Natrag   Forum.hr > Društvo > Kutak za školarce i studente > Državna matura

Državna matura Matura-tortura

Odgovor
 
Tematski alati Opcije prikaza
Old 09.06.2015., 21:32   #21
Quote:
lexi3 kaže: Pogledaj post

Da, strukovnjaci kao nemaju za vratom sve sto i gimnazijalci + prakticnog rada dosta + zavrsni

Ne vidim cemu predrasude, svatko ima pravo se skolovat, mogla bi i ti bit osposobljena za rad da si se potrudila, jel, a ne se brinut kam ces ak nedaj bog padnes maturu il se ne upises na faks.
Ne znam kakve ti to predrasude primjećuješ, al' OK.
Nisam ni rekao da strukovnjaci ništa ne rade, dapače vidim po ljudima iz okoline da su strukovne škole često i napornije od gimnazije.
Samo tvrdim da je glupo govoriti da su strukovnjaci podređeni u odnosu na gimnazijalce kad već imaju struku i mogu se zaposliti dok je gimnazijalcima to bez faksa mission impossible. Dakle, maturu prilagoditi gimnazijama, nikome drugome.
windir is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.06.2015., 00:04   #22
Quote:
windir kaže: Pogledaj post
Samo tvrdim da je glupo govoriti da su strukovnjaci podređeni u odnosu na gimnazijalce kad već imaju struku i mogu se zaposliti dok je gimnazijalcima to bez faksa mission impossible. Dakle, maturu prilagoditi gimnazijama, nikome drugome.
Apsolutno. Matura bi trebala bit prema gimnazijama kalupirana. To nema nikakve veze sa "predrasudama prema strukovnim školama" nego je to jednostavno tako. Ako netko sa strukom želi upisati fakultet, fino, ali neka napravi jednaku količinu posla kao i gimnazijalci kojima je to jedina mogućnost. Ionako se ta razina znanja očekuje na fakultetima.
Rakkatakka is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.06.2015., 00:58   #23
Ja sam zavrsila strukovnu al smatram da se matura ne treba prilagodavat strukovnjacima i dovoljno je lagana po mome misljenju , a oni koji je padnu bez obzira u koju su skolu isli nisu bili marljivi (ni priblizno) kroz obrazovanje.
Imas visu i nizu razinu matematike, engleskog i hrvatskog pa biraj. I sigurna sam da ste min 80 % gradiva koji su na drzavnoj bili prosli (kao mi) kroz nastavu ili barem po programu trebali proc, jer ja jesam.

I samo da kazem da nisu gimnazijalci bas u prednosti. Sto se tice mature jesu ali koliko ja znam fakultet boduje i ocjene kroz cetverogodisnje obrazovanje. Posto je gimnazija teza nego strukovne skole podrazumjeva se da je teze u gimnaziji ostvarit odreden prosjek ocjena koji ce kasnije znacit za upis na faks (do max 400 bodova, nekad i 450).
Ja sam isla i u gimnaziju i strukovnu (zavrsila strukovnu) i mislim da sam dovoljno kompatentna. Ni jedna skola nije teska , ali teza je gimnazija od strukovnih(iako je meni osobno gimnazija i mnogo bolja i stvara bolje navike kod ucenika).
Cherry12 is offline  
Odgovori s citatom
Old 10.06.2015., 01:00   #24
I ja kao strukovnjak se slažem da matura treba biti napravljena po gimnazijskom programu. Da nema mature, ionako bi morali polagati prijemni koji se također bazirao na gimnazijskom programu.
Po meni, jedina ''olakšica'' koja bi se mogla dati strukovnjacima su dodatni bodovi ukoliko upisuju faks koji je nastavak njihove struke. Uostalom, neki fakulteti i veleučilišta to i prakticiraju.
Verbeia is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.06.2015., 15:46   #25
Quote:
Verbeia kaže: Pogledaj post
Po meni, jedina ''olakšica'' koja bi se mogla dati strukovnjacima su dodatni bodovi ukoliko upisuju faks koji je nastavak njihove struke. Uostalom, neki fakulteti i veleučilišta to i prakticiraju.
Da, da. Znači Pero se nije dovoljno trudio u osnovnoj (zanemarit ću druge razloge) i upisao je strukovnu, dok je Mirko radio u osnovnoj i upisao gimnaziju. Sad 4 godine Mirko guli gimnaziju i uči tri puta više nego Pero, ali bi pri upisu za faks Pero trebao imati olakšice.

