Zbor podrugljivaca 2.0

[Leteća]

mravac8 kaže:

U skladu si sa većinom društva, dakle dijeliš stavove većine.

Što misliš o ženi koja se udala za siromašnog znanstvenika ili profesora?

I što misliš o današnjim društvenim vrijednostima konkretno o tome da se svi prave blesavi i nitko ne odgovara ni za što. Primjer političari, najčešće se izvlače da se ne sjećaju, da ne znaju što su potpisali, da nisu oni odgovorni ....

Uglavnom, normalno je da čovjek od sebe napravi maloumnu osobu, to se u današnjem društvu cijeni i odobrava.

Ja mislim da je postupila nepametno jer pokušava živjeti kroz drugoga, a to ne ide. Sad možemo reći - ah, ljubav. I opet glupo - u siromaštvu ljubav nestaje vrlo brzo.

Mislim, okej ako je riba toliko bogata da joj financiranje znanstvenika ne predstavlja opterećenje. Onda svesrdno podržavam njezin mali doprinos razvoju neovisne znanstvene misli.

[mravac8]

Leteća kaže:

Ja mislim da je postupila nepametno jer pokušava živjeti kroz drugoga, a to ne ide. Sad možemo reći - ah, ljubav. I opet glupo - u siromaštvu ljubav nestaje vrlo brzo.

Mislim, okej ako je riba toliko bogata da joj financiranje znanstvenika ne predstavlja opterećenje. Onda svesrdno podržavam njezin mali doprinos razvoju neovisne znanstvene misli.

Društvene norme sastoje se od jako puno pravila, odnosno točnih odgovora na pitanje. Što je društvo složenije to je i pravila više.

Ti na pitanje za koga se udati daješ odgovor na pitanje da li se uopće udati i zašto se udati.

Prvo imamo pitanje da li se uopće udati. Današnje društvo tolerira ljude koji žive sami, prošla društva to nisu tolerirala. *Stare cure*, dakle žene koje se nisu uspjele udati smatrane su neuspješnima. Djelomičnu kompenzaciju mogle su naći u brizi o djeci šire obitelji (nećacima), ili nekim društveno korisnim radom, ali svejedno svaka udana žena smatrala se uspješnijom od stare cure.

Dakle, danas možeš odlučiti da li se udati ili ne i ako je odluka ne nitko neće smatrati tvoj život neuspješnim.

Ako je odgovor da, udat ću se, onda je pitanje za koga se udati. Međutim, sama udaja, bez obzira bila ona za bogataša ili za znanstvenika ne mora značiti živjeti život kroz drugoga. Žena koja se udala za bogataša možda želi postići neke ciljeve u životu koje ne može bez puno novaca, dakle koristi novac svog supruga da bi postigla svoje ciljeve. Tu već idemo u njihovu privatnu sferu i u konkretne brakove i odnose a općenito, ako je muž upoznati i suglasan sa namjerama žene, zašto ne?

Mislim da je najvažnije odgovoriti na pitanje brak, kakva je to zajednica. Ako je to zajednica u kojoj je jedna osoba potčinjena drugoj, odnosno jedna vlada nad drugom to je lošiji brak. Najbolji brak je brak dvoje ravnopravnih ljudi koji složno i zajedno rade.

Moram ići, ali tu se postavlja pitanje zašto Inka indijanci nisu poznavali kotač.

Naime, prije 500 godina, kada su ih otkrili Europljani Inka indijanci imali su razvijenu civilizaciju, ali nisu poznavali kotač. Iako su, naravno imali potpuno isti mozak kao ostali ljudi. Odgovor dakle ne može biti u mozgu, jer mozak je isti. Mogući odgovor je u kontaktima i suradnji između ljudi.

Na žalost, ovdje moram prekinuti.

[addx]

Leteća kaže:

Hoću reći da su i prostački materijalizam i insistiranje na osobnoj izvrsnosti iz istog lonca ispali - sve dolazi iz potrebe da osoba bude "bolja" od drugih, a isto želi i svojoj potomčadi.

To je sve naprosto narcizam, kazem ti ja. Narcizam moze funkcionirati i funkcionira u bilo kojem sustavu vrijednosti. Upravo sustav vrijednosti kao takav je poligon za narcizam, on je taj koji omogucuje da netko po necemu bude bolji od nekog drugog. Ako "se zna" sta vrijedi onda narcizam zna sta treba.

