Razlike između hrvatskoga i srpskoga jezika

[Gluskab]

Daniel.N kaže:

Da, ali zašto su bojler, tenis i tenk OK, a šrafciger, basketbal i aerodrom nisu, pa za njih pokušavamo naći zamjene?

Usporedi koliko je dug i od koliko se riječi sastoji tenis i tenk,a od koliko šrafciger i basketbal.

[Andrijasevic]

joe enter kaže:

Veruj mi da je neki srpski čova napisao umesto general đeneral , ili narednik umesto potporučnik isto bi završio kao i ovaj.
Sve što podsećalo na ustaše i četnike je bilo zabranjeno bez obzira što je časnik stara reč i što je đeneral i narednik takođe stare reči.

Jezičke norme su bile striktne bar što se tiče vojske jer u nju se nije smelo dirati , jer ako su Srbi šatro nametali nešto onda bi tu uradili u potpunosti a ne samo u nekim segmentima kao što je vojska.
Ali eto nisu.

U vojsci se moralo doći do ujednačavanja jer vojska je takva stvar da tu ne može biti leksičke standardne dvojnosti jer naređenja i istunjavanje istih su morale biti osnov.

U redu, ovo vjerujem! Ali dokazuje s druge strane da je nametanja bilo - nije bitno tko kome.

[joe enter]

Gluskab kaže:

Glupo je jer je doslovno prenesena u hrvatski njemačka složenica,isto kao bade cimer,kajzer štrase,bankof i sl. Ravno bauštelskom govoru.Meni ne zvuči neprirodno šraf ili zašrafiti(ovdje u dalmaciji tako nitko ne govori,to sam čuo od Slavonaca i po srpskim dokumentarcima dok sam hvatao rts na satelit),ali u ovom šrafciger baš to CIGER bode u oči i uši kao neprirodno.

Ja za ove kajzer štrase i bade cimer ne znam tj.prvi put čujem , ali zaista je glupo govoriti kajzer štrase umesto carska ulica.

Dok šrafciger je alatka koju su vamo bar na severu doneli Nemci i verovatno su je oni i smislili tj.napravili.

Kako se kaže šrafciger u Dalmaciji?! , jel odvijač, odvrtač,..?!

Mislim većina tih alatki i delova na mašinama su smislili Nemci , i ranije nije bilo upustava na srpskom i hrvatskom jeziku.

Nego što se tiče reči stroj , tu postoji kod vas dvojnost u značenju , u smislu mašine i kad se nešto ustroji ili postrojava,..bla,bla,..

[Gluskab]

joe enter kaže:

Ma jebeš standard i leksik.

S takvim pristupom se opet dolazi na jezične osobitosti Keruma(nega) i Mesića(nešta).

[Gluskab]

joe enter kaže:

Kako se kaže šrafciger u Dalmaciji?! , jel odvijač, odvrtač,..?!

Kacavida kao latinizam u običnom govoru i odvijač u,ajmo reć, formalnom za tv i u školi.

[Andrijasevic]

Daniel.N kaže:

Da, ali zašto su bojler, tenis i tenk OK, a šrafciger, basketbal i aerodrom nisu, pa za njih pokušavamo naći zamjene?

Zašto se nogomet tako "primio", a glačalo baš i ne (ljudi i dalje govore pegla), a za taj(i)ce nitko ni ne pokušava smisliti zamjenu?

Bagra je komotna pa neće tako govoriti, ali postoje nazivi: oklopno vozilo, protupješačko vozilo itd., ali su dugački i time nedovoljno dobri. Nitko nije ponudio dobru riječ, zato je ostalo! Nije proces selektivan, nego neke stvari se jednosavno udomaće prije nego što se ponudi dobra zamjena, a ljudi se tome opiru ko vrag tamijanu. Nije da ja sad ovdje propagiram purizam kao najsvetiju stvar, ali ne možete govoriti da je to loše! Ajte vi meni recite, kako biste babi od 127 godina objasnili kaj joj se događa kad ima tuberkulozu, ne bi znala što ta riječ znači. Objasni joj da je to sušica i da joj se "pluća suše" (nije bitno što je neprecizno - i miš kao dio računalne opreme je neprecizan), odnosno "odumiru", odmah će to povezati sa suhom šljivom u vrtu koja se suši jer ne valja i shvatit će (donekle). Domaće riječi imaju prozirnije značenje...

[joe enter]

Andrijasevic kaže:

U redu, ovo vjerujem! Ali dokazuje s druge strane da je nametanja bilo - nije bitno tko kome.

