klijanje pa nam je cilj ostaviti je rastresitom.

Zalijemo je kao i tresetne plocice blagim cajem od kamilice, ne nuzno ali posto s njim imam dobra iskustva prakticiram taj obicaj - mozda su price o njegovim pozitivnim svojstvima za klijanje samo jos jedan od mitova, ali isto tako ne moze odmoci

Preferiram zaljevanje odozdo jer se tako zemlja kvalitetno navlazi bez da je s mlazom sabijemo ili razbacamo, a isto tako ta tehnika i u kasnijim fazama ima visetruke prednosti:



Zemlja ce se natopiti nakon par minuta u zdjelici, evenutalno mozemo malo zaliti sam vrh kako bi ubrzali namakanje.

Sadnja sjemenki kao i u tresetne plocice, izbusimo rupice max. 5mm i u njih stavimo po jednu sjemenku. Ako ih imamo viska mozemo ih staviti i vise, kao na doljnjoj slici. Nakon sto prva sjemenka proklija sve ostale koje ce se naknadno pojaviti ili odrezemo skaricama ili presadimo u zasebnu posudicu - po jednoj posudi samo jedna biljka.
Sjemenke prekrijemo finim slojem suhe zemlje koje promrvimo kroz prste.



Dalje sve isto kao i s plocicama, plasticna kutijica i toplo mjesto.


Kako su apetiti porasli tako ce mi ubrzo stedne zarulje postati nedostatne za toliki broj sadnica pa sam prionuo jednostavnom zahvatu za koji mi je trebalo nesto prirucnog materijala i desetak minuta vremena.

Uzeo sam plasticni propagator koji su dostupni gotovo u svakom vrtnom centru, u njega ugradio staru lampu s neonkom, te izbusio rupice kako bi ventilator od PC napajanja upuhivao hladan zrak te istovremeno uznemiravao biljke sto vrlo pozitivno djeluje na njihov rast i cvrstocu stabiljke. Za napajanje ventilatora sam iskoristio stari punjac od telefona na 5V zahvaljujuci kojem sam postigao i sporiji rad tako velikog ventilatora



U akciji to izgleda ovako:



Iako u principu lampu nije pozeljno staviti unutar poklopca (osim ako nije akvarijska) u ovom slucaju ventilator ce strujanjem zraka eliminirati kondenzaciju vlage, lampa ce biti puno efikasnija nago da je izvan kucista, a jedina negativna strana je cesce zaljevanje i rizik da nam se biljke osuse zbog nepaznje.

Kao sto sam i prije napisao; koliko god izgledalo jednostavno igranje sa strujom i instalacijama prepustite onima koji to znaju, plus sto uvijek postoji rizik od pozara i slicnih nezeljenih ishoda.

[Mirotta]

I mi smo jučer po prvi puta posadili Habanero orange.

Koliko često ih zalijevaš/napajaš u ovoj prvoj fazi?

Koliko dugo da se ostave poklopci otvoreni dnevno, griju se isto na ruteru?

Ništa ne pišeš o trećoj fazi kad se presade van.
Kako ljetna žega utječe na njih i kad se odprilike presađuju na vrt?
Da li je biljka spremna i dovoljno velika da ide van kad i drugi flanci?

[AndrejX]

MIROTTA kaže:

I mi smo jučer po prvi puta posadili Habanero orange.

Koliko često ih zalijevaš/napajaš u ovoj prvoj fazi?

Cilj ih je odrzati konstanto vlaznima i da paziti da se podloga ne osusi. Najbolje ih je spricati s rasprsivacem ili dodati malo vode u posudu pa neka sami povuku. Presuha ili prevlazna podloga je jednako stetna, voda se ne smije cijediti kad bi npr. stisnuo plocicu.
Habanero je dosta tvrdoglav s klijanjem, zna potrajati.

Koliko dugo da se ostave poklopci otvoreni dnevno, griju se isto na ruteru?

Par minuta, samo da ulove svjezeg zraka.

Ništa ne pišeš o trećoj fazi kad se presade van.

Sve u svoje vrijeme

Kako ljetna žega utječe na njih i kad se odprilike presađuju na vrt?
Da li je biljka spremna i dovoljno velika da ide van kad i drugi flanci?

Vole vrucinu, ali im je ipak najbolje mjesto gdje bi barem do podneva bili u sjeni kako bi temperatura bila dovoljno niska da se zametnu plodovi - isti uvjeti kao i za paradajze, samo manje vode.