Koliko sam se nacitao o djeci narcistickih roditelja... imas hrpe tekstova o tome, support grupe na forumima itd.

S jedne strane neki narcizam smatraju povredom u ranom djetinjstvu, kada je trebalo validirati roditelji nisu odradili svoj dio "obrasca" sto je ostavilo rupu, zelju za potvrdom. Kad smo vec kod toga, znas da postoje ljudi koji nakon sto kazu nesto sto bi trebalo biti smijesno se i automatski nasmiju svojoj sali, ja npr. spadam u te, a to sam isto nesto citao da je posljedica toga sto se roditelj nije smijao kad je trebalo u nekoj ranoj fazi...

Ali nije samo to, nije samo ta rupa, vec narcisticki roditelji kronicno i neprestano tamburaju po *vrijednostima* (nebitno koji je sustav) i to najcesce negativno po njihovu djecu, direktno ili indirektno. Narcisticki roditelji zapravo kroz to tamburanje po vrijednostima otezano izvrsavaju svoj dio obrasca koji bi trebao validirati dijete. To kronicno negativno tamburanje po vrijednostima amplificra poligon za narcizam (ili antinarcizam!), kao nekakva rana po kojoj stalno kopas, tijelo tj. psiha razvije obrambene mehanizme da zastiti ranu itd.

Materijalist je u ovom slučaju samo nešto manje licemjeran - ne dira ga onaj tvoj 'greed shaming' osobito ako je prirodno blagoslovljen dogovorom viših kognitivnih funkcija.

Što se tiče osobne situacije, ja sam osjetila taj pritisak o kojem pričaš - nemoj na PMF jer ako nisi vrhunski znanstvenik onda si kurac. Odi na ETF kao ćaća ili FF kao mater. I nemoj slučajno na sociologiju ili filozofiju jer s tim možeš samo predavati na školi. A kad si već na jezicima, uzmi nastavnički smjer da možeš predavati na školi.

A dobro, pitanje je sad koliko toga proizlazi iz bojazni da ce te imati na grbaci cijeli zivot... ima i toga sigurno.. samo to je sve nekako nizvodno od toga da su izgubili pravu vezu s tobom pa onda barataju s tvojom naobrazbom kao da je nekakav svedski stol, kao da ti nemas neke aspiracije, interese, kao da su to nekakva strana tijela o koje se spotices u nastojanju da izvrsis njihove planove.

Nije da se sad nešto osjećam zakinutom jer sam se tijekom studija bavila uzvišenim stvarima kao što su alkohol, lake droge i političke debate. A na PMF-u za to vjerojatno ne bih imala vremena. Smeta mi što se to nagovaranje odvijalo u kući u kojoj se nikad nije govorilo o novcu (osim kad mi je trebalo uskratiti ovo i ono). Do punoljetnosti sam mislila da račune plaćaju vilenjaci. Znači, odrastanje u nekoj sivoj zoni - slušanje prodika o tome kako je ružno biti materijalist, kako je znanje najveće bogatstvo, potpuni izostanak financijske edukacije s jedne strane i grabežljivi snobizam zamaskiran u radnu etiku s druge.

Ja bi za svoje ukratko rekao da je to kao nekakva evolucija malogradjanstine, ili malogradjanstina 2.0.

Užitak bi bio onaj čuveni četverosatni radni tjedan i trošenje para na stvari koje raduju tebe i ljude koji su ti dragi. Ali to je nemoguće postići kad si kondicioniran da vrednuješ siguran posao koji ti donosi društveni ugled. Jebemu, s ovim što radim u selu kotiram otprilike kao veterinar. Lova je solidna. Posla nema previše niti je prenaporan. Ali iz godine u godinu sve mi se to skupa sve više gadi, penziju ću dočekati kao svjetska prvakinja u mizantropiji. Opet, ne usudim se riskirati jer znam što znači biti bez love (nije nimalo zabavno).

Okej, dosta sam kukala, odoh sad opalit jedan selfie da ga namontiram na onog francuskog patuljka.