Teško je shvatiti to, I guess, ali to ne bi bilo nimalo fer. Ne znam kako je u ostalim gradovima, ali u našim strukovnim školama su kriteriji niži, i za isto znanje strukovnjaci dobiju 3-4, a mi gimnazijalci 1. Ne mogu reći da sam prolijevala krv umjesto znoja, ali sam svakako više radila i više se trudila, bilo bi nezamislivo da se sad jednog strukovnjaka stavi u prednost s "dodatnim bodovima" samo zato što nastavlja studirati nešto u svojoj struci.
Tigresse is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.06.2015., 16:41   #26
Quote:
Tigresse kaže: Pogledaj post
Teško je shvatiti to, I guess, ali to ne bi bilo nimalo fer.
Ne znam što bi bilo teško shvatiti, ja prva kažem da su gimnazije puno teže od strukovnih i da se petica u strukovnoj i petica u gimnaziji ne mogu uspoređivati. I to tvrdim kao strukovnjak, nikad nisam uzdizala strukovne škole u smislu prakse i završnog rada, jer barem u mojem slučaju je to bio pičkin dim. Znam da nije tako u svakoj strukovnoj, ali znam ljude iz različitih škola i uz svu praksu i sve, imali su niže kriterije nego gimnazije.

Quote:
Ne znam kako je u ostalim gradovima, ali u našim strukovnim školama su kriteriji niži, i za isto znanje strukovnjaci dobiju 3-4, a mi gimnazijalci 1. Ne mogu reći da sam prolijevala krv umjesto znoja, ali sam svakako više radila i više se trudila, bilo bi nezamislivo da se sad jednog strukovnjaka stavi u prednost s "dodatnim bodovima" samo zato što nastavlja studirati nešto u svojoj struci.
Nisam ja to izmislila, jer kao što rekoh, neki fakulteti i veleučilišta to provode. I svakako mi je to puno više fer nego da se uvodi matura za strukovnjake pa da oni s tom istom podjednostavljenom maturom konkuriraju za upis na iste fakultete kao i gimnazijalci s težom maturom. U globalu nisam za nikakve olakšice, ali ako bi ih već trebalo biti - onda smatram da je to s dodatnim bodovima najmanje zlo. Iako, ne znam jesi li vidjela, ali Zdravstveno veleučilište daje dodatne bodove ( 50 bodova ) samo ako im je prosjek ocjena iz srednje veći od 4.2 što je po meni okej. Doduše, ja bih to digla i na 4.5.
Verbeia is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.06.2015., 20:20   #27
Quote:
Tigresse kaže: Pogledaj post
Da, da. Znači Pero se nije dovoljno trudio u osnovnoj (zanemarit ću druge razloge) i upisao je strukovnu, dok je Mirko radio u osnovnoj i upisao gimnaziju. Sad 4 godine Mirko guli gimnaziju i uči tri puta više nego Pero, ali bi pri upisu za faks Pero trebao imati olakšice.

Teško je shvatiti to, I guess, ali to ne bi bilo nimalo fer. Ne znam kako je u ostalim gradovima, ali u našim strukovnim školama su kriteriji niži, i za isto znanje strukovnjaci dobiju 3-4, a mi gimnazijalci 1. Ne mogu reći da sam prolijevala krv umjesto znoja, ali sam svakako više radila i više se trudila, bilo bi nezamislivo da se sad jednog strukovnjaka stavi u prednost s "dodatnim bodovima" samo zato što nastavlja studirati nešto u svojoj struci.
Neki od nas su išli u strukovnu samo zato jer je postojala velika vjerojatnost da si neće moći priuštiti daljnje školovanje. Kod mene, recimo, strukovna ima veći prag prolaznosti i teže je u nju upasti nego u gimnaziju. Zašto? Zato što kod nas u gimnaziju idu samo oni čiji su roditelji "velike face" koje im mogu platiti ispite i osigurati fakultete. Znam da to nije svugdje, ali jbg, u maloj, seoskoj sredini, je tako. Znam da su u Zagrebu gimnazije teže od strukovnih, ali konkretno, u jednoj Pregradi koja je Bogu iza nogu, upasti i završiti srednju farmaceutsku je teže nego opću gimnaziju. Pogotovo jer se profesori svim silama trude učiniti nešto od gimnazijalaca, a sve ostale "spustiti" jer nigdje strukovne nisu bolje od općih.
littleangel1411 is offline  
Odgovori s citatom
Old 13.06.2015., 23:26   #28
Quote:
Tigresse kaže: Pogledaj post
Da, da. Znači Pero se nije dovoljno trudio u osnovnoj (zanemarit ću druge razloge) i upisao je strukovnu, dok je Mirko radio u osnovnoj i upisao gimnaziju. Sad 4 godine Mirko guli gimnaziju i uči tri puta više nego Pero, ali bi pri upisu za faks Pero trebao imati olakšice.

