Kajkavski govori (i spominanje)

[Marekai]

Stjepan Gotal kaže:

Zdravo, kolega Marekai.

Vidim da se Vi interesirate za ovu temu. Hvala sto pokusavate pomoci. Ali niste iz ovih spomenutih opcina? Poznajete li mozda nekoga tko jest? Krecete li se tamo? Istrazujete li mozda na vlastitu ruku? I jeste li potpuno sigurni za ovo sto ste napisali?

Naravne da sem siguren. Govori s teh mesti spadaju kak dijalekti Kajkavskoga jezika v zagorsko-međimorsku dijalektalnu grupu po akademiku dr. Štefu Ivšiču. Tak da dost reči ima istega naglaska kak i dijalekti lieve i desne od njih.
Je, pone sem sam zvedaval (kajkavski glagol za balkanski "istraživati") a poznam i ljude šteri su z Voče i Liepeglave. Jen od njih je napisal i kajkavsku gramatiku - gospon Funda z Varaždina.

[Stjepan Gotal]

Zdravo, kolega Detektor.

Hvala i Vama sto se trudite pomoci. Ispricavam se unaprijed zbog dugog posta i molim da mi ne zamjerite.

Moram reci, iskreno se nadam da ste u krivu sa vecinom stvari koje ste napisali.

Kad bi uistinu toliko toga u jeziku nedostajalo, kako vi kazete, znacilo bi da su cijele, temeljne i najtemeljnije paradigme dokraja razorene; da je sistem propao.

Jer, znate, sto mi mnogo zapinje za oci, je npr. to sto izraz "takaj" nazivate "zastarjelicom"; pa cijeli nas jezik (onaj po mom misljenju pravi; to znaci; potpuno funkcionalni kao zivi jezik) je jedna velika zastarjelica, zastario je kao jezicni sistem; prema tome sve u njemu se moze vidjeti kao zastarjelica. Zastarjelice jesu ono za cime ja tragam, a tragam za cijelim jezikom. Inace "iko" je stokavske provenijencije, to ako se i koristi nije nikako nase.

Cijeli niz priloga; Najelementarnije leksicke jedinice svakog jezika, po vasem misljenju ne postoje; Mozda jest u praksi (i to kod mladjih ljudi, u koje ubrajam i one do 60 g.) sve manje prisutno zbog slabe otpornosti naseg jezika na novije utjecaje (novije unutar zadnje 3 generacije), ali sistemski gledano mora postojati, pa ako to bilo barem u glavama dansnjih devedesetogidsnjaka/-inja.

Primijecujem jos da kazete da "zahtijevati" zvuci "preknjizevno"; znaci ravnate se po sistemu koji nazivate "knjizevni"; ali bit je u tome sto je upravo taj "knjizevni" sistem dosao kasnije, nije on temeljni. Dakle, prije nego su ovi nasi krajevi dosli pod utjecaj tog "knjizevnog", kako Vi kazete, morao je postojati izgradjen jezicni sustav jer kako bi ljudi bili inace u stanju izraziti misli i osjecaje prije kakvih stotinjak godina, kada se nisu sa "knjizevnim", koji je ustvari stokavsko narjecje, uopce mogli susresti?

Usotalom, ako neki danas 90-godisnji seljak koji nikada nije isao u skolu i zivi npr. u Srbiji ili Hercegovini ili Bosni ili kojem drugom stokavskom kraju sve te rijeci u svom najprirodnijem materinjem jeziku/ narjecju ima, i ako je bez problema u stanju svaku misao njima izraziti, onda nikako nemoze biti da ih u nasem jeziku/ narjecju nema, nemoze biti da ih se moralo iz drugog narjecja preuzeti.

Uostalom, kad pogledam primjerice onu cuvenu studiju Josipa Jedvaja o Bednjanskom govoru

u njoj ima analognih izraza za mnoge rijeci za koje ste Vi rekli da ih nema; ima i "dakle", i "medjutim" i "stopram" i svacega jos, a nije niti tu sve navedeno cega zasigurno ima. A ta studija je iz 1956.Znaci, ako je netko rodjen, uzmimo, 1925, znaci danas ima 92 godine, i ako je iz nekog od ovih podrucja koja sam ja gore naveo, morao je uciti jezik kao dijete i dozivjeti ljude kako govore koji su rodjeni jos 1850. recimo, morao je nauciti materinji jezik - nije mogao ne nauciti jezik; a to sigurno nije bio nikakav "knjizevni" iliti stokavsko narjecje koje danas zovemo "knjizevni" jer se ono ovamo prosirilo tek KASNIJE 1.) pod utjecajem skole i nastave i 2.) i ovo je jos bitnije taj novi sustav poceo je nagrizati onaj izvorni,

ali ako je netko, kako kazem, rodjen tako da danas ima 90-tak godina, i nije bio izlozen tim utjecajima, on mora imati u glavi svoj prvotni jezicni sistem; a taj nije "knjizevni", i taj jezik mora biti funkcionalan; dakle mora imati ravijene sve jezicne paradigme, nesmije imati ovakve rupe kako ste Vi rekli.