Kad vec pricamo o tome, odrastanju, je li, i odnosu s roditeljima, meni tu nerijetko padne na pamet slika npr. kako djeca odrastaju u jednom vijetnamu. Roditelji se bave ribanjem, i imaju recimo polje rize negdje dalje. Sezonski mijenjaju lokaciju, malo rade na rizi malo ribaju. Dijete zivi s roditeljima i pomaze u svim tim aktivnostima, uci ih obavljati. Odrasta radeci iste stvari kao i roditelj, uceci bez puno price, iz primjera, bez ikakvog konflikta, nema 'generacijskoj jaza' - skladno, bez nekakvih eksternih sustava vrijednosti, vrijedi ono od ceg zivis. Koliko sam ja samo puta u odrastanju cuo 'quod licet jovis non licet bovis' i slicno...

Uglavnom, generalno sto se toga tice, mislim da bi bilo bolje da ljudi nauce zadrzavati svoje sustave vrijednosti za sebe, kao privatne, ne pokazivati ih okolo, ne razmetati se s njima, ne kritizirati stalno druge po njima, sve to skupa treba splasnuti, da bi svima bilo bolje. U takvoj atmosferi narcizam ostane izgubljen, ko riba na suhom. Sto daje priliku istinskim "endogenim" interesima da kontroliraju osobu, umjesto tih vanjskih.

[Leteća]

Uh, da. Vrijednosti bi trebale biti nešto što živiš a ne nešto što propovijedaš. Ali nekako sam dojma da su po tom pitanju najglasniji oni koji nisu baš sigurni u vlastite vrijednosti pa ne žele biti usamljeni u svom luzeraju. Kao i oni podmukliji koji vide osobni interes u tome da skupina x usvoji neke vrijednosti kako bi njima samima život bio ugodniji i udobniji. Svašta se rodi u mutnoj vodi, čak i kad je o Vijetnamu riječ.

Ali nametljivci su zapravo kao ospice - ako ih preboliš u djetinjstvu miran si ostatak života, a ako ih zakačiš u odrasloj dobi možeš ostat bez jaja.

[Leteća]

mravac8 kaže:

Društvene norme sastoje se od jako puno pravila, odnosno točnih odgovora na pitanje. Što je društvo složenije to je i pravila više.

Ti na pitanje za koga se udati daješ odgovor na pitanje da li se uopće udati i zašto se udati.

Prvo imamo pitanje da li se uopće udati. Današnje društvo tolerira ljude koji žive sami, prošla društva to nisu tolerirala. *Stare cure*, dakle žene koje se nisu uspjele udati smatrane su neuspješnima. Djelomičnu kompenzaciju mogle su naći u brizi o djeci šire obitelji (nećacima), ili nekim društveno korisnim radom, ali svejedno svaka udana žena smatrala se uspješnijom od stare cure.

Dakle, danas možeš odlučiti da li se udati ili ne i ako je odluka ne nitko neće smatrati tvoj život neuspješnim.

Ako je odgovor da, udat ću se, onda je pitanje za koga se udati. Međutim, sama udaja, bez obzira bila ona za bogataša ili za znanstvenika ne mora značiti živjeti život kroz drugoga. Žena koja se udala za bogataša možda želi postići neke ciljeve u životu koje ne može bez puno novaca, dakle koristi novac svog supruga da bi postigla svoje ciljeve. Tu već idemo u njihovu privatnu sferu i u konkretne brakove i odnose a općenito, ako je muž upoznati i suglasan sa namjerama žene, zašto ne?

Mislim da je najvažnije odgovoriti na pitanje brak, kakva je to zajednica. Ako je to zajednica u kojoj je jedna osoba potčinjena drugoj, odnosno jedna vlada nad drugom to je lošiji brak. Najbolji brak je brak dvoje ravnopravnih ljudi koji složno i zajedno rade.

Moram ići, ali tu se postavlja pitanje zašto Inka indijanci nisu poznavali kotač.

Naime, prije 500 godina, kada su ih otkrili Europljani Inka indijanci imali su razvijenu civilizaciju, ali nisu poznavali kotač. Iako su, naravno imali potpuno isti mozak kao ostali ljudi. Odgovor dakle ne može biti u mozgu, jer mozak je isti. Mogući odgovor je u kontaktima i suradnji između ljudi.

Na žalost, ovdje moram prekinuti.