Pa naravno da jeste bilo nametanja jer tako su kapirali jezik kao što su kapirali i ovaj svet , direktiva i tiranija.

A ovi vaši jezikoslovci su ili ustaška ili komunjarska nedonoščad koja su se samo preobukla i sad su neke kvazi demokrate ali svest im je ista po pitanju jezika i standarda.
To je sve jedna majka rodila.

Zato ti kažem da su oni zastareli i pripadaju onome što je začeto u 19.veku i trajalo bar na ovim prostorima do 90 godine , dok nije došla sloboda i demokratija , a oni to ne mogu da prihvate jer su taman se naoštrlili za jezičko terorisanje a odjednom im to pada u vodu zbog slobode i demokratije.
Ih kako im je teško , baš mi je milo.

[joe enter]

Gluskab kaže:

Mislim da jesu,ali ima i krajeva gdje se njemački izrazi koriste za stvari koje bi ipak morale biti starije,naprimjer izraz ekser,čisto njemački.Nema nikakve logike da su čavle prvi put vidjeli u Nijemca i nemaju baš nijedan domaći naziv za njih.

Nije ekser nemačka reč već turcizam koliko mi je poznato.

Čavao i čivija je bio ranije više rasprostranjen , ali ga je zbog upotrebe i jebenog standarda zamenio ekser.

Čavao je koliko mi je znam starobalkanska latniština , znači da je tu od samog dolaska Slovena u našim jezicima.

Ovo kacavida prvi put čujem.

[joe enter]

Andrijasevic kaže:

Bagra je komotna pa neće tako govoriti, ali postoje nazivi: oklopno vozilo, protupješačko vozilo itd., ali su dugački i time nedovoljno dobri. Nitko nije ponudio dobru riječ, zato je ostalo! Nije proces selektivan, nego neke stvari se jednosavno udomaće prije nego što se ponudi dobra zamjena, a ljudi se tome opiru ko vrag tamijanu. Nije da ja sad ovdje propagiram purizam kao najsvetiju stvar, ali ne možete govoriti da je to loše! Ajte vi meni recite, kako biste babi od 127 godina objasnili kaj joj se događa kad ima tuberkulozu, ne bi znala što ta riječ znači. Objasni joj da je to sušica i da joj se "pluća suše" (nije bitno što je neprecizno - i miš kao dio računalne opreme je neprecizan), odnosno "odumiru", odmah će to povezati sa suhom šljivom u vrtu koja se suši jer ne valja i shvatit će (donekle). Domaće riječi imaju prozirnije značenje...

Žao mi je Andrijaševiću ali sušica je purizam takođe , tj.prevod od nekadašnje uvrežene reči jektika.

[Daniel.N]

hrv. standard = vijak, odvijač, rajčica
kontinentalno = šaraf, šarafciger, paradajz
primorje = vida, kacavida, pom(idor)

To čavao, čaval, čavel je posve rasprostranjeno u Hrvatskoj. Sjetimo se igre riječi g. Dreleta (parodija na Thompsonove Čavoglave)

http://youtu.be/WcCI6fpxbHg

U Hrvatskoj će malo tko reći ekser, ali su turcizmi tavan, bunar, krevet,... skoro posve istisnuli starije riječi.

Primorski krajevi imaju svoje riječi za mnoge kulturne predmete, ali su oni jako rijetko ušli u standard, pa je tako turcizam jastuk dobio prednost pred kušinom, tavan pred šufitom...

(edit) zanimljivo kako su turcizmi istisnuli neke riječi koje su bitni dio jezika. Umjesto kus imamo komad. Umjesto luka, tratina -- livada.

Ako nas je netko "tlačio" onda su to najviše Turci i turski, no izgleda da su turcizmi ušli "preduboko" da ih itko pokuša sve izbaciti.

(edit) inače, ima još starijih ljudi koji govore badecimer, šlafcimer... riječi poput escajg i grincajg su dosta ukorijenjene na kontinentu

[joe enter]

Gluskab kaže:

Pogledao sam sad na wikipediji i google translate,zainteresiralo me,piše na turskoj wikipediji za čavle-čivi.Znači,čivija je turcizam,a ekser na google translate ispada da je na norveškomgeneralno šiljak,špic.Ispada da ipak je nekakvi germanizam.

Koliko mi se čini čivija je samo jedna varijacija od čavla , ali biće da je turska varijanta latinštine jer nismo samo mi prihvatali strane reči već i Turci.