Preporucio bih da ih sadis u kante 10-20 litara (one od boje za zidove su idealne), nasa klima bas i nije idealna za sadnju u vrt.

Ako krenes za koji tjedan taman su spremni kao i ostale biljke.

[Mirotta]

Nikle sve do jedne za 4 dana, imamo ih oko dvadesetak.

Jedna tura je bila na maramici pa smo i te pažljivo presadili u zemlju.

Znači, sad da još ostanu u istim uvijetima do dva listića, onda opet presađivanje?

[AndrejX]

Sad im treba Puno svjetla i topline sve dok ne narastu listici i korijen ne pocne probijati plocice ili kroz rupice posude - onda se presaduje u posudu za broj vecu.

[Mirotta]

AndrejX kaže:

Sad im treba Puno svjetla i topline sve dok ne narastu listici i korijen ne pocne probijati plocice ili kroz rupice posude - onda se presaduje u posudu za broj vecu.

One su sad u čašicama od aparata za kavu koje smo malo skratili, pa sve zajedno u onoj proziroj od kolača.Ostaju i dalje na ruterima a kasnije će se morati snaći kako znaju jer na žalost namamo mjesta u stanu da budu pod lampom.
Da li si paralelno pokušao uzgoj u različitim uvijetima, što misliš imamo li šanse da uspiju bez te lampe?

[AndrejX]

Bez rasvjete ili jakog prirodnog svjetla ce se izduljiti i propasti u vrlo kratkom roku.
Proklijale vise nemaju sto traziti na ruteru i u kutijici.

[panorama]

Nije mi jasno gdje će rasti te proklijale biljčice, kad ih u vrt možemo presaditi tek početkom svibnja.

Moja ljubimica Scotch bonnet, posađena lani u vrt a na jesen iskopana, presađena u teglu i obrana krajem listopada. Sad cvate i već se zametnulo desetak plodova.

[AndrejX]

Napisao sam da je optimalno vrijeme pocetak ili sredina veljace - za moje nema straha, imam gdje s njima.

Ako uzmemo u obzir da je prosjecno klijanje 14-28 dana, mjesec dana pod lampama da ojacaju i evo travnja kad vec polako mogu van. Vecina kolega, kao i ja, ne sadimo ih u vrt nego u kante.

[Retroman]

MIROTTA kaže:

One su sad u čašicama od aparata za kavu koje smo malo skratili, pa sve zajedno u onoj proziroj od kolača.Ostaju i dalje na ruterima a kasnije će se morati snaći kako znaju jer na žalost namamo mjesta u stanu da budu pod lampom.
Da li si paralelno pokušao uzgoj u različitim uvijetima, što misliš imamo li šanse da uspiju bez te lampe?

Ako ih ne možeš držati pod lampom, onda bi bilo bolje da si ih kasnije išao saditi.

Može se i bez lampe - na dva načina:

1) sadnja početkom ožujka, pa da ih nakon klijanja možeš staviti u jogurtice pa van na balkon. U slučaju zahlađenja ili lošeg vremena onda ih možeš vratiti u stan na kraće vrijeme. Početkom travnja možeš ih staviti u kante/lončanice ili u zemlju (uz rizik da ih nećeš moći spasiti od eventualnog mraza).

2. Nađi u stanu neko mjesto gdje ima dosta danjeg svjetla da bar malo stabljika očvrsne,a da nije drito na prozoru.

Kao što kolega Andrej kaže, ako će im faliti svjetla, rast će u visinu pokušavajući ga ulovit, ali stabljika će biti premlitava da bi izdržala kasnije kad krene cvjetanje i plodovi.

Možeš i probati dati barem tjedan dva neku lampu, pa onda negdje gdje je dovoljno toplo (barem 20 stupnjeva) i da ima barem tri-četiri sata danjeg svjetla.

Vjerujem da bi ti tako moglo uspjeti, ali vjerojatno ne sve biljke, i vjerojatno ne jak urod.

[AndrejX]

Citajuci literaturu i postove uzgajivaca, primjetio sam da svaki ima neku svoju filozofiju pripreme sjemenki i podloge za uspjesnije klijanje. Kako to vec biva svatko se zaklinje u svoju tehniku kao najbolju, a kako sam ih i sam vecinu isprovao tako vise nisam siguran koja je najbolja

Posto imam dovoljno materijala i sjemenki, odlucio sam provesti jedan jednostavan eksperimen kako bi konacno empirijski potvrdio koji je doista ucinkovitiji od drugih.