Ma ne moraš žuriti s tim kotačem, već sam udana. (Ne za znanstvenika, jedan luđak po kućanstvu je dovoljan. )

Hoću reći da u načelu ne vidim problem s ubračivanjem ljudi različitih imovinskih statusa sve dok na hrpi ima dovoljno za oboje. I kritiziranje sponzoruša bilo kojeg spola mi generalno miriše na dobru staru zavist. Nikad ne možemo pouzdano znati tko je imao koji motiv za ubračivanje - možda nogometaš i manekenka dijele zajedničku strast prema udomljavanju napuštenih životinja (ako se od nas već traži da pričamo bajke). Kako bi rekao wand... jebe mi se.

[Beljki]

Inke prema nekim interpretacijama nisu koristile kotac zato sto su zivjele na izrazito brdovitom terenu i bez konja, a ne zato sto nisu poznavali kopcept (jesu). Sto bi sa kocijom radili po uskim brdskim serpentinama, sve da su ju i razvili?

[mravac8]

Beljki kaže:

Inke prema nekim interpretacijama nisu koristile kotac zato sto su zivjele na izrazito brdovitom terenu i bez konja, a ne zato sto nisu poznavali kopcept (jesu). Sto bi sa kocijom radili po uskim brdskim serpentinama, sve da su ju i razvili?

Ako to područje onda nije bilo pogodno za kotače kao je onda danas pogodno za automobile, vlakove, kola ...........

Bila sam u Peruu i mislim da je to pogrešan pokušaj objašnjenja. Ande bi možda mogla slikovito objasniti kao područja sa dolinama, rijekama ..... dignutim na veliku nadomorsku visinu. Sam Cusco se nalazi u velikoj dolini na 3200 metara nadmorske visine. Dolina je velika i mislim da treba nekoliko sati vožnje da bi se došlo s jedne strane na drugu. Kotači (automobili) tu itekako pomažu i danas,a mogli su i prije barem kod prenošenja tereta. Ako ti treba čitav dan da dođeš s jednog kraja doline na drugi lakše ti je teret staviti na kolica pa vući kolica nego nositi na leđima. Dolina u kojoj se nalazi Cusco nije naravno jedina, onda se spaja sa drugim dolinama i tako na sve strane. Gorski Kotar ili neko drugo brdovito područje dignuto na veliku nadmorsku visinu, međutim ta područja su tako velika da, kada ste tu gdje jeste možete čitav život i provesti tu. Kao netko tko se, recimo, nije nikad maknuo iz Hrvatske.

Ne, objašnjenje nije uvjerljivo.

[Beljki]

Ne znam, znam samo da se (i) tako objasnjava.

Danas ipak imamo malo drugaciju tehnlogiju i nije ista cesta napravljena od asvalta cak niti kada je serpentinasta oko brda, kamoli uz tunele, vijadukte u urezivanje brda kao kakva kamena neravna vijugava, PUNA STEPENICA i strma uskotracnica.

Nisam detaljnije citao ali mislim da nisu tvrdili kako su oni znali za kociju ali nisu koristili vec kako su poznavali koncept kotaca, ali nisu imali dovoljno motivacije/potrebe da ga razviju u transportno sredstvo. Jedan il dva platoa nisam siguran da su dovoljni. Kotac nije neki veliki izum, tesko da bi itko bio neupoznat sa tako osnovnom geometrijskom formom. Puno je vece dostignuce sistem osovine da se isto primjeni u transportu, iako nisam siguran da se ni do toga ne bi doslo da je bilo velike potrebe.
Edit: nakon provjere i malo guglanja izgleda da su i to imali, prisutno je na nekim igrackama.

Nadalje, za kola je potrebno nesto da ih vuce. Oni to nisu imali, jedine pripitomljene teglece zivotinje su bile ljame koje su OK za vrludanje visinskim podrucjima sa prtljagom na ledjima, ali nisu bas neka zivotinja za vucu poput konja ili cak vola.
Edit: upravo naso snimke ljama kako vuku kocije, znaci ni to bas nije tocno
Edit2: izgleda da ipak jest problem, nisu dovoljno jake da bi mogle povuc veci teret (poput vola ili radnog konja), na smimkama su samo lagane "trkace" kocije sa ljudima. A upitno i jesu li dovoljno mirne i strpljive da dugorocno rade tako nesto

