Sušenje stabala, biljaka i ostalog zelenila u gradovima

[postarpismonosa]

Je li itko primjetio osušena ili poluosušena stabla i druge biljke u gradu ili prirodi? Evo u Zagrebu je na svakom koraku stablo kojemu je nekoliko grana suho ili je pak vegetacija na njemu slaba.

Pogledajte malo bolje prilikom šetnje ako niste. Što mislite o čemu se radi? Što se to događa?

[Leman_Russ]

postarpismonosa kaže:

Je li itko primjetio osušena ili poluosušena stabla i druge biljke u gradu ili prirodi? Evo u Zagrebu je na svakom koraku stablo kojemu je nekoliko grana suho ili je pak vegetacija na njemu slaba.

Pogledajte malo bolje prilikom šetnje ako niste. Što mislite o čemu se radi? Što se to događa?

Drvece prirordno stari i grane se suse? Prosetaj se sumom i pogledaj kolicinu otpalih grana i srusenih stabala nakon malo jaceg vjetra.

[JKD01]

Je, baš ima puno osušenih stabala i onih koja umiru.
Pogotovo breze, ne znam je li u pitanju kakva bolest ali svaka treća je osušena.

A što je najbolje gradonačelnik nas uvjerava kako zelenila u gradu ima sve više dok ja primjećujem suprotno

http://www.vecernji.hr/zg-vijesti/zn...-klupa-1007631

[nx25]

Ne događa se ništa kaj se ne zna već dosta dugo. U gradovima je smanjena vlažnost zraka, općenito su gradovi topliji nego okolica, zagađenje je veće zbog sumporne kiseline itd. i drveće se jednostavno brže odumire nego u nekoj šumi izvan grada.
U najgorem su stanju drvoredi uz ceste/ulice, njih uništava sol za zimsko posipanje cesta.

[postarpismonosa]

Leman_Russ kaže:

Drvece prirordno stari i grane se suse? Prosetaj se sumom i pogledaj kolicinu otpalih grana i srusenih stabala nakon malo jaceg vjetra.

Točno, ali ovo što se događa je previše i ne čini se da je to prirodan proces.
Ima dosta drveća koja su ušla u vegetaciju, malo se zazelenila i sad se odjednom suše.
Ako prolazite pokraj Botaničkog i malo bolje promotrite, vidjet ćete da se i tamo svašta suši. Ili recimo na Glavnom kolodvoru ispred Esplanade, onim drvećima u obliku velikih grmova pola listova fali, skoro pa možeš vidjeti kroz njih.

nx25 kaže:

Ne događa se ništa kaj se ne zna već dosta dugo. U gradovima je smanjena vlažnost zraka, općenito su gradovi topliji nego okolica, zagađenje je veće zbog sumporne kiseline itd. i drveće se jednostavno brže odumire nego u nekoj šumi izvan grada.
U najgorem su stanju drvoredi uz ceste/ulice, njih uništava sol za zimsko posipanje cesta.

Ne znam koliko dugo već tako stvari stoje, ja to primjećujem od ove godine. Prošle godine sam šetao borovom šumom na Rabu i tamo je skoro svaki drugi bor suh. A Brijuni su u još gorem stanju. Ako se tak nastavi, a hoće, to znači da će se za par godina sva stabla i biljke u gradovima osušiti i neće biti ničega. A onda slijede okolica i šume.

[nx25]

postarpismonosa kaže:

Ne znam koliko dugo već tako stvari stoje, ja to primjećujem od ove godine. Prošle godine sam šetao borovom šumom na Rabu i tamo je skoro svaki drugi bor suh. A Brijuni su u još gorem stanju. Ako se tak nastavi, a hoće, to znači da će se za par godina sva stabla i biljke u gradovima osušiti i neće biti ničega. A onda slijede okolica i šume.

Šume izvan gradova uz neke bolesti, najviše uništavaju kisele kiše. Posebno crnogoricu koja je osjetljivija. Još prije 20g u osnovnoj školi na prirodi i društvu govorilo se o propadanju šuma u Gorkom Kotaru(jela i smreka) zbog zagađenja iz Sjeverne Italije. Vjerojatno je isti slučaj na Rabu i Brijunima.

Malo pretjeruješ, neće biti nikakve takve apokalipse da će se sve posušiti. Danas se koriste goriva sa niskim postotokom sumpora (dizel), velike termoelektrane na ugljen imaju bolje filtre i sustave za odsumporavanje, tako da je za očekivati manje kiselih kiša.

U Hrvatskoj se zbog smanjenja obrade zemlje šume čak i šire.

Za gradove sam već napisao razloge sušenja.

[postarpismonosa]

Okej, hvala na objašnjenju!

[haram]

Osim kiselih kiša, tlo je puno teških metala i štetnih kemikalija koji ne mogu nestati preko noći niti sami od sebe, ozonski sloj je bio globalno stanjen (nakon vrhunca 1993. stanje se dosta popravilo ali razina UV zračenja je još uvijek viša nego u predindustrijsko doba), prosječne temperature se povisuju, režimi padalina ne odgovaraju postojećoj vegetaciji (ili su intenzivne suše, ili poplave, što opet uzrokuje i remećenje ravnoteže sa mikroorganizmima, gljivicama, nametnicima, bolestima itd.)... generalno, sve skupa i nisu najpovoljniji uvjeti, pa veće odumiranje nekih tipova vegetacije nije iznenađujuće niti za naše krajeve. Naravno da je u samim gradovima najkritičnije.
To što su goriva u nekoj mjeri čišća a filteri bolji, poništava se time što je njihova potrošnja veća nego ikada (samo je automobila preko milijarda, 7,3mlrd. ljudi sagorijeva fosilnih goriva više nego ikad, grad Zagreb je prometniji nego ikad).
Ispuh dizel motora je pouzdano kancerogen, tako da veće korištenje te vrste goriva nije najbolja ideja.
Za točno stanje drveća kod nas trebalo bi napraviti konkretnu istraživačku studiju, ali iz vidljivih razloga daleko smo mi od toga.