Slobodno tržište, zašto ga nemamo ?

[somied]

maq kaže:

Beh, da se svi bace na profitabilne, iste bi u roku keks postale neprofitabline. A ovi sto su ostali na neprofitabilnim bi postali profitabilni zbog manje konkurencije.
...

Ali bi se istog trena kad bi se to otkrilo, likvidirao visak. Nakon nekog vremena, od proizvodjaca bi ostali oni najjefikasniji i najsposobniji predvijet kretanja trzista. Nebi 20 godina pumpao novac u nesto sto ces bacat.

[maq]

Slazem se. Medjutim, ovi sto su visak bi radili tocno sto? Najvjerovatnije bi drzava uzela od ovih koji su "pobijedil" i dala ovima koji su "izgubili" (barem se to sada radi) tako da ne crkaju od gladi. Ili ih pustit nek crkaju, ko ih hebe kad su nesposobni. Darwinizam slobodnog trzista jednostavno nije kompatibilan sa pojmom "drzave" koja je i nastala na temelju solidarnosti i udruzivanja. U zajednici sanse za prezivljavanjem dramaticno rastu za najslabije.

[somied]

Tamo gdje ne subvencioniras i ne potkradas drzavni proracun u ogromnoj mjeri, nebi vjerovao - radna mjesta se stalno otvaraju.
I jos k tome su odrziva, a ne ovisna o vjecnim sve vecim poticajima. Ali sigurno, jednom kad padnes u taj glib, tesko je izaci bez teskih odluka.
Miljarde kuna odu godisnje na poljoprivredu iz budjeta. Sa tim se moze puno napravit.

[somied]

Dajte ljudi, za ovakvo sranje i kod nas i vani, treba mocna birokratska ruka.
To je toliko sistematski, da nemoze biti slucajno.

[leafar]

talia kaže:

Slobodno trziste je kao i Bog.
Ili vjerujes ili ne, a konkretnih dokaza da postoji nema.

Jeftine citate molim potkrijepiti argumentima

[leafar]

@somied, čudi me kako kod nas nisu za to okrivili špekulante

[Pike B.]

Monsignor.m kaže:

Ja bih rekao da je za Hrvatsku raspodjela danas dovoljno dobra, sa stajalista vecine, inace ne bi birali dvaput istu vlast.

Znači kad se vlast promijeni odjednom će ta raspodjela postat loša bez obzira što se zapravo ništa nije promijenilo.

Monsignor.m kaže:

Zato jer vecina tako zeli, zato jer vecina ocito zeli da drzava uzima jednima i daje drugima. Ja recimo ne idem na operu, niti na suvremeni balet, a svejedno moram za njega placat, tough luck, vlast vecine.

Samo ima nešto u što se ne dira, u čovjekov život i njegovu imovinu. Inače se namoj čudit ako ti jednog dana rulja upadne u kuću opljačka, ubije, siluje ženu, djecu i kažu hebi ga većina je odlučila.

Monsignor.m kaže:

Ti ne zelis, vecina zeli, i tu prica staje. Staje zato jer vecini nije stalo do ekonomske efikasnosti, nego do onakve raspodjele blize vlastitoj koristi, jebiga.

Čitaj Moorove Watchmene ili bar pogledaj film. Nothing ever ends...
Većina može glasovat da se drugima uzima da bi se njima dalo, ali samo dok sisa daje mlijeka. Sad je presušila i daljnim stiskanjem samo riskiraju da se krava ritne.

maq kaže:

Pike, da me ne bi krivo shvatio, ja ne govorim da slobodno trziste kao ideja ne valja. Valja, samo sto ju je nemoguce provesti. A to ti je Monsignor fino argumentirao.

Jedino što vidim je nemogućnost državne regulacije i posljedice koje to stvara milijunima ljudi.

maq kaže:

Uostalom, deregluacija je upravo otisla u tri pm. Lako je tuci tudjim penisom po draci.