Ispricajte mi dugo post; htio sam razloziti ovu svoju logiku.

A dajte mi recite, bas me zanima,
Kako biste primjerice tvorili lokative sljedecih rijeci; npr. "oci", "lasi", "zuobi", "noge", "polja" ?

Te oblike sam dozivio, ali sad Vas molim da mi kazete sto Vi mislite kakvi su.

[Stjepan Gotal]

I da, kolega Detektor, sto mislite kako bi se reklo "obavijestiti"?

Kako bi se reklo "neprestano/ stalno"? Ne mislim na "furt" (!)

Kako bi se reklo "umijeti"? U smislu "znati/moci nesto"?

Kako bi se reklo "vrebati"?

Kako "dotaknuti"?

[Detektor]

Stjepan Gotal kaže:

A dajte mi recite, bas me zanima,
Kako biste primjerice tvorili lokative sljedecih rijeci; npr. "oci", "lasi", "zuobi", "noge", "polja" ?

Pa nisam čul da neko koristi vokative tak da je glupo opče pripovedati o tome. Kak bi trebali zvučati voaktivi nego ko normalni vokativi? Svako ko razme vokativ to more naglasiti u vokativu. Padeži postoje al da veliš seljaku da ti ih nabroji,nebi imal pojma. A kaj se tiče jezika (pričaš od području Vž županije),on je itekak očuvan z novim rečima,tak je to,jezik se menja,bitno da nije postal novozagrebački de su reči štokavske al se naglasi na kajkavskom,onak sve je komplet zmiksano. Kod ovoga kaj si ti napisal za primedbu,pa postoje reči sam kaj se koristi drugi sinonim tipa mesto zahtevam se veli oču de se daje do znanja da to treba odma napraviti.
Obavijestiti-obavestiti
neprestano/stalno-nonstop
umrijeti-vmreti,hmreti
umijeti-drugačije se to veli,dobro napravi,zna delati,more,ne postoji kajkavska reč za to,umijeti je srbizam
vrebati-vrebati,normalno
dotaknuti-pehnuti
Ja sam čul svakog stanovnika od ovih sela koje si navel i to kaj tebe zanima je seljački kajkavski za razliku od urbanog kajkavskog tipa Varžadinskog kad pričaš o toj županiji. S tim da se ove književne reči koje su prodreli kajkavski naglašavaju pa zvuče vidno drukčije. Od ovih reči,aktivne reč i su grunt,meja,za livadu je još aktivna reč tronik ili tranik,znači zelena površina de se još nije nekaj posadilo da bi bila meja. Ja koristim grunt. Nadaš se da sam u krivu? Spusti se z Graca v tu županiju pa buš čul kak ljudi govoriju. Ja niti ne koristim taj seljački nego urbani kajkavski.

[Stjepan Gotal]

Detektor kaže:

Pa nisam čul da neko koristi vokative tak da je glupo opče pripovedati o tome. Kak bi trebali zvučati voaktivi nego ko normalni vokativi? Svako ko razme vokativ to more naglasiti u vokativu.

Kolega, niste dobro procitali, ne govorim o Vokativima, nego Lokativima, L-Lokativ; znaci "na/ pri komu ili cemu"; te padeze sam mislio. Kako bi se reklo "na ocima", "na zubima" itd.

Padeži postoje al da veliš seljaku da ti ih nabroji,nebi imal pojma.

Da ali zato tako pitam tu na forumu, nekako da pocnem.

Kod ovoga kaj si ti napisal za primedbu,pa postoje reči sam kaj se koristi drugi sinonim tipa mesto zahtevam se veli oču de se daje do znanja da to treba odma napraviti.

To mi je jasno da se "druge rijeci" koriste. Ali eto, mene su zanimale bas te, jer, kako kazem, mora ih biti, ako i u ovom trenutku izumiru.

E vidite, ja sam za "neprestano" cuo "zmierom", za "vrebati sam cuo "strieci",
a, za "dotaknuti" sam cuo "pehnoti" kako kazete, ali i "fteknoti".

No znate, kad kazete "umijeti je srbizam". Po cemu? To je stokavska, ili ako zelite "knjizevna" rijec. I jest da se jezici mijenjaju, ali ove promjene su na leksickoj razini unutar par desetljeca, s tim da se izvorni analogni izrazi (koji jesu postojali) ocito ne cuvaju, nego nestaju pred novim stokavskim izrazima. Ispada po tome da je covjekov jezik bez tog stokavskog utjecaja deficitaran; da stokavsko narjecje ima vecu moc izrazaja; da hercegovacki seljak moze misli i osjecaje izraziti svojim jezikom bolje nego nas seljak svojim; naravno da nije, ali tako ispada.

je seljački kajkavski za razliku od urbanog kajkavskog tipa Varžadinskog

Ako jezik o kojem ja govorim zelite zvati "seljacki kajkavski", onda to jest ono sto mene zanima. Pa kada sam napisao prvi svoj post ovdje, mislio sam da je dovoljno jasno da upravo to mislim. Sto se tice ovog kako Vi kazete "urbanog kajkavskog"; pa kako to izgleda znam, naslusao sam se ljudi iz Varazdina i obliznjih gradova i kako oni zvuce znam. Ne zanimaju me oni. S razlogom zato pitam bas za ove opcine koje sam nabrojao.