Teško je shvatiti to, I guess, ali to ne bi bilo nimalo fer. Ne znam kako je u ostalim gradovima, ali u našim strukovnim školama su kriteriji niži, i za isto znanje strukovnjaci dobiju 3-4, a mi gimnazijalci 1. Ne mogu reći da sam prolijevala krv umjesto znoja, ali sam svakako više radila i više se trudila, bilo bi nezamislivo da se sad jednog strukovnjaka stavi u prednost s "dodatnim bodovima" samo zato što nastavlja studirati nešto u svojoj struci.
Ne znam ja kako je u tvom gradu al ja cu ti rec koja sam isla i gimnaziju i strukovnu da ne pricas gluposti.
A prebacila se nisam iz gimnazije jer sam bila losa ucenica vec zbog promjene adrese stanovanja i sl. problema i problema preko samog premjestaja.
U gimnaziji sam prolazila 3, a u strukovnoj 4.

Cetvorka u strukovnoj nije jedinica u gimnaziji vec 3-ca (i to sam sigurna) i isto se moras potrudit za 4 u strukovnoj (kao za 3 u gimnaziji). A to ti mogu rec i zato jer sam drzavnu maturu rijesila bolje od dosta gimnazijalaca koje poznajem (iako idem ponovit maturu iz eng i bio da dobijem min 70 %) i dobro znam da se nisi bas namucila (doslovno) u gimnaziji nego si ucila kao i cili normalan svit jer ni jedna skola nije muka, ama bas ni jedna. I da si se znojila ne znam bas jer ja koja sam u jedan mjesec (imala sam vise vremena al ucim pred ispit obicno , takva sam) polagala 7 razlikovnih ispita (cila godina 7 predmeta) po 40 str predmet (otprilike font 12, znaci; ne pisano olovkom) i naucila za ocjene 3,4 i 5, iako se trazilo samo polozit, ne kazem za sebe da sam se izmucila vec sam samo trebala sjest i naucit. Sta mi se desilo na zadnji ispit od kolicine svega naucenog da vecinu nisam mogla zapamtit (to ti sve govori), vec sam se dog za tjedan dana da odgovaram tj. odgodila sam jer sam bila iscrpljena (po nocima nisam spavala) i na kraju dobila 4 (taj zadnji ispit), a opet ne kazem da je bilo pretesko jer morala sam, zelila i zato je sve lakse.

Iako ja u zivotu nikad ne bi isla na fax nastavka moje strukovne i moram ti rec da bi bio u redu da dobiju neke bodove, ali ne vise od 50 max bodova tj 5 % (makar 2-3%) jer na kraju krajeva specijaliziraniji su da se ne lazemo (a i da im se da neki poticaj). Ja uopce ne vidim sta je tu nepravedno (jer nije rijec o 200 bodova kao za npr fax za med sestre sta mi nije u redu da daju toliko bodova). Jedini problem je sta smatram da bi trebala malo spustit loptu i ne znam ko ti je uopce napunia glavu tim pricama da se u strukovnima ne uci jer mislim da ne postoje skole u kojima je njihova cetvorka (strukovna) vasa jedinica (gimnazija). Naravno nade se profesor koji bas ne ocekuje da ucite previse, ali to se desava svugdje, no ipak mislim da vecina profesora trazi nekakvo znanje (to sigurno ne podrazumjeva da je njihova cetvorka vasa jedinica).
Po tvome ispada da vise vridi gimnazijalac koji je vuka dvice od strukovnjaka koji ima 4-5 i mislim da je to nebuloza.
A da se ne lazemo teza je gimnazija (kao sto sam rekla) al bome mi je draze naucit npr. 10 strana teorije biologije , hrvatskog il psihologije nego 5 strana strukovnog predmeta iz razloga sto ih ne volim i rade bi provela 5 godina na tezem faksu kojeg volim nego 3 godine na laksem fakultetu (visa) kojeg ne volim.