Opet vic, ajd bar si duhovit...
Kakva deregulacija, bankarska industrija je najreguliranija na svijetu, postoji desetak tisuća stranica propisa koje reguliraju hipoteke, jedino na svijetu na što možeš sa sigurnošću reći da se povećava je zakonska regulativa. I ni sve to im nije bilo dovoljno da prepoznaju primitivnu piramidalnu prijevaru Berniea Madoffa. Taj lik ne bi na slobodnom tržištu preživio dva dana. Ljudi su prije desetak godina nakon 15 min pregledavanja bilance upozoravali da je to Ponzi scheme, ali svemoćnoj državnoj regulativi nije bilo ništa čudno pa lijepo udri pečat - sve je u redu. Sad je pretpostavljam krivo tržište za to.

maq kaže:

Aj samo na ono da ti nepostenu prednost moze donijeti samo drzava. Evo banalan primjer: insider trading. Koliko tu drzava pomaze, i ako nece drzava to zabranit, tko ce? Drzava mora regulirat trziste, a transparentnost drzavu.

Vidim ipak ti treba svijeća...
Očekivao sam nešto jače - dumping, corneriranje tržišta,...al može i ovo
Odnos uprave i vlasnika je njihova stvar. Kako će oni to međusobno uredit je njihova stvar. Ako će vlasnik htjeti prikupljat kapital na burzi ili da mu dionica bude likvidna sam će se pobrinuti za transparentnost bolje od države.

maq kaže:

To ti je "vic" o Internetu,, jednostavno smatram da ce internet/tehnologija doprinijeti vise regulaciji "drzave" nego bilo koji medij do sada. Po prvi put u povijesti imamo nacin doci do informacije bez da je itko servira.

Nije stvar u transparentnosti. Cijela ideja državnih intervencija je da država bolje od tebe zna što je za tebe bolje i onda ti uzme lovu da bi to u tvoje ime napravila. Ne pomaže tu ni internet, ni AI, ni diferencijalne jednadžbe ni ne znam što... Svi se koncentriraju na korupciju pa misle e da toga nema bilo bi sve pet. Ne bi. Država nije u stanju efikasno alocirat kapital jer nema instrumente za to. Korupcija je samo posljedica.

maq kaže:

. Tako da i ovdje i na uzrocima krize uskoro dolazimo do kokosi i jaja, sto samo potvrdjuje to da je slobodno trziste utopija, sveti graal ekonomije ili infatilnim rjecnikom patka za malu djecu.

Mislio sam da već svi znaju da kokoš ili jaje uopće nije dvojba, jaje je prvo.
Tako i za bum-bust cikluse. Država je kriva.

talia kaže:

Slobodno trziste je kao i Bog.
Ili vjerujes ili ne, a konkretnih dokaza da postoji nema.

Au contraire, au contraire
Nije to stvar vjere. Kad upališ komp ne uzdaš se samo u slijepu vjeru da će radit.
Iza svake države koja je brzo napredovala gospodarski i u svakom pogledu stoji visok stupanj liberalne ekonomije. Od renesanse, nizozemskog "zlatnog doba", američkog "pozlaćenog doba", Hong Konga, Čilea,...Iza svakog nazadovanja stoji rastući državni intervencionizam, ja ne znam ni za jednu iznimku.

[talia]

leafar kaže:

Jeftine citate molim potkrijepiti argumentima

Mozda je meni promaklo, mozda slobodno trziste negdje postoji?

[talia]

Pike B. kaže:

Au contraire, au contraire
Nije to stvar vjere. Kad upališ komp ne uzdaš se samo u slijepu vjeru da će radit.
Iza svake države koja je brzo napredovala gospodarski i u svakom pogledu stoji visok stupanj liberalne ekonomije. Od renesanse, nizozemskog "zlatnog doba", američkog "pozlaćenog doba", Hong Konga, Čilea,...Iza svakog nazadovanja stoji rastući državni intervencionizam, ja ne znam ni za jednu iznimku.