Odabrao sam cetiri najcesce tehnike u dvije razlicite podloge, tresetne plocice i jeftinu zemlju za klijanje (20 litara za dvadesetak kuna) iza cega se krije kvalitetna zamlja pomijesana s finim pijeskom.

Cetiri metode su:
- standardna gdje je trestna plocica natopljena s kipucom vodom i nakon sto se ohladila stavljene sjemenke. Jednako tako i sa zemljom, za svaki slucaj prelio s kipucom vodom kako bi je sterilizirao

- slicno kao prethodna ali umjesto obicne kipuce vode iskoristio blagi caj od kamilice.

- podloga pripremljena s obicnom vodom, sjemenke zamotao u papirnati ubrus, namocio s blagim crnim cajem te stavio u plasticnu vrecicu i na toplo mjesto sljedecih 24 sata. Teorija kaze da tanin pomaze omeksavanju ovojnice sjemenki te pospjesuje njihovo aktiviranje.

- isto kao prethodnik, ali vrecica ide u hladnjak na 24 sata. Ovdje se tvrdi kako nagla izmjena toplog i hladnog aktivira sjemenke. Ova prica mi je malo suplja jer mi je interval od 24 sata malo prekratak, ali nista me ne kosta da isprobam.

U svaku plocicu/teglicu sam ubacio po tri sjemenke proslogodisnje berbe Nagabona. Sve su zasijane istovremeno (24.01), ekipa koja se moci toplo/hladno u caju prvo ce odstajati 24 sata pa tek onda biti transplantirana u podlogu.



Legenda:
A1-A4 obicna voda
B1-B4 blaga kamilica
C1-C4 blagi crni caj, prije sijanja 24 sata na toplom
D1-D4 blagi crni caj, prije sijanja 24 sata na hladnom

Zeljno iscekujem rezultat

[AndrejX]

Pojavom prvog pravog para listica (zapravo drugog) izdanak postaje prava i funkcionalna biljka te dolazi vrijeme za presadivanje.

Obicno se kao pravo vrijeme za presadivanje uz pojavu listica uzima i ono kada tanki bijeli korjencici pocinju izbijati kroz stjenke plocica sto je tocno pod uvjetom da su tresetne plocice u casicama koje ih stite od topline i svjetlosti ali kod samostojecih ih uglavnom ne vidamo jer se gotovo pa trenutno osuse i nestanu, eventualno na dnu.



Plasticne i lagano dostupne casice od 2dcl su idealne u ovoj fazi presadivanja jer ce omoguciti dovoljno prostora za rast u sljedecih mjesec pa cak i dva, a istovremeno su lakse za baratanje i zauzimaju manje mjesta pod rasvjetom. Prije nego sto ih napunimo s zemljom izbusimo nekoliko manjih ili jednu veliku rupu, neophodnu za drenazu.



Kod odabira zemlje u koju cemo presadivati doista nema nekog posebnog pravila; dobro ce rasti u najjeftinijoj, nesto veselije u kvalitetnijoj ali uglavnom svaka ce posluziti. Osobno preferiram mjesavine predvidene za klijanje koje karakterizira veliki omjer sitnog pijeska sto cini supstrat prozracnim, idealan pH u rasponu 5-6,5 (papricice vole lagano kiselkastu podlogu) te odlican omjer potrebnih hranjivih tvari. Najbolji omjer i cijene nudi supstrat kojeg kupujem u Bauhausu za 20 kn/20 litara te koji osim za presadivanje korsitim i za klijanje kad nemam plocica:



U ovoj fazi svakako izbjegavati upotrebu stare zemlje jer postoji vjerojatnost da u sebi nosi i bolesti kojebi bi bilo kobne u ovoj pocetnoj fazi, a i sama nutritivna vrijednost iskoristene zemlje nije povoljna za mlade biljke u punom rastu. Isto tako ne dodavati glistenjak ili kompost iz istih razloga - kasnije vise nego pozeljno, ali sada je rizik jednostavno prevelik.


Prilikom punjenja casica, zemlju nikako ne stiskati i sabijati prstima, na taj nacin samo otezavamo razvoj korijena. Jednostavno lagano protresanje ce posluziti. Napunimo casice do polovice, pazljivo stavimo sadnice i jos pazljivije dodajemo (najbolje zlicom) zemlju uokolo uz povremeno protresanje kako bi se slegnula - pozeljno je ostaviti pola do jednog centimetra od ruba kako bi olaksali zaljevanje.



Polako zaliti s odstajalom vodom, dodati jos zemlje kako bi popunili rupe nastale sljeganjem i smjestiti ih na toplo i svjetlo mjesto.