Spusti se z Graca v tu županiju pa buš čul kak ljudi govoriju.

Svakako. Planiram vec. Samo se zelim prije toga nekako, bar malo, pokusati informirati preko foruma. A onda cu morati potraziti najstarije ljude, poglavito stare zene (jer po mom misljenju one govore najbolje) da naucim nas jezik prije nego nestane.

[Marekai]

Detektor kaže:

..A kaj se tiče jezika (pričaš od području Vž županije),on je itekak očuvan z novim rečima,tak je to,jezik se menja,bitno da nije postal novozagrebački de su reči štokavske al se naglasi na kajkavskom,onak sve je komplet zmiksano..

tuo kaj opisuješ s "jezik se menja i nove reči" je štokavizacija - jezična i kulturološka kolonizacija, štera jie kajkavskoga jezika. Vmesto da se Kajkavci vuče reči Kajkavskoga jezika, vuče jih štokavske reči. Prit tem se ne dela o običnemu jezičnemu kontaktu kak je to bil kontakt kajkavskoga jezika i nemškoga, latinskega i vugerskoga, neg je to glotofagija i lingvicid Kajkavskoga jezika - šteroga sprevađaju državne barbarske (balkanske) strukture.

Kajkavski govori postaju vse menje kajkavski a vse več štokavski.

Pitanje je gda je jen dijalekt dijalekt kajkavskoga jezika, a gda štokavskoga? Dok prevladavlju štokavski jezični elementi unda je dijalekt štokavskoga, kak je tuo neopurgerski, pa i neo-varaždinski šteri se fure na neo-zagrebečki.

Naj vsaki govori kak oče - no ovder Kajkavci nemaju šansu govoriti kak oču zarad autoritarnega barbarskega sistema šteri sprevađa dogme z Jugoslavije gde Kajkavski neje vredil kak jezik, neg kak malevredni "seljački dijalekt". Takšni šteri to povedaju su i dalje na vlasti, fučkaš takvu državu štera diskriminira svoje građane.

[Stjepan Gotal]

Marekai kaže:

tuo kaj opisuješ s "jezik se menja i nove reči" je štokavizacija - jezična i kulturološka kolonizacija, štera jie kajkavskoga jezika. Vmesto da se Kajkavci vuče reči Kajkavskoga jezika, vuče jih štokavske reči. Prit tem se ne dela o običnemu jezičnemu kontaktu kak je to bil kontakt kajkavskoga jezika i nemškoga, latinskega i vugerskoga, neg je to glotofagija i lingvicid Kajkavskoga jezika - šteroga sprevađaju državne barbarske (balkanske) strukture.

Kajkavski govori postaju vse menje kajkavski a vse več štokavski.

Pitanje je gda je jen dijalekt dijalekt kajkavskoga jezika, a gda štokavskoga? Dok prevladavlju štokavski jezični elementi unda je dijalekt štokavskoga, kak je tuo neopurgerski, pa i neo-varaždinski šteri se fure na neo-zagrebečki.

Naj vsaki govori kak oče - no ovder Kajkavci nemaju šansu govoriti kak oču zarad autoritarnega barbarskega sistema šteri sprevađa dogme z Jugoslavije gde Kajkavski neje vredil kak jezik, neg kak malevredni "seljački dijalekt". Takšni šteri to povedaju su i dalje na vlasti, fučkaš takvu državu štera diskriminira svoje građane.