Ali nisam siguran , mada su Rimljani bili prvi koji su eksere tj.čavle masovno proizvodili.

ekser

ekser

[Gluskab]

joe enter kaže:

Koliko mi se čini čivija je samo jedna varijacija od čavla , ali biće da je turska varijanta latinštine jer nismo samo mi prihvatali strane reči već i Turci.

Ali nisam siguran , mada su Rimljani bili prvi koji su eksere tj.čavle masovno proizvodili.

ekser

ekser

Google translate kaže da je ekser na norveškom šiljak,a na turskom pucanje(smečiranje,kako se kaže)u odbojci.Konfuzno prilično.

[joe enter]

Daniel.N kaže:

hrv. standard = vijak, odvijač
kontinentalno = šaraf, šarafciger
primorje = vida, kacavida

To čavao, čaval, čavel je posve rasprostranjeno u Hrvatskoj. Sjetimo se igre riječi g. Dreleta (parodija na Thompsonove Čavoglave)

http://youtu.be/WcCI6fpxbHg

U Hrvatskoj će malo tko reći ekser, ali su turcizmi tavan, bunar, krevet,... skoro posve istisnuli starije riječi.

Primorski krajevi imaju svoje riječi za mnoge kulturne predmete, ali su oni jako rijetko ušli u standard, pa je tako turcizam jastuk dobio prednost pred kušinom, tavan pred šufitom...

Što se tiče kreveta ovde sam raspravljao sa Šainom oko toga.

Krábbatos je grčka reč od koje je nastao turcizam krevet , ali on se nalazi na ovim prostorima u drugom značenju kao glagol krevati dosta ranije.


U ime oca i s(i)na i s(ve)toga d(u)ha.
Ja ban' bos'n'ski Kulin' prisezaju tebЪ kneže Kr'vašu i v'sЪm' građam' Dubrov'čam' pravi prijatelj'biti vam'od'selЪ i do vЪka i pravi goj dr'žati s'vami pravu vЪeu dokolЪ s'm' živ.
V'si Dubrov'čane kire hode po mojemu vladanju tr'gujuće, gdЪ si kto hoće krЪvati godЪ si kto mine pravov' vЪrov' i pravim' sr'(d')cem' dr'žati je bez'v'sakoje z'ledi raz'v'Ъ što mi k'to da svojov' voljov' poklon'. I da im'ne bude od'moih'čest'nikov sile I do kolЪ u mene budu dati im's'vЪt'i pomoć' jajire i sebЪ kolikore moge bez' v'sega z'loga i primis'la.
Tako mi b(og') pomagaj i sie s(ve)t(o) evan'đelie.
Ja Radoje dijak ban pisah'siju knjigu poveljov' banov' od' roždstva H(risto)va hiljada i s'to i os'm'deset i devet' IЪt', mЪseca av'gusta u d'vedesete i deveti d'n', usЪčenie glave Jovana Kr'stitelja.

Iz nekog razloga ovu reč iz povelje Kulinove prevode sa "kretati" , ali ja mislim da "krЪvati" znači ostajati,obitavati,pa čak i ležati,...

Šain mi je rekao da "krevati" postoji na hrvatskim otocima u sličnom značenju.

Čuo sam da u Plsitu je takođe uvek bilo turcizama , možda ne kao u unutrušnjosti ali bilo ih sasvim dosta , e sad verovatno u nekim posebnim oblicima.
A postoji i splitski pazar , zar ne?!

[Gluskab]

Daniel.N kaže:

(edit) zanimljivo kako su turcizmi istisnuli neke riječi koje su bitni dio jezika. Umjesto kus imamo komad. Umjesto luka, tratina -- livada.

Livada nije turcizam.Na turskoj se livada kaže Çayır(to se valjda čita džajir),polje Alan(kao visoravni veliki i mali alan u Lici),nema riječi livada u turskom.

[joe enter]

Gluskab kaže:

S takvim pristupom se opet dolazi na jezične osobitosti Keruma(nega) i Mesića(nešta).

Sad da otvoriš još 6 katedri za jezik u Hrvatskoj i proizvedeš vojsku jezikoslovaca mudrih kao Solomoni to neće promeniti ove ljude i neće se nikad prestati rađati takvi kao taj Kerum , Stipe je ipak drugačiji i ne možeš mu zamerati da je nepismen i mutav samo zato što kaže nešta.

Uvek ja takvih bilo i biće ih , ali danas su zbog medija vidljiviji , ali i društvo takve proizvodi i tu jezikoslvci su aposlutno nemoćni.