Zadnje uređivanje Cherry12 : 14.06.2015. at 00:39.
Cherry12 is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.06.2015., 10:04   #29
U potpunosti se slažem sa @Cherry12. U svim školama je 90% za 5, 80% za 4 itd. S time da mi se dogodilo da je 92% bilo za 3, nepravedno ali šta sad. I nitko mi ne može reći da je isto učiti 2. svj rat i, recimo, djelovanje, klasifikaciju i nomenklaturu kardiotonika. Isto nije isto naučiti jednu lekciju matematike kao i naučiti 45 različitih biljaka, njihove djelatne tvari i latinske nazive za biljku, drogu i porodicu. Naravno da hrvatski u gimnaziji i hrvatski u strukovnoj nisu isti, ali nitko mi ne može reći da se u strukovnima ne uči jer svaki smjer ima par predmeta koje bi gimnazijalci teže svladali od nas. I isto tako mi nitko ne može reći da osoba koja već zna osnova o ljekovitom bilju, farmakologiji, farmakognoziji i industrijskog proizvodnji lijekova (što su sve redom predmeti teži od onih općih poput hrv, mat, bio) nebi trebala imati barem neku malu bodovnu prednost pri upisu na fakultet na kojem su upravo ti predmeti glavni.
littleangel1411 is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.06.2015., 11:20   #30
nisu sve strukovne i sve gimnazije iste.
nikom ne treba dodavati bodove ili podilaziti na bilo koji način. ista matura svima (i/ili isti prijamni) pa pokažite znanje.
jedna od prednosti gimnazije je ta što se mladi ljudi nauče brzinski pamtiti gomile pojmova i brzo iz te silne gomile izvući ono što treba i donijeti zaključak.

spominješ farmaciju, prilično zahtjevan faks. ako upadneš, pomoći će ti predznjanje, ali puno manje nego što misliš. navedena faktografija je minijaturni dio gradiva i na faksu će biti bitnije razumjeti što se kemijski događa na molekularnoj razini i uzročno-posljedične veze, a tu su gimnazijalici koji su imali više suhoparne osnove kemije u prednosti. ako znaš razmišljati i puno radiš, dostići ćeš ih.
(to ja iz druge ruke, nisam ta struka)
pikuli is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.06.2015., 11:51   #31
Quote:
pikuli kaže: Pogledaj post
nisu sve strukovne i sve gimnazije iste.
nikom ne treba dodavati bodove ili podilaziti na bilo koji način. ista matura svima (i/ili isti prijamni) pa pokažite znanje.
jedna od prednosti gimnazije je ta što se mladi ljudi nauče brzinski pamtiti gomile pojmova i brzo iz te silne gomile izvući ono što treba i donijeti zaključak.

spominješ farmaciju, prilično zahtjevan faks. ako upadneš, pomoći će ti predznjanje, ali puno manje nego što misliš. navedena faktografija je minijaturni dio gradiva i na faksu će biti bitnije razumjeti što se kemijski događa na molekularnoj razini i uzročno-posljedične veze, a tu su gimnazijalici koji su imali više suhoparne osnove kemije u prednosti. ako znaš razmišljati i puno radiš, dostići ćeš ih.
(to ja iz druge ruke, nisam ta struka)
Farmacija je bila samo primjer jer sam završila tu srednju. Ne želim ju upisati, pokušavam rehabilitaciju. Svaki smjer ima svoje mane i prednosti. Farmaceutima su, naravno, lakši predmeti koje su učili 4 godine dok su gimnazijalcima lakša područja opće, organske i anorganske kemije, a svakome će pomoći ono na čemu se temeljila njihova nastave kroz te četiri godine koje su prethodile upisu na fakultet.
littleangel1411 is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.06.2015., 12:32   #32
Quote:
littleangel1411 kaže: Pogledaj post
a svakome će pomoći ono na čemu se temeljila njihova nastave kroz te četiri godine koje su prethodile upisu na fakultet.
I neće baš. Bitne su radne navike. Imam masu primjera gdje su strukovnjaci upisivali fakultete koji su im bili nastavak struke pa im opet nije ništa koristilo, padali su ispite redovito. Bitne su samo radne navike, a oni ih u školama sa niskim zahtjevima jednostavno nisu razvili. Naravno, znam i strukovnjake koji su faks završili u roku jer su u srednjoj rasturali, kao i gimnazijalce koji faks razvlače jer su se u srednjoj zajebavali, ali činjenica je da ćeš teže razviti radne navike u školi u kojoj se od tebe ne očekuje puno i znaš da se možeš provlačiti s minimalnim učenjem.