Liberalna ekonomija meni uopce nije sporna. I Svedska ima liberalnu ekonomiju. I dalje stoji da je slobodno trziste teorija i da nikad nije postojalo u praksi. Mozda ideje slobodnog trzista dobro zvuce u teoriji (kao sto, uostalom i ideje komunizma dobro zvuce u teoriji), ali u praksi je to nesto sasvim drugo. U praksi se slobodno trziste pretvorilo u najobicniji korporatizam. To su krajnosti i krajnosti ne funkcioniraju dugorocno u stvarnom zivotu.

Zanima me postoje li, po tebi, neke industrije koje ipak treba regulirati, npr. industrija hrane, ljekova i slicno?
Recimo, raznorazni dodaci hrani i pesticidi su dozvoljeni u Sjevernoj Americi, a u Evropi nisu.
Iz mojeg osobnog iskustva, hrana je neusporedivo bolja u Evropi, dok je u S. Americi tesko smece. Posljedicno, pretilost je postala ogroman problem u S. Americi.

Kako to komentiras?

Stvarno uzimas Cile za primjer? Najozbiljnije?

Da citiram Suze Orman, koja kaze: prvo ljudi, pa onda novac, pa onda stvari. U korporatizmu je redosljed prioritete upravo obrnut; prvo stvari i novac, a ljudi nisu ni bitni. Posto smo mi ljudi, nismo stvari, nije logicno da nam odgovara drustvo u kojem smo mi sami na zadnjem mjestu prioriteta.

Ja nisam strucnjakinja za ekonomiju, ispravite me ako grijesim. Mislim da je problem lezi u tome da je svjetska ekonomija do sada funkcionirala na linearnom principu (kao da je Zemlja beskonacna ravna ploca i resursi u beskonacni).
Tek u zadnje vrijeme postajemo svjesni da su resursi ograniceni. Jedni nacin da se resurisi iskoristavaju, ali i obnavljaju je ciklicno, a ne linerano iskoristavanje. Cuvanje i obnavljanje resursa da traju dugorocno, a ne kratkorcno iskoristavanje do potpunog unistenja. Unistavamo sume, zagadili smo zrak, zagadili mora i oceane, istrijebili zivotinjske vrste.

Ne znam, mozda grijesim, ali mi se cini da slijedbenici slobodnog trzsta uglavnom imalju neki tvrdi stav, po kojem je profit najvazniji, a ocuvanje prirode i briga za ljude su za slabice. Nisu otvoreni za nove ideje, nego se drze dogme slobodnog trzista, kao sto se katolici drze katolicke dogme i misle da sve nove ideje dolaze od sotone.

[leafar]

Grješiš i to mucho.
Polazi se upravo od toga da zadovoljavaš ljudske potrebe ograničenim resursima, i ako si dobro iskoristio te resurse dobivaš profit jer si resurse iz nekog sektora gdje su bili manje korisni (vrjedni) prebacio na više korisnu upotrebu. U suprotnom ako si ih prebacio u manje korisnu upotrebu onda imap gubitak. Bitno je napomenut da budući da postoje drugi ulagači koji su vidjeli tvoj profit, kako oni dolaze tako profit nestaje s vremeneom.

O kontroli hrane, tako da si okrenula uzrok i posljedicu, bar u optimalnom slučaju, nisu ljudi debeli zato jer im prodaju samo junk hranu, nego imaju puno junk hrane jer potrošačima očito ne smeta. EU zakoni mi zvuče samo kao jeftini protekcionizam i nametanje barijera na tržište pod paskom kvalitete (koju naravno oni provjeravaju ). A za prevaru (štetni ljekovi i hrana), pogledaj što se desi u SAD-u kad tako nešto otkrije korisnik (opet u optimalnom slučaju) sud dodjeljuje tolike odštete da firma brzo bankrotira.