Kako su nas po forumima cimali Hrvati za Palmu iz Jagodine , ali pojavio se Kerum pa sad je mrtva trka.

Eto vidiš da su srpski i hrvatski jezik isti , bar po ovoj dvojici sudeći , jer na mišiće ih jedino možeš shvatiti šta govore i šta hoće reći.

[Gluskab]

joe enter kaže:

Kako su nas po forumima cimali Hrvati za Palmu iz Jagodine , ali pojavio se Kerum pa sad je mrtva trka.

Eto vidiš da su srpski i hrvatski jezik isti , bar po ovoj dvojici sudeći , jer na mišiće ih jedino možeš shvatiti šta govore i šta hoće reći.

Sumnjam da nema takvih likova još ponegdje po svijetu,samo nisu još došli do istih položaja.

[joe enter]

Gluskab kaže:

Sumnjam da nema takvih likova još ponegdje po svijetu,samo nisu još došli do istih položaja.

Pa šta reći za Saru Palin?! , guverner Aljaske i zamalo podpredsednik USA.
A ona je bukvalno nivo ove dvojice po pameti i pismenosti.

America je tek ludilo , ali ipak tamo važe zakoni i sistem fercera.

[Gluskab]

joe enter kaže:

Pa šta reći za Saru Palin?! , guverner Aljaske i zamalo podpredsednik USA.
A ona je bukvalno nivo ove dvojice po pameti i pismenosti.

Nju slabije poznajem,ali može bit da je to tu negdje.

[Daniel.N]

Andrijasevic kaže:

Objektivno čini subjektivna većina, tako da je teško govoriti o objektivnosti.

Misliš li da ako većina vjeruje da je Zemlja nastala prije 6000 godina, da je stvarno nastala tada? Imaš još jedan moment -- prosječne ljude je moguće u mnogo toga uvjeriti, čak i s vrlo malo argumenata.

Ne želim se svađati, ali još nisam dobio uvjerljiv dokaz da se isplati strane riječi -- koje su se odomaćile, nalaze se u knjigama itd -- mijenjati novim riječima, novoizmišljenima. Koja je točno korist od toga?

joe enter kaže:

Što se tiče kreveta ovde sam raspravljao sa Šainom oko toga.

Krábbatos je grčka reč od koje je nastao turcizam krevet , ali on se nalazi na ovim prostorima u drugom značenju kao glagol krevati dosta ranije.

Pa moguće da smo tu riječ posudili dvaput. Tako je dupin starija, a delfin novija posuđenica -- a izvor je ista riječ.

A u povelji je lako moguće i neka greškica, neko slovo krivo napisano (ne bi bilo izuzetak)

Čuo sam da u Plsitu je takođe uvek bilo turcizama , možda ne kao u unutrušnjosti ali bilo ih sasvim dosta , e sad verovatno u nekim posebnim oblicima.
A postoji i splitski pazar , zar ne?!

Jasno, li još je zanimljivije da postoji i varoš.

Gluskab kaže:

Livada nije turcizam.Na turskoj se livada kaže Çayır(to se valjda čita džajir),polje Alan(kao visoravni veliki i mali alan u Lici),nema riječi livada u turskom.

Ma znam, to je kao i krevet originalno riječ iz grčkog. Ali ne znam kako se i kad proširila; turski koji se govorio na Balkanu nije isti kao današnji standardni turski. Ono ı je glas koji nemamo.

[Andrijasevic]

Daniel.N kaže:

Misliš li da ako većina vjeruje da je Zemlja nastala prije 6000 godina, da je stvarno nastala tada? Imaš još jedan moment -- prosječne ljude je moguće u mnogo toga uvjeriti, čak i s vrlo malo argumenata.

Ne želim se svađati, ali još nisam dobio uvjerljiv dokaz da se isplati strane riječi -- koje su se odomaćile, nalaze se u knjigama itd -- mijenjati novim riječima, novoizmišljenima. Koja je točno korist od toga?

Misliš možda su i mene uvjerili?

Ma nema svađe, ne propovijedam ja tu ništa, ako dođemo do zaključka da su nepotrebne, naučit ću nešto novo. Nema nametanja mišljenja, valjda ćemo nešto i uspjeti zaključiti iz svega ovoga.

Na Hrču ne mogu naći članak koji imam kod kuće, a nemam ga niti u računalu. Probat ću pronaći od istog autora što sličniji... Ne moraš ni biti uvjeren, ne uvjeravam - komentiram.

Ali trenutno sam malo u gužvi, navečer!