Kolega Marekai, u mnogocemu cu se sloziti s Vama, no u jednoj stvari ne.
Vi kazete da je razlog za izumiranje naseg jezika neki autoritarni sistem koji SILOM namece stokavstinu.
Ali pokusajte gledati ovako: Kada nasi ljudi ne bi htjeli da njihov jezik bude "samo jedan seljacki dijalekt" pa da im to bude povod da ga prezru/ zamrze i da ga se u konacnici odricu, onda niti ne bi propadao. Pa tko im je kriv kada sami ne vole svoj jezik, kada ga nisu sacuvali, kad su glupi i kad nemaju bas nikakve snage u sebi.
Tko im je kriv kad su si sami umislili da ih govorenje njihovim jezikom cini manje vrijednim ljudima. Vidite, nije problem sto se preuzelo stokavski standard, ipak tim narjecjem govori vecina Hrvatske a i vecina ljudi iz bivse Jugoslavije, ALI pa zar se zato moras u svakodnevnoj komunikaciji sa svojim susjedima odreci svoga jezika? Pa naravno da ne!
Nevjerojatno je kakvih apsurda sve ima ako se malo razmisli o tim stvarima. Vidite ovo: Ljudi rodjeni pocetkom 1970-ih ili krajem 1960-ih, dozivjeli svoga djeda i baku i eventualno jos starije ljude, a i njihovi roditelji rodjeni pocetkom 1940-ih godina su govorili s njima svojim jezikom i niti kojim drugim i to jest njihov materinji jezik i znaju ga jer su ga dozivjeli i u njemu zivjeli. I onda se dogodi da danas ti isti ljudi idu u ducan u Sloveniju, u Ormoz, 20-ak kilometara dalje. I onda ovo: pitaju slovenskog policajca na granici za neke pojedinosti kako doci do cega i govore mu stokvaski kao da su izbosne i muku muce da ga razumiju kada im on pokusa na slovenskom objasniti kamo da idu("gor hodite pa boste prisli kjer se nahaja mesto stero iscete..."). Pa dalje: Dodju u ducan u Sloveniji i cuju svakakve ljude iz obliznjih sela sa slovenske strane, ali i s hrvatske strane kupuju; ali za uho im zapne neka stara baka s hrvatske strane, koja govori onako kako je govorila i njihova, kako su i njihovi roditelji govorili; i onda kada dodju iz ducana komentiraju upravo nju: "joj kako ruzno seljacki prica"; pokraj svih slovenaca i njihovih govora, cujes bas nju i sjetis se koliko ti je vlastiti jezik mrzak. Moglo se uzeti taj stokavski za pismenu komunikaciju, za izdavanje dokumenata, za televiziju i sl., ali u svakodnevnom govoru sacuvati svoj jezik, u cemu bi bio problem?

Pa takva situacija nije bez presedana, da dva varijeteta supostoje; to se zove diglosija. Svicarska je samo jedan primjer kako se moze imati standardni jezik, a bez da se ljudi zbog toga odreknu svog izvornog jezika/ narjecja. I oba jezicna varijeteta su jednako dobra za izraziti svaku misao, moze se govoriti o svemu i za sve postoji vlastita rijec i vlastiti oblik i nema potrebe da prelazis na tudje. Ali eto; nasi ljudi su sami dali da se tako dogodi. I sto sad mozete? Ajde recite sta se sad tu moze. Moze covjek, kao sto ja to cinim, ako ima takav ukus, pokusati nauciti jezik od onih koji ga jos znaju i aktivno koriste, prije nego izumre. Eventualno moze zapisati kako je izgledao.

[Detektor]

Pa kajkavski dijalekt nije jedan univerzalan kad se od sela do sela drugačije govori. Normalno da smiješno zvuči taj seljački kajkavski a i nevidim razlog zakaj bi tak govorili. Jezik se menja kajkavski je dobro očuvan u području navedene županije,puno bolje nego u Zagrebu di je on gotovo skroz nestal. To se najbolje vidi po tome da im je Bandić gradonačelnik pa je i jasno zakaj. Gradski kajkavski bi trebal biti neki smjer govora v toj županiji,poanta je da nas razmeju štokavci al da se zna da je to kajkavski jezik. Napredak bi napravili kad bi graski jezik bil opčeprihvačeni a ne štokavski ko pravilo. Tak sam imal prilike videti kak se jen naš čovek z dijaspore furi kaj ga neki Dalmatinac nije razmel pa normalno kad čovek priča zadrtim kajkavskim na malom području kojeg razme samo manjina. To je u biti selski kompleks kakav postoji kad se susretneju urbani kajkavci i selski kajkavci,jedan je drugom smešni. Da,ne pričamo kak se pričalo v 19.,na početku 20. stoljeća a zakaj i bi? To tak smešno zvuči i generacije to više ne prihvačaju ko svoj jezik već ko jezik koji treba vmreti ne zato da se kajkavski vništi već da se on normalno razvija a seljački problem je taj kaj žive tolko u tradiciji da ih je vreme pregazilo. Tak postoje skroz glupi zadrti običaji i kad sam pital zakaj to još delaju,oni meni vele pa ak je tak bilo prije nekoliko stoljeća onda to mora biti i sad,nikakav argument. Pa pričam s mladima,oni očeju pobeči z tih sela jer im ne pašeju ti čudaci koji su zaglavili u prošlom stoljeću. Da bi seljački kajkavski bil glavni,onda bi se grad trebal smanjiti a daj ti nagovori nekoga da se vrne na selo. Nema šanse. Naravno da dok smo u selskim područjima da pričamo malo seljački da im se prilagodimo kad se oni več nečeju nama,mi nemamo problem s tim seljaštvom.... "mi najbolše geverimo i najpametnejši sme i (v)sako na mora razmeti". Bilo je tu dosta komičnih situacija kad je znalo biti negativnih ocjena na poglugodištu iz hrvatskog pa čak i ne prolaza zbog tog predmeta.