U strukovnima više pilaju s tim strukovnim dijelom ( logično, jel ), ali ruku na srce, općeobrazovni dio je u većni škola waaay pojednostavljen ( a ni profesori nisu strašno zahtjevni ) u odnosu na gimnazije. Dobro, znaju se naći nadobudni profesori kad s vama rade po gimnazijskom programu ( hrvatski npr ) i imaju ogromne kriterije i zahtjeve, ali vjerujem da su to više iznimke nego pravilo.
Ne mogu govoriti u ime svih strukovnih škola igdje ikad, ali moja je bila na razini osnovne škole, zapravo - osnovna mi je bila zahtjevnija od srednje. Opećobraznovni dio sa smješno niskim kriterijima, a strukovni...samo se po jednom predmetu pilalo, a ostalo je bila teška sprdačina.
Po pričama znam da ni u drugim strukovnim situacija nije bila drastično bolja, eventualno je strukovni dio bio zahtjevniji.
Gimnazijalci moraju više-manje jednako učiti za svih 15 predmeta ( opet, ne smatram da je tako u doslovnoj svakoj gimnaziji, ali svakako je u većini ), dok se strukovnjaci moraju potruditi oko strukovnog dijela ( i to varira od škole do škole ), ali općeobrazovni im je pojednostavljen.
Kako god okreneš, gimnazijalcima je teže i svakako se matura mora bazirati na gimnazijskom gradivu.
Verbeia is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.06.2015., 16:35   #33
E pa nije bas istina i ne znam odakle si (s obzirom da kazes da je u svim strukovnim isto iz tvojeg okruzenja) pa ono.

Meni je recimo produktivniji bia hrvatski u strukovnoj nego u gimnaziji. U gimnaziji smo samo obradivali gramatiku (detaljno) i lektire (povrsno), a knjizevnost bi cilu skolsku godinu za kraj trebali naucit bez ikakve obrade profesora (1. razred, i naravno sve bi zaboravili). Za razliku od strukovne gdje je profesorica sve lektire detaljno obradivala i knjizevnost i gramatiku (mnogo pazljivije). Svaku lektiru bi morao procitat jer inace ne bi dobia pozitivnu ocjenu (ispitivanje) i znanje je tu. Cak nam je izvan programa rekla da procitamo Anu Karenjinu i procitali smo neki (i ja).
Engleski nam je u drugom razr. bio po gimnazijskom programu (ucili smo jos i njemacki i talijanski obavezno) , no u trecem je dosla nova prof. iz engl koja je malo trazila, povrsno iako ja znam dobro engleski, al ne zbog nje vec sto ga od malena ucim.

Nije bas da je drugacije u gimnaziji (sta se tice situacije s profesorima iako su po mojem iskustvu iz gimnazije malo uljudeniji) i ne trazi svaki profesor jednako vec ih ima svakakvih, a to znam i po prijateljici npr; sta se tice sociologije ili psihologije (jedan od ta dva , ne mogu se sitit o kojem je predmetu rijec al mozda i o oba), hrvatskog i grckog. Soc il psih uopce nije odgovarala vec su imali neke pismene i svak je moga prepisivat. A hrvatski lektiru bi ih jednu jedinu pitao kroz cijelu godinu i to sadrzaj prepricat samo (ne analizu), i za kraj bi ih bacia ako ne bi imali skracene lektire u teci (vecinom prepisane s interneta). Naravno, isto tako i knjizevnost nes malo , za gramatiku se ne sicam tj. valjda je nisam pitala (odnosno nije mi rekla) al sumnjam da je previse problematicno bilo.

Na kraju krajeva vecina ovisi o profesoru samome.
A to sta se tice navika u ucenju mislim da ih je vise u gimnaziji sa boljim navikama iz razloga sto se u gimnaziju vecinom upisuju takvi, a u strukovne ce prije otic oni bez narocitih navika ucenja, iako to ne znaci da nema marljivih.