[somied]

talia kaže:

Liberalna ekonomija meni uopce nije sporna. I Svedska ima liberalnu ekonomiju. I dalje stoji da je slobodno trziste teorija i da nikad nije postojalo u praksi. Mozda ideje slobodnog trzista dobro zvuce u teoriji (kao sto, uostalom i ideje komunizma dobro zvuce u teoriji), ali u praksi je to nesto sasvim drugo. U praksi se slobodno trziste pretvorilo u najobicniji korporatizam. To su krajnosti i krajnosti ne funkcioniraju dugorocno u stvarnom zivotu.
...

Korporatizam je moguc jedino tamo gdje nema slobodnog trzista. Neznam od kud ti ideja da je to moguce na slobodnom trzistu?
Tek nad nekome das vecu moc nego drugome, drzavnom intervencijom, moze doci do toga.
PROFIT je dobar. To znaci da si dao drustvu vise nego si uzeo. Ali samo ako je ostvaren na slobodnom trzistu. As simple as that.

[somied]

Trazit od drzave da stiti slobodu i prava vam je kao zlostavljacu zena dati batinu da cuva zenu.

[Pike B.]

talia kaže:

Liberalna ekonomija meni uopce nije sporna. I Svedska ima liberalnu ekonomiju. I dalje stoji da je slobodno trziste teorija i da nikad nije postojalo u praksi.

Irska je oko 1000 godina imala nešto što bi se danas zvalo anarho-kapitalizam.

talia kaže:

Mozda ideje slobodnog trzista dobro zvuce u teoriji (kao sto, uostalom i ideje komunizma dobro zvuce u teoriji), ali u praksi je to nesto sasvim drugo.

Komunizam ni u ideji, ni teoriji, ni praksi ne zvuči dobro. Koncept počiva na labour theory of value (kako se uopće ovo prevodi na hrvatski?). Pošto je pogrešan cijela priča pada u vodu. Kao da zgradu radiš s pogrešnim proračunom statike, samo je pitanje vremena koliko će ljudi stradati.
Laissez-fair s tim nema problem.

talia kaže:

U praksi se slobodno trziste pretvorilo u najobicniji korporatizam. To su krajnosti i krajnosti ne funkcioniraju dugorocno u stvarnom zivotu.

Evo opet, država zahebe, a tržište je krivo. Korporatizam je posljedica državnih intervencija kojima se određena industrija "štiti, potiče...", a ne slobodnog tržišta.

talia kaže:

Zanima me postoje li, po tebi, neke industrije koje ipak treba regulirati, npr. industrija hrane, ljekova i slicno?

Ne.

talia kaže:

Recimo, raznorazni dodaci hrani i pesticidi su dozvoljeni u Sjevernoj Americi, a u Evropi nisu.
Iz mojeg osobnog iskustva, hrana je neusporedivo bolja u Evropi, dok je u S. Americi tesko smece. Posljedicno, pretilost je postala ogroman problem u S. Americi.

Kako to komentiras?

A tko bi ti branio da kupuješ hranu kakva tebi paše?
Ljudi imaju pravo jesti što žele i koliko žele. Ako se netko želi ubijat u ćevapima ja s tim nemam nikakav problem dok god se ne otima drugima da bi si netko prvo začepio žile pa se onda opet otima da bi si isti taj otčepio žile.

talia kaže:

Stvarno uzimas Cile za primjer? Najozbiljnije?

Znam da sam lijep i pametan, al ne moraš baš toliko širiti zjenice
Griješim li ili iza ovog čuđenja njušim Naomi Klein? Samo udri, razbijanje popularnih mitova mi je fetiš

talia kaže:

Da citiram Suze Orman, koja kaze: prvo ljudi, pa onda novac, pa onda stvari. U korporatizmu je redosljed prioritete upravo obrnut; prvo stvari i novac, a ljudi nisu ni bitni. Posto smo mi ljudi, nismo stvari, nije logicno da nam odgovara drustvo u kojem smo mi sami na zadnjem mjestu prioriteta.