[Stjepan Gotal]

Detektor kaže:

Pa kajkavski dijalekt nije jedan univerzalan kad se od sela do sela drugačije govori.

Niti ne kazem da jest.

Normalno da smiješno zvuči taj seljački kajkavski a i nevidim razlog zakaj bi tak govorili.

Sto je smijesno? A je li slovenski jezik (koji je isto kajkavski) smijesan? je li stokavski smijesan? I ako nije, zasto?
Ja ne vidim razlog zasto se nasim jezikom ne bi govorilo. Naravno, jasno mi jest da je propao i da je mogucnost da ga se koristi smanjena, ali u sustini ne postoji razlog zasto ga se ne bi koristilo.

Jezik se menja kajkavski je dobro očuvan u području navedene županije,puno bolje nego u Zagrebu di je on gotovo skroz nestal.

Tako ce i ovdje skroz nestati. A po mom misljenju, nije ni dobro ocuvan. Slovenci su svoj jezik dobro ocuvali; to je dobro ocuvano. Stokavska narjecja su dobro ocuvana; na njih nije ni bilo ovakvih razornih utjecaja. A nas jezik bi bio dobro ocuvan da je isto tako u potpunosti ocuvan.

Tak sam imal prilike videti kak se jen naš čovek z dijaspore furi kaj ga neki Dalmatinac nije razmel pa normalno kad čovek priča zadrtim kajkavskim na malom području kojeg razme samo manjina.

Ma to je glupost; bit jest u tome da ga NE mora Dalmatinac razumijeti; ali zato kada nas covjek s Dalmatincom razgovara, niti ne treba govoriti svojim narjecjem, nego stokavskim, standardnim, ali doma sa svojima ima svoje. U tomu je bit.

Da,ne pričamo kak se pričalo v 19.,na početku 20. stoljeća a zakaj i bi?

A zasto stokavci bi? Pricamo mi, itekako pricamo kako se pricalo u 19. i pocetkom 20. stoljeca; samo ne onako kako se pricalo ovdje, nego onako kako se pricalo drugdje. A drugdje, dakle u stokavskim krajevima, se i dalje prica kako se pricalo u 19. i pocetkom 20. stoljeca. I u selima i u gradovima tih krajeva se onda i danas pricalo isto.

To tak smešno zvuči i generacije to više ne prihvačaju ko svoj jezik već ko jezik koji treba vmreti ne zato da se kajkavski vništi već da se on normalno razvija a seljački problem je taj kaj žive tolko u tradiciji da ih je vreme pregazilo.

A sto je to normalni razvitak? Kada ti tvoj jezik pred rugim propadne? Pa bio bi normalan razvitak da se razvio kajkavski standard. Bio bi mozda normalni razvitak, po Vasemu, da su Slovenci odbacili svoj jezik i da se danas, kao nasi, sve vise priblizavaju stokavskom standardu.

Tak postoje skroz glupi zadrti običaji i kad sam pital zakaj to još delaju,oni meni vele pa ak je tak bilo prije nekoliko stoljeća onda to mora biti i sad,nikakav argument.

Odrubljivanje glava janjcima, (a gdjegdje i ljudima) je glup zadrt obicaj.
Govorenje jezikom je pak nesto sto svaki covjek na ovom svijetu cini. A zar se svi ljudi sa stokavskih govornih podrucja drze glupog i zadrtog obicaja kad govore upravo svojim najciscim stokavskim narjecjem? Ili je samo nas jezik glup i zadrt obicaj?

Pa pričam s mladima,oni očeju pobeči z tih sela jer im ne pašeju ti čudaci koji su zaglavili u prošlom stoljeću.

Cudaci iz proslih stoljeca ne zive samo u nasim selima, nego svuda. Mozes govoriti bilo kojim jezikom i biti cudak iz proslih stoljeca.

Da bi seljački kajkavski bil glavni,onda bi se grad trebal smanjiti a daj ti nagovori nekoga da se vrne na selo.

"Seljacki kajkavski", kako vi kazete, je isti kakav je danas u selima bio u nedavnoj proslosti u gradovima; samo, eto, prvo se u gradovima izgubio, a u selima ipak jos ocuvao, pa ga se samo iz tog razloga zove "seljackim". A postoji li seljacki stokavski? Ne! On je isti i u selu i u gradu. A kad bi se ljudi iz gradova odjednom poceli masivno naseljavati u selima, tada se nas jezik time ne bi obnovio, nego bi u potpunosti propao, jer bi se tada tudji utjecaji u potpunosti nametnuli na podrucja gdje jos nisu prevagnuli.

"mi najbolše geverimo i najpametnejši sme i (v)sako na mora razmeti"

.

Opet, to su gluposti. Ne mora svatko razumijeti, nije ni bit da svatko razumije, nego da imas svoje za svoje, a ostalo za ostalo.