[mravac8]

Beljki kaže:

Jedan il dva platoa nisam siguran da su dovoljni. Kotac nije neki veliki izum, tesko da bi itko bio neupoznat sa tako osnovnom geometrijskom formom. Puno je vece dostignuce sistem osovine da se isto primjeni u transportu, iako nisam siguran da se ni do toga ne bi doslo da je bilo velike potrebe.
Edit: nakon provjere i malo guglanja izgleda da su i to imali, prisutno je na nekim igrackama.
Nadalje, za kola je potrebno nesto da ih vuce. Oni to nisu imali, jedine pripitomljene teglece zivotinje su bile ljame koje su OK za vrludanje visinskim podrucjima sa prtljagom na ledjima, ali nisu bas neka zivotinja za vucu poput konja ili cak vola.

Krivo zamišljaš Ande, vjerojatno na temelju dokumentarnih filmova koji se trude prikazati najefektniju panoramu pa čovjek stekne zaključak da je to područje područje kanjona, uskih staza, usjeka ...... tako sam i ja zamišljala Ande dok nisam otišla i vidjela.

Kad je izumljen kotač na tlu Euroazije i kada je došao u masovnu upotrebu i ovdje su putevi bili loši. Ustalom, sumnjam da je prvobitna namjena kotača bila prenošenje tereta na velike udaljenosti, prije im je svrha bila poput tački - iz jednog kraja dvorišta u drugi.

Što se tiče konja i ostalih zaprežnih životinja super je kad ih imaš, ali u Indiji i dan danas rikše vuku - ljudi. Tačke, rikše .... sve su to sredstva sa kotačima koja pokreću ljudi.

[Beljki]

Buduci postoje igracke sa funkcionalnim kotacima na osovini (pored samog kola prisutnog u umjenosti na sve strane i vrlo moguceg koristenja loncarskog kola) cinjenica je da su poznavali koncept, nema se tu onda sto raspravljati.

Pitanje je samo zasto ga nisu primjenjivali u transportu, a u toj raspravi izgleda da je ideja o nepoznavanju samog principa izvan skupa mogucih objasnjenja.

[mravac8]

Leteća kaže:

Ma ne moraš žuriti s tim kotačem, već sam udana. (Ne za znanstvenika, jedan luđak po kućanstvu je dovoljan. )

Jedna od teorija zašto su ljudi afričkog, američkog i australijskog kontinenta bili nerazvijeniji od ljudi Euroazije je ta da je euroazijski kontinent pogodan za suradnju. Lakše se putuje i lakše se razmjenjuju biljke, sjemena i životinje, budući da se proteže kroz isto klimatsko područje. Susreti, razmjena i suradnja doveli su do toga da su se narodi Euroazije brže razvijali.

A ono što je dobro za čovječanstvo dobro je i za manje ljudske zajednice, dakle i brak. Brak utemeljen na suradnji donosi bolje plodove nego brak utemeljen na patrijarhatu.

Beljki, meni je ova teorija uvjerljivija od teorije teškog i neprohodnog terena.

[Beljki]

mravac8 kaže:

Beljki, meni je ova teorija uvjerljivija od teorije teškog i neprohodnog terena.

Koja teorija? Ako mislis na teoriju da nisu poznavali koncept kotaca onda je cinjenicom arheoloskih pronalaska igracaka sa funkcionalnim kotacima na osovini to definitivno oboreno, cak i ako kotaci u umjetnickim oblicima i potencijalno loncariji nisu dovoljan argument. Ne vidim kako bi ju se moglo podrzavati

S druge strane koliko citam kocija je i po euroaziji rasirena vjerojatno iz jednog ili dva izvora (mezopotamija, srednja azija) pa to podrzava pricu o suradnji i medjuuticaju. No onda se opet vracamo i na pricu o fizickoj okolini jer su oba ta kraja izuzetno ravnicarska i traze prevaljivanje ogromnih udaljenosti po ravnom terenu sto je idealno za razvoj takvog transporta.

Opet, problem moze biti i tehnologija. Nisu bas bili najbolji u obradi metala niti imali razvijene alate pa je pitaje jesu li za razliku od igracke mogli obraditi materijal na nacin koji je potreban za velike kotace gdje se detaljno obradjuju i spajaju razliciti drveni elementi. I to bi opet islo u prilg euroazijskom mjesanju i suradnji u razvju tehnologije, pretpostavljam.