Ako smo im osigurali idealne uvjete biljke ce nakon presadivanja zapoceti s ekspresnim rastom i oko njih nema vise pretjerane brige jer je najgore i najosjetljivije vrijeme proslo. Najcesci uzrok problema je previse zaljevanja, pozeljno ih je drzati vise na suhoj (ali opet ne presuho) nego na mokroj strani i to se najlakse nauci primjetiti po tezini casice - probajte usporediti casicu napunjenu sa suhom zemljom i isto takvu netom dobro zalivenu (dobro dode i kuhinjska vaga) te s vremenom steci osjecaj kad je zemlja suha i zahtjeva vodu.

Gnojenje je jos jedna u nizu prica gdje deset ljudi ima deset teorija; od izbjegavanja ikakvog dodavanja pa do intenzivnog

Osobno smatram da je istina negdje na sredini i da je kvalitetan supstrat sasvim dovoljan ali da lagano dodavanje manje kolicine ne moze skoditi. Papricice u razliticim fazama traze drukciji omjer nutrijenata ali posto kod nas specijalizirana gnojiva nisu dostupna kao solidna zamjena ce nam posluziti lako i siroko dostupno tekuce gnojivo za rajcice koje ce mo koristiti kroz cijelu sezonu uzgoja. Moja praksa je pustiti da se zemlja u casicama osusi te prilikom prvog sljedeceg zaljevanja u vodu dodati 25% propisane (s ambalaze) doze za rajcicu, te svaka dva tjedan ponoviti kad dode vrijeme za zaljevanje s 50% propisane doze sto je omjer koji prakticiram i u kasnijem uzgoju.

Ovisno o svjetlu i toplini papricice ce prilagoditi dinamiku rasta i velika je vjerojatnost da ce prije konacne destinacije proci jos jedno presadivanje, sto cemo najbolje primjetiti kada uocimo da na dnu kroz drenaznu rupu izbijaju tanki bijeli korjencici. Pozeljno je ici na prvu sljedecu velicini pa ce posude od pola ili litre biti idealne.

[AndrejX]

Hladniji i snjezni danu su idealna prilika za rovariti po internetu u potrazi za novim trikovima pa je tako i ove godine dobro urodilo tako da sam otkrio jednu zanimljivu ideju koja mi se toliko svidjela da sam odlucio riskirati kompletnu ovogodisnju sezonu i sve biljke prebacio u tja sustav bez prethodne provjere na par ogledna primjerka, ali o tome malo kasnije. Kratak sazetak dogadanja u proteklih desetak dana;
- eksperiment gdje sam htio konacno utvrditi koji je nacin pripreme sjemenja prije sadnji najbolji, neslavno je propao zbog izrazito nepredvidljivih Nagabona kod kojih je stvarno nemoguce shvatiti kad ce i kako proklijati bez obzira na uvjete.
Odokativno najbolje rezultate (koliko se da izvuci iz cijele price) sam dobio sa sjemenkama koje su provele noc na toplome i potopljene u blagom crnom caju, te zasijane u supstrat predviden za klijanje i reznice koji zahvaljujuci dobrom omjeru pijeska osigurava optimalnu vlagu.
Dakle kokos/treset plocice nisu obvezne, iako se s njima daleko lakse baratati. Isto tako nisam primjetio razliku u pojavi plijesni izmedu crnog caja i kamilice jer je nigdje nema, ocito dobra priprema ambalaze (prethodna dezinfekcija) uz par minuta dnevnog provjetravanja cini svoje.

- Jalapenosi koliko god slovili kao brzi i jednostavni za klijanje, ocito nisu takvi - prvi je dignuo glavu nakon puna tri tjedna i to u savrsenim uvjetima, u posudici koja pluta na 300 litara vode pri 26C (u akvariju)

- izrazito hladni dani/noci sa skoro desetak dana bez zrake sunca su posluzili za jos jednu provjeru koliko su nase male papricice doista osjetljive i zeljne paznje te sam zakljucio da su daleko nezahtjevnije nego sto sam mislio i kako se opcenito tvrdi.
Ovogodisnje sadnice drzim u radnoj sobi koja je veci dio dana nezagrijana pa je cesto u njoj preko noci temnperatura bila i ispod 10C, a kako sam odlucio da biljke koje su dobile prvi par pravih listica vise ne drzim pod umjetnom rasvjetom tako je njih par uz niske temperature imalo i svega par sati dnevne svjetlosti. Rezultat je daleko iznad svih ocekivanja, nisu pokazale da im nesto pretjerano nedostaje, rastu normalno te kako se jucer i danas pojavilo sunce tako imam dojam da su doslovno buknule