Bilo je tu dosta komičnih situacija kad je znalo biti negativnih ocjena na poglugodištu iz hrvatskog pa čak i ne prolaza zbog tog predmeta.

Znanje vise od jednog jezika ne bi trebao biti razlog da se imaju lose ocjene iz nekog skolskog predmeta. Pa cim vise jezika netko zna, tim bolje, zar ne? Ili ako netko uci strani jezik u skoli bi mu to bio razlog da ima lose ocjene iz hrvatskog?

[Detektor]

Jesmo hteli zajedničku državu sa svim krajevima i štokavskim? Jesmo. Bilo je par fanatika u prošlosti protiv balkanske Jugoslavije koji su hteli osnovati Varaždinsku republiku pa su ih zaprli v rešt v Nišu. Da je ostala rascepkanost hrvatskih zemlji onda bi imali ono kaj smo imali za vreme Habsburga sam se nemremo praviti bedaki da nismo imali preveč germanizmi. Germanizme je zamenila štokavizacija pa čak se usudim reči posrbljivanje jezika jer se v Slavoniji isto kajkavski govorilo. Zakaj se ne vrnemo? Ja mislim da ko kajkavac sasvim dobro govorim kajkavski i da se mi nemamo kaj vračati na taj selski kajkavski kad ne živimo na selu a ionak su v gradu živela sam švabska gospoda. Na kajkavski se trebaju vrnuti Zagrepčanci,Slavonci,mislim da je to pitanje za njih. Ili pak su ovi biološki jači pa nekad kajkavska područja vmiru al nema straha za kajkavski. Kajkavski je uvršten kao zaseban jezik,v Sloveniji on nebu vmrl a ne da mi se baš govoriti kak Slovenac. Valjda ti je jasno da v današnje vreme nikoga to ne zanima kad je jezik irelevantan. Kajkavac koji dela v švabiji pošvabi svoju decu. Jedini način kak očuvati kajkavski ti je povratak pod Germane,osnovanje Banske Hrvatske ko ruba srednje Europe kaj ni ne spada pod Balkan,uvođenje urbanog kajkavskog (Koprivničkog,Varaždinskog,Čakovečkog i td. ) u normalni govor i pismo ,regionalizacija i gotova priča. Je da bi mogli postati malo germanizirani kak smo postali posrbljeni al z germanizacijom dolazi i neka korist. Sad bi se mesto švabskog v gradu govorilo kajkavski kaj bi bil napredak a ko oče na selo,pa gradski ljudu buju ih razmeli al je normalno da se gradski kajkavski uvede u govor i pismo.

[Stjepan Gotal]

Dobro, neda mi se raspravljati o ovome vise. A sto se ovog tice:

Detektor kaže:

Valjda ti je jasno da v današnje vreme nikoga to ne zanima kad je jezik irelevantan.

U ovome se slazemo.

Uglavnom, ako ima netko iz opcina spomenutih u potpisu, molim Vas lijepo pogledajte moje pitanje preko linka i ako imate vremena javite mi se.

[Marekai]

Detektor kaže:

Pa kajkavski dijalekt nije jedan univerzalan kad se od sela do sela drugačije govori. Normalno da smiješno zvuči taj seljački kajkavski a i nevidim razlog zakaj bi tak govorili....

Ja ne vidim razloga zakaj bi govoril čobanskoga štokavskoga dijalekta, če mi je materinjski jezik Kajkavski !

Čim je jakši kajkavski dijalekt, tim je autentičnejši kajkavski. Verjatno nesi svesten da tvoj post gori ima jake male veze s kajkavskem jezikom, i v pisanemu obliku, bez naglaski je to vre novoštokavski dijalekt s dodanom reči "kaj". No koriščenje reči "kaj" ne dela jenoga dijalekta kajkavskem, kak niti koriščenje reči "frend" ne dela govora engleskem.

Kajkavski dijalekti moru biti smešni drugem balkanskem ili inter-kajkavskem govornikom zato kaj nesu prezentni v javnosti ili rečeme na TV.
Oni su dijalekti jenoga čistam drugačkoga jezika od novoštokavskoga, pa če ti je referenca novoštokavski dijalekt ("hrvatski jezik"), unda to more biti smešno jezično needuciranem ljudem, ili kulturološki neosetljivem ljudem, no za tuo postoji edukacija
A zvirne govornika Kajkavskoga jezika, šteri su vekšinum s sela, treba jako vrednuvati kak nositelje kulturnega dobra. Vsikak več neg gradske šteri su pozabili i hitili v kraj svojega identiteta, i obrnuli se kak veter puše. Takšne je Krleža dobre opisal v svojem Baladam.