Vjerovala ti meni ili ne iza laissez-fairea stoji prvenstveno čovjek, njegova osobna sloboda i sloboda izbora. Upravo ćeš kod zagovornika državnog intervencionizma ( u svakom obliku) i vidjet prijezir prema ljuskoj slobodi i želju da se ograniči.

talia kaže:

Ja nisam strucnjakinja za ekonomiju, ispravite me ako grijesim. Mislim da je problem lezi u tome da je svjetska ekonomija do sada funkcionirala na linearnom principu (kao da je Zemlja beskonacna ravna ploca i resursi u beskonacni).

Moglo bi se i tako reći.
Samo tko se tako ponaša? Tko si kupuje glasove obećavajući besplatne knjige, besplatno školovanje, besplatno zdravstvo, subvencije brodogradilištima, poljoprivredi, željeznicama,... tko gradi ceste tamo gdje nema prometa, tko ne dozvoljava da se svi ti neproduktivni oblici preoblikuju i da se ti ograničeni resursi počnu koristiti racionalno?

talia kaže:

Tek u zadnje vrijeme postajemo svjesni da su resursi ograniceni. Jedni nacin da se resurisi iskoristavaju, ali i obnavljaju je ciklicno, a ne linerano iskoristavanje. Cuvanje i obnavljanje resursa da traju dugorocno, a ne kratkorcno iskoristavanje do potpunog unistenja. Unistavamo sume, zagadili smo zrak, zagadili mora i oceane, istrijebili zivotinjske vrste.

Svjesni smo mi odavno da su resursi ograničeni. Jedino državu nije briga za to, njoj kad fali samo otme još više (sličnost s aktualnom situacijom nije slučajna nego neibježna jer se stalno događa)

talia kaže:

Ne znam, mozda grijesim, ali mi se cini da slijedbenici slobodnog trzsta uglavnom imalju neki tvrdi stav, po kojem je profit najvazniji, a ocuvanje prirode i briga za ljude su za slabice. Nisu otvoreni za nove ideje, nego se drze dogme slobodnog trzista, kao sto se katolici drze katolicke dogme i misle da sve nove ideje dolaze od sotone.

Zanimljivo mi je kako se vjerske aluzije koriste za laissez-fair, te dogma te tržišni fundamentalisti...
Dok intervencionistička strana ima slijepu vjeru u ispravnost državnog utjecaja da će "ona to bolje" ignorirajući činjenicu da ne postoji primjer uspješne državne intervencije.

Vjerovati da iz sastanka Suzane, Đurđe, Josipa, Milorada, Severa, Kneževićke, Božidara... može izić išta korisno za ovo državu zahtijeva nevjerojatnu vjersku zasljepljenost. Oklada da će usrat stvar još više je zicer.

[PetBorut]

Pike B. kaže:

Vjerovala ti meni ili ne iza laissez-fairea stoji prvenstveno čovjek, njegova osobna sloboda i sloboda izbora.

Ha cuj, to je vise stvar "ukusa" individualca. Za mene recimo slobe nisu same sebi vrha i ja sam spreman odreci se nekih svojih sloboda ako ce me to u konacnici ucini sretnijim. Dapace, malo mi je vec muka kad slusam koje se sve stvari cine pod izgovorom nekakvih uvodjenja sloboda. Sta meni znaci imat izbora da jedem hranu kakvu zelim ako ce to znacit da mi dijete za 10 godina mozda nece moc nac posao jer e sva domaca industrija propala.
Ja sam za to da drzava stiti interese svojih gradjana i za mene bi to trebao biti prioritet.

[talia]

Pike B. kaže:

Irska je oko 1000 godina imala nešto što bi se danas zvalo anarho-kapitalizam.



Komunizam ni u ideji, ni teoriji, ni praksi ne zvuči dobro. Koncept počiva na labour theory of value (kako se uopće ovo prevodi na hrvatski?). Pošto je pogrešan cijela priča pada u vodu. Kao da zgradu radiš s pogrešnim proračunom statike, samo je pitanje vremena koliko će ljudi stradati.
Laissez-fair s tim nema problem.



