Karl Popper - kritika Platonovog "humanizma"

[Davor000]

činovnik kaže:

Možda bi se moglo pridodati i to što filozofi poput Hegela vjerojatno pretpostavljaju dobro filozofsko predznanje svojih čitatelja, pa su zato teško razumljivi laicima.

Ja vjerujem da onaj tko nejasno piše nejasno i misli. A time se ne bismo trebali zamarati.

[Danchy55]

Što se tiče jezika, nisam baš siguran. Naime, njemački jezik je matematički jezik, iznimno precizan i jasan, stvoren za znanstveno-filozofsko promišljanje. S druge strane, engleski jezik, koji je mnogima estetski prihvatljiviji za razliku od njemačkoga, je zanimljiva mješavina starogermanskih jezika i francuskog te je veoma neprecizan, a pravopis izgleda kao proizvoljna standardizacija.
Slijedom toga, reklo bi se da je njemački jezik stvoren za jasno i precizno pisanje.
Međutim, mnijenja sam da se prije radi o tome da "unutarnje strukture" matematskog jezika na neki način prisiljavaju govornika na meta-izražavanje, (znate ono, veliki broj matematičara, pogotovo talentiranih, ne zna prenijeti svoje znanje) dok mnogo jednostavniji engleski jezik svojom jednostavnošću i nepreciznošću potiče na razumljive i krajnje raščlanjene misli.

[nitko drugi]

Nešto sam opet otvorio ovaj stari topic, pa...

Ontopic:

nitko i ništa kaže:

konzervativizam?

Taj link je mrtav, pa evo na drugome mjestu iste stvari:

Popper i Platonov historicizam? (ulomak iz Rainer Thurnher, Hermeneutička fenomenologija kao angažman)

je li Platon neprijatelj ”otvorena društva”? (ulomak iz članka Mislava Kukoča)

Offtopic:

nitko i ništa kaže:

(Napominjem opet da je ovo, naravno, samo jedna moja misaona igra za subotnje popodne. )

Evo i zadnje varijante: prosvijećena neposredna demokracija?

[omen4k]

Samo nekih 9 godina kasnije.


http://www.urbandictionary.com/defin...e%20Thread

[nitko drugi]

E pa? Topic o Platonu je Popper podigao nakon dvadeset i nešto stoljeća. 9 godina je ništa u filosofskim raspravama.

[omen4k]

Okej.

Platon je cijeli zivot proveo u interdisciplinarnom ucenju i nakon par desetljeca cekanja te dokazivanja da je postigao adekvatnu razinu svijesti, u 49oj iniciran u Visa Znanja o prirodi stvarnosti uz jos desetljece ucenja u zemlji koju su donedavno poluprimitivni Grci nazvali prema hramu u danasnjem Luxoru.

Pitanja:

1) Po cemu to tocno je Popper kvalificiran za ikakve relevantne analize, a kamo li "kritike" Platona ?

2) Koja je svrha razmatranja "misljenja" i "stavova" Poppera o Platonu i njegovom djelu ?

3) Ako se pojam "filozofija" interpretira kroz njeno originalno znacenje, a ne kasniju permutaciju - kao hrpa "misljenja" gdje se mudrost nikada ne postize, uz niz rasprava ad infinitum bez glave, repa i cilja...kojim to tocno metodama i na bazi kojih principa rasprava o necijem misljenju o necijem djelu vodi do mudrosti ?

4) Ako je necije djelo produkt mudrosti i omogucuje postizanje iste njegovim razmatranjem te implementacijom spoznatog, po kojoj to logici razmatranje icijeg tudjeg prezvakavanja tog djela donosi ikakvu prednost nad vlastitim razmatranjem izvora direktno ?

5) Da li je Platon kreirao svoja djela da bi se kasnije razmatralo tudje prezvakavanje njegovih djela ili da bi se njegova djela razmatrala direktno ?

[nitko drugi]

omen4k kaže:

Pitanja:

Dapače.

1) Po cemu to tocno je Popper kvalificiran za ikakve relevatne analize Platona ?

Relevantnost nije nikakvo trajno stanje neke stvari nego je sasvim promjenjivo, kako se mijenjaju situacije. Popperove su analize relevantne u onoj mjeri u kojoj ih čitaju ljudi koji bi mogli potencijalno biti zainteresirani za Platona/filosofiju. Po mom iskustvu filosofiranja na internetu, ljudi ga još uvijek čitaju. Također su relevantne u onoj mjeri u kojoj ljudi koji nisu čitali Poppera a dijele slične liberalno-demokratske stavove mogu samostalno doći do dojmova sličnih Popperovim.

2) Koja je svrha razmatranja "misljenja" i "stavova" Poppera o Platonu i njegovom djelu ?

Svrha je otklanjanje određenih neprimjerenih stavova o Platonovoj filosofiji nisu netipčni u današnje doba, bez obzira slijede li direktno od Poppera ili ne. Time se mogu dovesti u pitanje i neki samorazumljivi stavovi o današnjici uopće.

3) Ako se pojam "filozofija" interpretira u njenom originalnom znacenju, a ne kao hrpa "misljenja" gdje se mudrost nikada ne postize i kao niz rasprava ad infinitum bez glave, repa i cilja, kojim to tocno metodama rasprava o necijem misljenju o nekome vodi do mudrosti ?

Put do mudrosti je, vjerujem, uvelike via negativa. Otklanjanje pogrešnih stavova oslobađa mjesto za mudrost.

4) Ako je necije djelo produkt mudrosti i omogucuje postizanje iste njegovim razmatranjem te implementacijom spoznatog, po kojoj to logici razmatranje tudjeg prezvakavanja tog djela donosi ikakvu prednost nad vlastitim razmatranjem izvora direktno ?

Nema prednosti, ali tuđe prežvakavanje Platona može utjecati na potencijalnog čitača Platona. Na primjer, ja sam čitao Platona nakon što sam čitao neke prežvakače, i bez tih prežvakača ga ne bih čitao.

5) Da li je Platon kreirao svoja djela da bi se kasnije razmatralo tudje prezvakavanje njegovih djela ili da bi se njegova djela razmatrala direktno ?

Platon je prežvakavao npr. Parmenida i npr. Protagoru i mnog druge (neke koje je jako cijenio, neke koje nije jako cijenio). To je u dijaloškoj naravi filosofiranja (ako baš hoćeš, možeš dodati egzoteričnog filosofiranja).

Platon je cijeli zivot ucio interdiciplinarna znanja, i nakon 20 i kusur godina cekanja i dokazivanja da je postigao adekvatnu razinu svijesti, u 49oj iniciran u Visa Znanja o prirodi stvarnosti uz jos desetljece ucenja u zemlji koju su donedavno poluprimitvni Grci nazvali prema hramu u Luxoru.

To piše u akaši ili navodiš iz nekog fizičkog izvora?