A če nesi znal, kajkavska kultura i je urbana gradska kultura, idi glet na Gornji Grad v Zagrebu kak zgledi jen kajkavski grad, ili staroga Varaždina. Kajkavci su imeli gimnaziju vre v 16. stoletju a doktorske študije vre v 18. gda jih neje nit Dubrovnik imel.
Nešče gdo ne zna vrednuvati visoke duhovnu kajkavsku kulturu neg ju lestor odurjava, neje vreden spominanja, kajti je očivestno da se neje trudil educirati, tak da je ovo moj zadnji komentar na tvoje poste.

[Marekai]

Kak nas v Hrvatski vide i gdo sme zaprav je

[Wikiceha]

Marekai kaže:

Kak nas v Hrvatski vide i gdo sme zaprav je

Debela većina Hrvata su bili kajkavci, Zg glavni grad hr. od svog osnutka, a ti pričaš o tome da kajkavci nisu Hrvati

[Marekai]

Stjepan Gotal kaže:

Kolega Marekai, u mnogocemu cu se sloziti s Vama, no u jednoj stvari ne.
Vi kazete da je razlog za izumiranje naseg jezika neki autoritarni sistem koji SILOM namece stokavstinu.
Ali pokusajte gledati ovako: Kada nasi ljudi ne bi htjeli da njihov jezik bude "samo jedan seljacki dijalekt" pa da im to bude povod da ga prezru/ zamrze i da ga se u konacnici odricu, onda niti ne bi propadao. Pa tko im je kriv kada sami ne vole svoj jezik, kada ga nisu sacuvali, kad su glupi i kad nemaju bas nikakve snage u sebi.
Tko im je kriv kad su si sami umislili da ih govorenje njihovim jezikom cini manje vrijednim ljudima. Vidite, nije problem sto se preuzelo stokavski standard, ipak tim narjecjem govori vecina Hrvatske a i vecina ljudi iz bivse Jugoslavije, ALI pa zar se zato moras u svakodnevnoj komunikaciji sa svojim susjedima odreci svoga jezika? Pa naravno da ne!....

Gdo jim je kriv? Ljudi se oču vučiti ono kaj jim sistem da i kaj vide na TV.
Če je na TV štokavski stalno kak super-božanski jezik od vremena predi nove ere, unda bodu to šteli. Če je v školi novoštokavski prezentirani kak ekluzivni hrvatski jezik (kaj naravno neje istina, neg ga govori pol Balkana), ljudi budu se tak navčili, i da je kajkavski seljački dijalekt.
Naravno to vse nameče jena mala ali dobro vmrežena invazivna skupina novoštokavacov.

A da se isto tulike prostora da Kajkavskom jeziku na TV, i da se pove zakaj je Kajkavski jezik drugački od balkanskoga novoštoakvskoga jezika, unda se bodeju nešteri zainteresirali za Kajkavski jezik. Tak to funkcionira. Ovak ljudi puše kaj jim se da.

A kaj se dotikavlje razloga zakaj je novoštokavski dijalekt prevzeti za službeni jezik nove države Hrvatske tu postoji več razlogi, jeden je Bečki sporazum, drugi su geopolitički interesi Austro-Vugerskoga cara i njegoveh savetnikov, tretje su interesi undašnjega hrvatskoga plemstva.

1) Austro-Vugerski car je štel prek skupnoga jezika južneh Slavenov (jugoslavenskoga!) imeti več vutecaja na Balkanu, i porinuti Srbiju i njenu sferu vutecaja vkraj od Rusije.

Zato je Vuk Karađič delal na tem jeziku v Beču.

Zato je i dopustil Gaju da uvađa novoštokavskoga dijalekta. Bez carevoga dopuščenja Gaj nej mogel nit jenoga članka napisati, a kamoli Ilirsko gibanje začeti. Gaj je nazval tega novega jezika "Ilirski"; al je car potlem to zabranil, pa je prešel na novo ime "Hrvatski". Da neje bile carove zabrane, išče bi nam se jezik zval Ilerski.

2) Interesi plemstva kak Jelačiča i Draškoviči - vekša sfera vutecaja i več imienji. Interesi Kajkavcov? Nie jih briga. Skrbe sam za se i svoje želoce. Vsaka spodobnost s denešnjem elitom je kakti slučajna
Obadva su za feudalizem i maximalnu eksploataciju kmetije. Kmetstvo prestaje stopran na pritisek Mađarov, šteri su prvi zabranili kmetsvo, pa je narod počel njih podpirati, znači s straha da bu narod več podpiral Mađare, Draškovič i prirep Jelačič ukidaju kmetstvo. To se naravno ne vuči v školi

3) Novoštokavski dijalekt je uvedeni v 2.polovici 19. stoletja v Zagrebu od Sabora kak, citiram, jugoslavenski jezik, prav kaj je bila careva intencija. Isto vtemeljena Jugoslavenska Akademija v Zagrebu..delalo se o vtrki na divlji Balkan, gdo bu tam dominiral. Bedasti hrvatski plemiči su pri tem imeli na pameti samo vlastite želoce i dopeljalji su srednjoevropske Kajkavce tam kam opče ne spadaju - gde naravno gube svojega jezika potlem kak su zgubili službenoga jezika v Zagrebu i gube svoju kulturu.