Evo opet, država zahebe, a tržište je krivo. Korporatizam je posljedica državnih intervencija kojima se određena industrija "štiti, potiče...", a ne slobodnog tržišta.



Ne.



A tko bi ti branio da kupuješ hranu kakva tebi paše?
Ljudi imaju pravo jesti što žele i koliko žele. Ako se netko želi ubijat u ćevapima ja s tim nemam nikakav problem dok god se ne otima drugima da bi si netko prvo začepio žile pa se onda opet otima da bi si isti taj otčepio žile.



Znam da sam lijep i pametan, al ne moraš baš toliko širiti zjenice
Griješim li ili iza ovog čuđenja njušim Naomi Klein? Samo udri, razbijanje popularnih mitova mi je fetiš



Vjerovala ti meni ili ne iza laissez-fairea stoji prvenstveno čovjek, njegova osobna sloboda i sloboda izbora. Upravo ćeš kod zagovornika državnog intervencionizma ( u svakom obliku) i vidjet prijezir prema ljuskoj slobodi i želju da se ograniči.



Moglo bi se i tako reći.
Samo tko se tako ponaša? Tko si kupuje glasove obećavajući besplatne knjige, besplatno školovanje, besplatno zdravstvo, subvencije brodogradilištima, poljoprivredi, željeznicama,... tko gradi ceste tamo gdje nema prometa, tko ne dozvoljava da se svi ti neproduktivni oblici preoblikuju i da se ti ograničeni resursi počnu koristiti racionalno?



Svjesni smo mi odavno da su resursi ograničeni. Jedino državu nije briga za to, njoj kad fali samo otme još više (sličnost s aktualnom situacijom nije slučajna nego neibježna jer se stalno događa)



Zanimljivo mi je kako se vjerske aluzije koriste za laissez-fair, te dogma te tržišni fundamentalisti...
Dok intervencionistička strana ima slijepu vjeru u ispravnost državnog utjecaja da će "ona to bolje" ignorirajući činjenicu da ne postoji primjer uspješne državne intervencije.

Vjerovati da iz sastanka Suzane, Đurđe, Josipa, Milorada, Severa, Kneževićke, Božidara... može izić išta korisno za ovo državu zahtijeva nevjerojatnu vjersku zasljepljenost. Oklada da će usrat stvar još više je zicer.

Vidim da su svi tvoji argumenti tipa intervencionistička strana je jos i gora. Kao da su jedina opcija te dvije krajnosti. Manje od dva zla. To i dalje ne dokazuje da je teorija slobodnog trzista tocna, jer i dalje nije dokazana u praksi. Plus je to jedan propisani nacin razmisljanja, bez nekog odstupanja za vlastite ideje. Otud usporedbe s religijom. Mozes me tako uvjeravati da bog postoji, ali nemas nikakvih dokaza.

Onaj tvoj komentar o hrani i cevapima mi samo potvrdjuje sto mi smeta kod slijedbenika slobodnog marketa, a to je taj stav: ko vas hebe - pocrkajte. Ali nije bas tako jednostavno. Ja sam kad sam tek dosla iz Hrvatske u Kanadu, jela sve sto sam jela i u Hrvatskoj, barem sam tako mislila, a poceli problemi s probavom koje nikad prije nisam imala. Trebalo mi je nekoliko godina da skuzim sta se sve dodaje u hranu, u najobicniji kruh u samoposluzi. Sada prakticki moram citati natpise na svemu sto kupujem i me jedva je 10 posto zdrave hrane u smoposluzi. Sve ostalo je smece puno svakojakih dodataka. Meso je puno antibiotika i hormona rasta, voce, povrce i zitarice su puno pesticida i genetski modificirane. Sve ostala hrana se bazira na te tri skupine ili na cistim kemikalijama. Dakle, ne radi se samo o junk food iz McDonaldsa, nego o svoj hrani. I to sve zbog veceg profita. Dakle profit je ipak vazniji od ljudi.