No opet zanimljivo je i da je u puno novije vrjeme na Tibetu blo uobicajenije vidjeti natovarene jakove nego kola, iako su sigurno za ista znali, bivajuci ipak na Euroazijskom podrucju. A isto tako imaju velike ravnice. Medjutim, dok jak moze prehodati ravnicu kocija ne moze nista kad se tokom puta nadje u klancu, na strmini ili slicno, pa u konacnici nije opcija.

Trebalo bi vidjeti i gdje su naselja u vremenima o kojima govorimo bila smjestena i kakve su sve bile ceste i putovi koji ih povezuju.

S druge strane ima smisla sto govoris da je cudno kako nisu kotac imali cak niti u malim kucnim uporabnim sferama i dimenzijama.

Ali ako su kotac arheoloski pronasli onda su kotac i poznaval u principu, dakle to nije razlog vec je razlog negdje u problemu primjene tog prinicpa na vecu dimenziju i funkcionalni transport

[Leteća]

Beljki kaže:

Buduci postoje igracke sa funkcionalnim kotacima na osovini (pored samog kola prisutnog u umjenosti na sve strane i vrlo moguceg koristenja loncarskog kola) cinjenica je da su poznavali koncept, nema se tu onda sto raspravljati.

Pitanje je samo zasto ga nisu primjenjivali u transportu, a u toj raspravi izgleda da je ideja o nepoznavanju samog principa izvan skupa mogucih objasnjenja.

Ti ćeš to bolje znat, ali na Tibetu se kotač navodno nije koristio zato što bi to bilo profaniranje svetog simbola. Možda su i Inke brijale na takve stvari.

[Kaidos]

mravac8 kaže:

A to sve skupa samo je dokaz velike slobode i individualnosti današnjeg društva. Jer da bi netko mislio da mu se jedan sustav vrijednosti nameće, on mora imati drugačiji sustav vrijednosti, svoj vlastiti.

Društvo možemo promatrati i ocjenjivati samo u usporedbi kroz prošlost. Svatko tko imalo pozna povijest zna da su društva prije imala neusporedivo strože sustave vrijednosti, sustave vrijedosti fabricirao je i slao podanicima jedan čovjek (kralj, car ... ) ili nekolicina koja se smatrala elitom (svećenstvo, plemstvo, kralj, car .... ). Pa ipak tadašnji ljudi nisu smatrali da im se sustavi vrijednosti nameću. Po čemu to znamo? Po tome što promjena nije bilo stoljećima pa ni tisućljećima.

Osjećaj nametanja društvenih vrijednosti može postojati samo ako je društvo toliko slobodno da postoji više sustava vrijednosti.

Moguće je da i do osjećaja nametanja društvenih vrijednosti dolazi i u slučaju naglih društvenih promjena, ali u to nisam sigurna. Recimo, kod nas je 90-tih došlo do naglih društvenih promjena pa većina nije nova društvena pravila osjetila kao nešto što im se nametalo već kao nešto svoje što je sada oslobođeno stege.

A moguće je da je i Marx imao pravo - da društvene promjene moraju pratiti proizvodne snage.

Pa tako su proizvođači automobila prvi pozdravili odluku Saudijske Arabije da dozvoli ženama da voze.

Bilo bi zanimljivo saznati kako su žene doživjele tu društvenu promjenu, koliko ih je zabranu osjećalo kao nametanje a koliko ih prvo da žene voze osjeća kao - nametanje.

nesklad između (vanjskog) sustava vrijednosti i vlastitih interesa (unutarnjeg sustava vrijednosti) uzrok je nesretnosti. Tako nekima smeta veliki stupanj slobode u kojem npr. roditelji djeci prenose vlastiti sustav vrijednosti..