A to sta pricas o strukovnima da se nista ne uci nije problem programa vec profesora koji bi se trebali sramit jer nisu placeni da provode svoj program vec program kurikuluma i da prenesu znanje kako treba.
Al ja sam recimo takva da se nikad ne bi mogla izvuc, a da ne naucim za razliku od nekih sta im se priko usmenog saputa ili preko pismenog koriste salabahtere pa ono ali mrzim pomisao da su neki prosli na osnovu toga jer to nije posteno, a bome ima ih kako i u strukovnim tako i u gimnaziji sta su zbog toga skolu zavrsili, a to je u dosta slucaja problem profesora koliko i ucenika.
Cherry12 is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.06.2015., 17:48   #34
Po opisu pretpostavljam da si išla u hotelijersku a u njoj se ionako hrvatski radi po gimnazijskom programu pa stoga nije ni čudno da ste sve obradili kako treba.
Škole sa manjom satnicom hrvatskog ( 2-3 sata tjedno ) će sigurno imati skraćeni program. Moš mislit da će u tehničkim i inim školama derati po književnosti i lektirama ( čast izuzecima ).

Naravno da puno ovisi o stavu profesora, ali ne možemo bježati od činjenice da je u općeobrazovnom dijelu obim gradiva manji od onog u gimnazijama. Vjerojatno postoji par predmeta koji su iznimka ( u ht hrvatski i engleski, u tehničkim matematika, u prirodoslovnoj kemija i sl ), ali sve drugo je skraćeno i to je činjenica.
Znači, imaš 15 predmeta, od čega ti je pola općeobrazovnih, pola strukovnih. Ove opće radiš po skraćenom programu, a strukovne ajmo reć po istom obimu kao što i gimnazijalci rade svoje opće predmete. Pa da su profesori u strukovnoj ne znam kako strogi i zahtjevni ( a uglavnom nisu jer nas strukovnjake doživljavaju po defaultu panjevima i lijenčinama jer smo upisali strukovnu ) - smatram da ne može biti teže jer je naprosto gradiva manje i pojednostavljeno je.
Zato se strukovne i zovu strukovne jer je naglasak na strukovnim predmetima. Nitko ni ne kaže da treba davati više pažnje općim predmetima jer za to u strukovnoj školi naprosto nema potrebe ( mislim ima, zbog dobivanja širine i općeg znanja, ali ne možeš sve to ugurati ), na kraju imaš svoju struku i to je to i s te strane si u kao nekoj prednosti pred gimnazijalcima ( kažem 'kao nekoj' jer znamo kakvo je stanje na tržištu rada i koliko su ta strukovna zanimanja tražena ).

Zadnje uređivanje Verbeia : 14.06.2015. at 18:02.
Verbeia is offline  
Odgovori s citatom
Old 14.06.2015., 21:58   #35
E pa ne, nisam bila hoteljerska.Isla sam zrakoplovni promet.Imali smo fiziku (4 god) napredniju od gimnazije i to zakljucujem* jer ono sta su gimnazijalci imali u 3. godini mi smo u 2. Matematika nam je bila laksa. Engleski, talijanski i njemacki gimnazijski program (4 godine). A hrvatski je po programu za strukovne skole (a mislim i hoteljerska je isto jer nisam cula da radi po gimnazijskom).Iako ja volim dosta hrvatski kao predmet i to zbog profesorice koja je stvarno vrhunska i inzistirala je na znanju, a posebno na citanju lektira. I da skraceniji je program ,no ipak je vrlo kvalitetno obraden. Nije drasticna razlika ali ima je ocito (sad sam ih usporedivala posto mi je sestra gimnaziju zavrsila , a cuvam knjige), a knjiga je: "Hr. jezik, jez. izrazavanje i knjizevnost", a njena: "Knjiz. vremenoplov" . A to da ne zahtjevaju znanje iz strukovnih predmeta bas i nije slucaj jer su mi ti predmeti bili najtezi po obujmu, a i ne volim ih jer me to nikad nije zanimalo pa ono.

Inace u mom okruzenju ovi iz strukovne se rugaju gimnazijalcima, a ovi iz gimnazije strukovnjacima. I jedno i drugo mi smeta (u oba me slucaja vrijedaju ). Logicno je da su gimnazije bolje skole, ali isto tako nisu ni sve strukovne lose. Ja recimo imam bolje misljenje o gimnazijama, ali isto ne volim to generaliziranje o strukovnim.

Zadnje uređivanje Cherry12 : 14.06.2015. at 22:28.
Cherry12 is offline  
Odgovori s citatom
Odgovor


Tematski alati
Opcije prikaza

Kreni na podforum




Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 20:56.