- imao sam nesto viska proklijalih nagabona koji mi nisu bili potrebni niti sam znao sto s njima pa sam ih netom sto su isklijali stavio kraj juznog prozora gdje su imali dovoljno dnevnog svjetla ali je bilo poprilicno hladno. Ocekivao sam da ce se izduziti ili propasti od hladnoce (8-12C je bila uobicajena) ali ne samo da su prezivjeli nego su uredno i napredovali - ne onako kako bi trebali u idealnim uvjetima i znatno sporije ali ne vidim da im nesto nedostaje. Mislim da cu morati poprilicno revidirati moje prethodne savjete

A sad o "novotariji". Kako su sadnice ekspresno prerasle casice od 2dcl tako je doslo vrijeme za presadivanje i cim sam ih izvadio primjetio sam znak kako im je nedostajalo vlage;


Koliko god da je slika losa, vidljivo je da korijencici nisu toliko popunili prostor u samoj casici koliko su kranuli prema dolje sto je jasan znak da je biljka trazila vlagu koje nije imala dovoljno.
Same suho-mokre faze koliko god da su pozitivne cesto djeluju stresno na same biljke pa bi idealno bilo sloziti neki sustav navodnjavanje, pozreljno kapilarnoga jer tako (posebno u fazama uroda i za vrijeme ljeta) osiguramo biljkama konstandno dovoljno njima potrebne vlage i hranjivih tvari.
Zahvaljujuci eBayu danas vec za stotinjak kuna mozemo kupiti jeftini sustav koji ce navodnjavati desetak biljaka kroz sezonu ali ovdje postoji problem sto kad jednom razvucemo cijevi vise ne mozemo tek tako razmjestati biljke.

Upravo iz navedenih razloga sve su popularniji komercijalni sustavi zvani EarthBox ili bezborj inacica u samogradnji gdje je najpopularnija izvedba s dvije kante poput ove:
http://www.designother90.org/network...gallon-buckets

Prica koliko god na prvi pogled izgledala komplicirana zapravo je trivijalno jednostavna - imamo rezervoar s vodom, u njega uronjenu malu plasticnu teglu s rupicama koja spaja glavnu kantu gdje su zemlja i biljka te kapilarnim putem konstantno dovlaci vodu koju biljka potrosi.
Na prvi pogled djeluje da je kompliciranje s dvije posude nepotrebno jer je dovoljna samo jedna bez rupe tako da na dnu zadrzava vlagu, ali bit cijele price je upravo u cinjenici da izmedu rezervoara vode i same zemlje postoji par cm prostora kroz koji cirkulira zrak (postoji rupica kroz koju izlazi visak vode) te na taj nacin biljka ne "stoji u vodi" te ima dovoljno kisika koji pospjesuje rast. Prednost ovakvih sustava je visestruka - konstantna vlaga omogucava brzi rast biljke koja ne trpi stres, daleko rjede zaljevanje jer samo treba napuniti rezervoar, ne curi voda iz tegle susjedu na glavu, ne trosimo skupa gnojiva uzalud jer ostaju u sistemu sve dok ih biljka ne potrosi, te suha gornja povrsina tegle donosi znatno manji rizik od bolestina ili stetnika.

Zadnjih par godina na ovaj nacin u nekoliko kanti od 50 litara (radio sam verziju gdje sam od ploce stiropora napravio unutarnju platformu, dakle bas EarthBox princip) uzgajao paradajze i krastavce koji su radali nenormalno, a za razliku od ostalih u normalnim kantama koji su zahtjevali svakodnevno zaljevanje ovi su dobili vodu kad sam se sjetio ili kad ih je kisa natopila - s istom pricom ove godine planiram uzgojiti patuljaste dinje i lubenice.