S ljekovima je jos i gore, jer vecina ljudi nisu zavrsili medicinu ili farmaciju, pa ne ne znaju sto uzimaju. I opet profit vazniji od ljudi.

Plus nije mi jasno kako bi netko sa tim stavom, tko ih hebe, nek pocrkaju od cevapa (usput sta fali cevapima, ako su od kvalitetnog mesa), mogao s druge strane brinuti za ocuvanje prirode i ocuvanje planete buducim generacijama? Meni se cini da u teoriji slobodnog trzista nisu najvazniji ljudi, nego najvazniji sam ja i moj profit, a drugi nek pocrkaju.

Molila bih odgovore koji nisu intervencionistička strana je jos i gora.

[PetBorut]

talia kaže:

Sve ostala hrana se bazira na te tri skupine ili na cistim kemikalijama. Dakle, ne radi se samo o junk food iz McDonaldsa, nego o svoj hrani. I to sve zbog veceg profita. Dakle profit je ipak vazniji od ljudi.

Da, ali cisto sumnjam da je i u pseudoliberalizmu poput naseg sitaucija ista drugacija.
Nasi proizvodjaci hrane s jednakim zarom zele ostvarit profit kao i ovi americki.

[leafar]

Kako je profit važniji od ljudi ? Tebi to ne odgovara i to ne kupuješ, tako potičeš druge proizvođače i ostali gube dio tržišta. Kao što i sama kažeš imaš deklaracije na hrani i možeš birat, ali većini ljudi to očito nije bitno. Ako želiš nešto promijenit nemoraš odlučivat za njih, već ih jednostavno obrazuješ pa neka sami odluče dali im je bitno ili ne.

[talia]

PetBorut kaže:

Da, ali cisto sumnjam da je i u pseudoliberalizmu poput naseg sitaucija ista drugacija.
Nasi proizvodjaci hrane s jednakim zarom zele ostvarit profit kao i ovi americki.

Slazem se da ce sve to doci i u Hr, pa ce krenut pretilost tipa americke.
Ja sam otisla iz HR prije 11 godina, hrana je tad jos bila dobra.

[talia]

leafar kaže:

Kako je profit važniji od ljudi ? Tebi to ne odgovara i to ne kupuješ, tako potičeš druge proizvođače i ostali gube dio tržišta. Kao što i sama kažeš imaš deklaracije na hrani i možeš birat, ali većini ljudi to očito nije bitno. Ako želiš nešto promijenit nemoraš odlučivat za njih, već ih jednostavno obrazuješ pa neka sami odluče dali im je bitno ili ne.

A s druge strane u Evropi ni ne postoje ti problemi jer je hrana kvalitetnija.
Plus, ja sam mogla primejtiti razliku jer sam dosla iz druge zemlje di je hrana blia dobra, a oni ljudi koji su to odrasli, ni ne znaju za bolje.

Plus, tko bi trebao financirati to obrazovanje ljudi? Prehrambena industrija sigurno nece. Oni ce financirati reklame da se ljude uvjeri da je ta hrana dobra. Kad kazes odlucujes za njih, ne vidim zasto bi uopce trebalo dozvoljavati antibiotike u mesu, hormone rasta, genetski modificiranu hranu i pesticide? Kome to koristi? Npr. polen sa genetiski modificirane farme ce zagaditi i sve organske farme u blizini.

Sto je netko preksio pravo djevojcica da dobiju menstruaciju sa 8 godina, jer je zabanio hormone rasta u mesu?

Plus, kad si jednom dozvolio genetski modificiranu hranu, steta je vec ucinjena. Moguce genetske promjene koje ce to uzrokovati kod ljudi ce se prenijeti na njihovu djecu i unuke.

[leafar]

Da ali sjeti se onoga da su resorsi ograničeni, dakle ako je efikasnije proizvodit takvu hranu sa manje resursa možeš zadovoljit veći broj ljudi, kojih i dalje nije briga (jer imaju slobodu izbora).