Osobno se ponekad osjećam kao žena u Saudijskoj Arabiji jer nemam auto, ali nitko se ne bori za moja prava , tj. osjećam se još lošije. Štoviše, zeleni mi govore da ne bi ni trebao imati auto jer je to protuekološki. Zato sam odlučio kupiti dizelaša. Marx je mišljenja da bi moje posjedovanje automobila bilo izraz kapitalističke opresije nada mnom, ali ja se sa njim ne bih složio. Moglo bi se reći da mi Marx nameće neki svoj sustav vrijednosti . Progresivci će ženi u Saudijskoj Arabiji ponuditi samovozeći automobil, dok se osobno ženama u Saudijskoj Arabiji zamaram u jednakoj mjeri u kojoj se one zanimaju za moje interese. S druge strane, podržavam kontracepciju ženama u Saudijskoj Arabiji, kako bi to tako i ostalo. A i kako bi neizjebani saudijski arabijci smanjili svoje seksualne frustracije..

Marx je uvijek u pravu, to je premisa, a ujedno i zaključak

[Beljki]

Leteća kaže:

Ti ćeš to bolje znat, ali na Tibetu se kotač navodno nije koristio zato što bi to bilo profaniranje svetog simbola. Možda su i Inke brijale na takve stvari.

Nemam pojma tome ali mi ne izgleda uvjerljivo Dharma wheel je kao simbol prisutan u svim tim krajevima, zak je na indijskoj zastavi, pa su imali kotace. S druge strane mandale su pune kvadratnih, trokutastih i drugih simbola pa su kuce i dalje kavdratne. Ne znam, moguce, ali mi ovako na prvu vise zvuci kao suvisna mistifikacija

A nisam bas siguran da nisu uopce koristili kotac, za razliku od JA, samo da nje bio praktican za ozbiljniji transport

Al stvarno ne znam, nagadjam

S druge strane cijela JA je imala "problem" sa kotacem, ne samo jedna civilizacija, pa ne bih rekao da su pojedinacne fiksacije odredjene kulture razlog.

[Leteća]

Kaidos kaže:

nesklad između (vanjskog) sustava vrijednosti i vlastitih interesa (unutarnjeg sustava vrijednosti) uzrok je nesretnosti. Tako nekima smeta veliki stupanj slobode u kojem npr. roditelji djeci prenose vlastiti sustav vrijednosti..

Osobno se ponekad osjećam kao žena u Saudijskoj Arabiji jer nemam auto, ali nitko se ne bori za moja prava , tj. osjećam se još lošije. Štoviše, zeleni mi govore da ne bi ni trebao imati auto jer je to protuekološki. Zato sam odlučio kupiti dizelaša. Marx je mišljenja da bi moje posjedovanje automobila bilo izraz kapitalističke opresije nada mnom, ali ja se sa njim ne bih složio. Moglo bi se reći da mi Marx nameće neki svoj sustav vrijednosti . Progresivci će ženi u Saudijskoj Arabiji ponuditi samovozeći automobil, dok se osobno ženama u Saudijskoj Arabiji zamaram u jednakoj mjeri u kojoj se one zanimaju za moje interese. S druge strane, podržavam kontracepciju ženama u Saudijskoj Arabiji, kako bi to tako i ostalo. A i kako bi neizjebani saudijski arabijci smanjili svoje seksualne frustracije..

Marx je uvijek u pravu, to je premisa, a ujedno i zaključak

Si ti uopće siguran da ti treba auto? Već ovako pičiš što na sat.

Što se zelenih tiče, svojedobno mi nisu dali da završim neku edukaciju kod njih jerbo vozim sotonsku spravu koja pije krv Majčice Zemlje. Nema veze što živim u finoj materini i moram nekako na posao. Još da sam im rekla da povremeno pojedem komad mesine koji nije iz lokalnog uzgoja i da zaboravljam ponijeti platnene vrećice u Lidl pa uzimam plastiku, mislim da bi mnome pognojili povrtnjak.

[Kaidos]

Pa u principu mi ni ne treba. Ali se bez njega osjećam kao građanin drugog reda . Kao žena u SA..

[Leteća]

Kaidos kaže:

Pa u principu mi ni ne treba. Ali se bez njega osjećam kao građanin drugog reda . Kao žena u SA..

Onda si pao kao još jedna žrtva diktature konzumerizma koji je tek puko naličje patrijarhata. Sestro.

[Kaidos]

Ali ja nemam auto, a ti imaš. Bemu takav patrijarhat falični..

[Leteća]

Kaidos kaže:

Ali ja nemam auto, a ti imaš. Bemu takav patrijarhat falični..

Svaki patrijarhat je faličan, ako ne i falocentričan.