Dakle kad ovaj primjer funkcionira kod velikih biljaka, zasto ga ne primjetiti i kod ovih malih kako bi im osigurali odlicne uvjete sve dok ne dode vrijeme za presadivanje u konacne destinacije ?
Osnovnu ideju sam pokupio sa nekoliko stranica, kao najbolja inspiracija je posluzila ova:
http://www.flickr.com/photos/greensc...7604735985648/

Sve je vrhunski poslikao i prezentirao, samo je podosta detalja ostalo nejasno ali dovoljno zanimljivo da ih probam sam napraviti



Potrebni sastojci:
- plasticna boca (od CocaCole imaju najbolji oblik)
- skalper
- skare
- flomaster
- nesto za busenje rupa u plastici, koristio sam lemilicu ali se i stari odvijac zagrijan na plamenu posluziti. Plastika je pretanka za busilicu.
- spuzvica, koristio sam neke male kineske za par kuna desetak komada ali ce posluziti i Vileda za sude



Bocu napunimo s toplom vodom ili je uronimo u kantu da bi ne naljepnica dala skinuti bez tragova ljepila i otpora. Sa skalperom skinemo prsten koji je zaostao od cepa.
Iako je autor inicijalnih uputstava posebnu paznju obratio na simetriju i savrsene rezove, meni je ipak bitna jednostavnost, brzina i primarno cim veci prostor za biljku.

Oznacimo mjesto reza, idealno je oko doljnjeg ruba nekadasnje naljepnice:



Najbolje je probusiti rupicu (rastopiti, zarezati skalperom) te nastaviti velikim skarama.

Rezultat rezuckanja bi trebao ispasti ovakav:




Starom lemilicom, zagrijanim odvijacem na plamenu peci ili cak cavlom kojeg smo zagrijali svijecom, na gornjem rubu grla izbusimo nekoliko rupica u krug.
Njihova je namjena kako bi olaksali vlazenje spuzvice u slucaju da se na dnu stvori kruti talog.



Sljedece rupice busimo na drugom dijelu prosirenja. Njihova je namjena dvostruka - visak vode iz same zemlje se kroz njih vraca u rezervoar, a istovremeno ulazi zrak. Slobodno ih izbusimo cim vise, glavno da napravimo pun krug.

[AndrejX]

Odrezemo poveci komadic spuzvice




I naguramo ga s unutarnje strane boce (prerezane) u grlo, tako da cca. 1cm strsi van, a da istovremeno zemlja iz boce ne moze iscuriti.
Spuzvica sluzi kao barijera koja onemogucava curenje zemlje u rezervoar, a istovremeno kapilarnim putem prenosi vlagu u zemlju.




Nabijemo dio sa spuzvicom u preostali prerezani dio tako da spuzvica lagano dodiruje dno, ali ne nabiti do kraja nego mora imati mali razmak kako bi vrsila svoju funkciju.




Ispod razine rupica za drenazu unutarnjeg dijela izbusimo jednu veliku rupu kroz koju se puni rezervoar s vodom.




Lagano punimo supstratom (idealan bi bio ovaj pjeskoviti za klijanje, ali ce posluziti bilo koji samo da nije teska zemlja iz vrta) u par etapa gdje svako malo dobro natopimo vodom.
Presadimo biljku, dobro zalijemo, ostavimo da se iscijedi te prema potrebi dodamo jos vode u rezervoar - kasnije dodajemo vodu samo u rezervoar, ne zaljevamo gornji dio. I to je kraj ovog zahvata, biljka ce malo stagnirati zbog presadivanja ali po svemu sudeci lagano vlazna podloga im se jako svida i ubrzo ce krenuti s bujnim rastom (ako su i drugi uvjeti zadovoljeni). Bitno je naglasiti da u slucaju nestanka vode u rezervoaru i susenju zemlje, osim dodavanja vode u rezervoar obavezno moramo zaliti i s gornje strane jer je inicijalno vlazna zemlja glavni uvjet da bi kapilarni prijenos funkcionirao.

I za kraj moje biljke stare ravno 35 dana (od proklijavanja) u svom novom domu

[grg4]

veri najs, moje su nesto mladje ali sustici ce ih ubrzo!

[Mirotta]

Ajme, Andrej, biljke su ti odlične!!

Naše imaju zastoj u rastu, drže se ali samo na par komada je izrastao drigi listić, raste petiljka u visinu.
Mislim da je i našima prehladno jer dosta po noći padne temperetura, ispod 16°.
I malo im se smanjio broj, jednu je čak pojeo puž dok je nicala, očito je bio u zemlji( kupljenoj).

Super je ovo s plastičnim bocama, ako naše prežive do presađivanja, tako ćemo ih presaditi.

[AndrejX]

Danas pripremao tegele za nastupajucu sezonu pa iskopavao i proslogodisnje biljke.

Koliko se sjecam tresetne/kokosove plocice se reklamiraju kao biorazgradive ?



Cudna ta razgradivost ako su prezivjele u jednom komadu cijelu sezonu rasta zakopane u zemlji, kisovitu jesen i hladnu zimu