Kaj se more napraviti? More se naluknuti kaj drugi v svetu delaju, i to isto v Hrvatski delati - unda Kajkavski išče neje zginul. More se i treba se zahtevati kulturna i upravna Kajkavska autonomija. Ovo v JU smeru je bilo krivo.

Kak je Štef Radič putuval po Češki i ono kaj se tam navčil je uvađal v Kajkavski regiji i moderniziral ju. Al to se ne vuči v školi da je tak nekaj moguče.

[Marekai]

Kak to da se Slovenci katoliki okoli granice bivše Kajkavske države (v Prekmurju, Prlekiji, Beli Krajini, Podčetrtku, Porabju) šteri originalno govore kajkavske dijalekte i šteri su bili v kajkavski Zagrebečki biškupiji, ne računaju pod Hrvate, dok se štokavski katoliki prek granice v Bosni, šteri govore novoštokavske dijalekte iste kak i Srbi i Muslimani tam računaju pod Hrvate, a nesu nigdar bili v Zagrebečki biškupiji? Nešče tu nekaj mulja.

[Wikiceha]

Marekai kaže:

Kak to da se Slovenci katoliki okoli granice bivše Kajkavske države (v Prekmurju, Prlekiji, Beli Krajini, Podčetrtku, Porabju) šteri originalno govore kajkavske dijalekte i šteri su bili v kajkavski Zagrebečki biškupiji, ne računaju pod Hrvate, dok se štokavski katoliki prek granice v Bosni, šteri govore novoštokavske dijalekte iste kak i Srbi i Muslimani tam računaju pod Hrvate, a nesu nigdar bili v Zagrebečki biškupiji? Nešče tu nekaj mulja.

Kakve veze ima Zagrebačka biskupija s nacijom?
Btw. Zg-biskupija ti je nekoć išla do Jajca;
http://www.hercegbosna.org/slike_upl...1201618410.jpg
A govornici tih južnijih dijalekata (dodatno kajkavizirani) su danas na granici sa Slovenijom (Donjosutlanski dijalekt), a ima ih nešto i po Gradišću.
Svi novoštokavci su porijeklom iz Hercegovine, čiji je zapad bio dio jezgre hr. države.
Muslimani su islamizirani (i poprilično razmješani), a Srbi popravosljeni pojedinci. Prije Turaka, zapadno od rijeke Drine i istočne Hercegovine (gdje nisu bili većina i gdje se pojavljuju tek sa Nemanjićima) Srba nije bilo. A ni pravoslavnih, još je i cijela Duklja (današnja južna CG i sjeverna Albanija) bila katolička.
Slovenci su nastali kao skup slavena bez svog lokalnog plemstva, pod vlašću germana, a kasnije su se proširili i na neka hrvatska područja.
Tu postoji i uloga izmjena granica zg biskupije (svećenici su često čuvali narodnu svijest), ali i granica država.
No sve ovo nema veze s kajkavskim govorima...

[Marekai]

Zagrebečka biškupije ima tulike veze s Kajkavcom kaj si njene granice odprilike odgovarjale Kajakvski državi. Je v kesnem Srednjem veku je išla do Jajca, do tam je bilo kajkavsko područje pod kajkavskem knezom Babonekom (štere i undašnje redki hrvatski zviri na latinskem ne devlju pod harvatsko plemstvo , i od ta su odprilike i denešnji Kajkavci Ikavci pri Sotli.

Znači ono kaj se kesneše imenuvale Horvatska je bilo kajkavska država, i nemre se mešati z denešnjom novoštokavskom Hrvatskom. Na žalost kak novoštokavci nesu preveč sposobni za stvarjati komplexneše drutštvene strukture, tak se denes vsi rivlju v Hrvatsku, gde su Kajkavci vre bili zgradili funkcioniraju državu s svojem glavnem gradom Zagrebom. Jebena invazija.

[Hekatonhir]

Marekai kaže:

Ja ne vidim razloga zakaj bi govoril čobanskoga štokavskoga dijalekta, če mi je materinjski jezik Kajkavski !

Ako si ti kajkavac, ja sam papa.

[Wikiceha]

Hekatonhir kaže:

Ako si ti kajkavac, ja sam papa.

Ak se ne varam, čovjek ima srpsko-slovenskih korijena, sto se lijepo vidi kad priča o dijAlektima

@Marekai, dakle kajkavsku Hrvatsku je naslijedila novoštokavska i kaj onda?
Zagreb je do Šubića (a i poslije), službeno glavni grad cijelog kraljevstva, tu stoluje Herceg.
Jug međurjecja je bio čakavski i šćakavski, a šćakavaca je bilo i na istoku. Donjosutlanski je porijeklom (rubni) čakavski (i šćakavski) samo što je naknadno dodatno kajkaviziran....
Itd