Vjerojatnost u praxi

[Stribor cumez]

Jap, You're wright. Znao sam da ima veze sa prostim brojevima, ali mi je ostalo u glavi da oni jesu polovi. Neznam zasto. Thanx na ispravku

[skeptik]

Originally posted by Stribor cumez
Jap, You're wright.

No, I'm right.

[C'Tebo]

Ah, onda sam ja nekaj zabrijo.

Ali brijem da ovo ipak nije nula, ali nema veze....

[VelmaX]

Originally posted by skeptik
Inace, ja brijem da su prim brojevi sve rjedji i rjedji kako ides prema vecim brojevima, pa bih ocekivao da vjerojatnost nije ln2 nego 0. No, to je samo moja intuicija, kojoj ne treba previse vjerovati.

Htjela sam pitati je li tvoja intuicija povezana s činjenicom da postoje proizvoljno veliki odsječci skupa N u kojima nema prostih brojeva?

P.S. Osim toga, nikako da shvatim značenje izraza "brijati". Zbog široke primjene čini se da je to glagol-joker koji se može ubaciti na mjesto bilo kojeg glagola ili glagolske imenice.

[illegale]

Bas sam se ponado da je netko odgonetno forumule i je. Dobra
intuicija .

Eh sad. Odgonetac skeptik je fizicar. I ja brijem tako, dosta materijalno. I brijem da je to OK. Ali nisam zicer, jer matematika je cudna stvar. Dakle jeli nuzan zakljucak vjerojatnosti nula, uz ono about?

Velma, dobro brijes.

Bio bih zahvalan kad bi mi netko izracunao vjerojatnost odnosno napisao formulu...........

Ako imam tri papirica i ako imam npr.8 izvlacenja, koja je vjerojatnost da jedan od ta tri papirica nece biti izvucen niti jednom u tih 8 izvlacenja

[Stribor cumez]

znaci vjerojatnost da se prvi puta ne izvuce je 2/3, a da se neizvuce osam puta za redom - 2/3^8

[miha_zg]

a ima nas i netalentiranih za matematiku... koji je u prijevodu rezultat one formule

Dali se pomoču teorije vjerojatnosti može dobiti na ruletu.

[skeptik]

Moze, ako si vlasnik ruleta/kazina, tj. onaj koji diktira pravila igre.

[=StormRider=]

Baš sam prije neki dan napravio mali program, koji generira slučajan niz brojeva, proizvoljno velik, pri čemu su brojevi između 0 i 32 i u njemu se može promatrati upravo ta statisktika. Program ispisuje broj parnih i neparnih, te koliko se puta pojavio koji broj u rasponu od 0-32 (kao kod ruleta). Ako nekaoga zanima, rado pošaljem kod ili .exe.

Zanimljvo je da se najviše generira broj 24 i 20 i to nekih 5% iznad prosjeka pojavljivanja ostalih brojeva.

[bariole]

Principijelno računalo ne može stvarati slučajne brojeve, pa probaj detaljno provjeriti zašto ti neki brojevi ispadaju češće.

[Erebus]

===StormRider=== kaže:
Baš sam prije neki dan napravio mali program, koji generira slučajan niz brojeva, proizvoljno velik, pri čemu su brojevi između 0 i 32 i u njemu se može promatrati upravo ta statisktika. Program ispisuje broj parnih i neparnih, te koliko se puta pojavio koji broj u rasponu od 0-32 (kao kod ruleta). Ako nekaoga zanima, rado pošaljem kod ili .exe.

Zanimljvo je da se najviše generira broj 24 i 20 i to nekih 5% iznad prosjeka pojavljivanja ostalih brojeva.

a da postas code ako nije prevelik
nije baš lako napravit kvalitetan "random"

[Stribor cumez]

Koliko sam skuzio i nije napravio random nego jednostavan kod koji koristi rand rutinu. Ocito je rutina losa (doduse ovisi koliki mu je uzorak). Iskoristi rand2, to je bolja rutina sa duzim periodom ponavljanja...

[=StormRider=]

Ma znam, rand je najobičniji na osnovu time-a. Kako se koristi rand2, daj izvuci dio iz mog programa i ubaci taj rand.

#include <stdio.h>
#include <time.h>
#include <stdlib.h>
#define MAXRED 500
#define MAXSTUP 500

float zbroj_poz(int brred, int brstup, int maxstup, float *p)
{
int i,j;
float suma= 0.0;

for (i=0;i<brred;i++)
for(j=0;j<brstup;j++)
if (p[maxstup*i+j]>0)
suma=suma+p[maxstup*i+j];
return suma;
}

void main()
{,
int red, stup,i,j,br=0,nul[35]={0},k, max, en, pomoc;
float zbroj, mat[MAXRED][MAXSTUP];

printf ("Koliko stupaca zelis u matrici:");
scanf ("%d", &stup);
printf ("Koliko redaka zelis u matrici:");
scanf ("%d", &red);

for(i=0;i<stup;i++){
for(j=0;j<red;j++){

mat[i][j]=(unsigned int) ((float)rand()/(RAND_MAX+1)*33);
}}

printf ("Matrica izgleda ovako:");
for(i=0;i<stup;i++){
printf("|\n |");
for(j=0;j<red;j++){
printf ("%5.0f ", mat[i][j]);
if ((int)mat[i][j]%2==0) br++;
for(k=0;k<33;k++) {
if ((int)mat[i][j]==k) nul[k]++;}
}}
printf ("\n Parnih u matrici ima:%d od ukupno %d",br, red*stup);

max=nul[0];

for(k=0;k<=32;k++){
printf ("\n Broj %d se pojavljuje %d puta!",k,nul[k]);
}
for(k=0;k<=32;k++){
if ( nul[k]>max) {
max=nul[k];
en=k;
}
}
pomoc=2%5;
printf("%d", pomoc);


printf ("\n \n Za kraj unesi broj 0:");
do scanf ("%d", &en); while (en!=0);

}

[d@d@]

el_mariachi kaže:
Ako se americki penny zavrti 10 000 puta vjerojatnost da ce biti glava je 4950 a ne 5000 kako bi proracun pokazao.
Cudno?

Editiram:
Naglasak na praxu ...ne na teoriju.

Ja bi ti ponudila inžinjersko riješenje, ako matematičari nemaju ništa protiv.

Ako pogledamo bilo koju kovanicu, ona obično ima na vanjskim stranama otisnute neke likove i grbove, dakle ona nije idealno tijelo pa ako izvučeš matricu masa i pronađeš težište tog tijela ono nužno neće biti u centru valjkastog tijela, koje ista predstavlja. Istu stvar možemo napravit i sa drugim karakteristikama materijala, matricom krutosti na savijanje, torziju i otpor, za očekivat je da se realna kovanica neće ponašati kao matematski model.

Tj. htjela sam reči da ovu karakteristiku tijela u građevini koristimo kod projektiranja objekata na potresne sile, radimo izmješteni centar krutosti (obično oko liftova) koji će na sebe preuzeti dinamička gibanja.

[etona]

pitaj engleze i amerikance..dobices na dar engleski peni,i americki cent,s puno lipih rici..

[=StormRider=]

Koga zanima vjerovatnost i generiranje slučajnih brojeva odlična stvar se nalaziovdje . Jako dobro i opširno objašnjeno.