Jezični savjetnik 1

[Nymann]

Nymann je na radost svih prisutnih napustio forum za sva vremena.

[Dunj@]

A ima li tko "recept" kako čitati strana vlastita imena s mnoštva jezika s kojih nam dolazi prevedena literatura?

S nostalgijom se sjećam kad se uz originalno pisano ime u zagradi nalazio i približan izgovor.

S druge strane, pamteći strana imena samo "po slici" , imala sam problem s literaturom na srpskom da skužim o kojem imenu se u originalu radi.

A za čitav život mi je ostalo sjećanje iz osnovne škole kad sam se posvađala s prijateljicom koja me davila s francuskim izgovorom Luja Pastera.
(Eto, ne znam više kako se piše, a neda mi se sad tražiti.)

[pošteni]

Ako se ne varam, piše se Louis Pasteur.

[Dunj@]

pošteni kaže:
Ako se ne varam, piše se Louis Pasteur.

A jel?

Ali pitanje bilo drugačije. O izgovoru tako napisanih novih imena u novoj prevedenoj literaturi.

[NoWa]

kratice se NE smiju mijenjati jer onda gube znacaj...na kratice uvijek treba dodati slovo ili dva kako bi se oznacio padez...

dakle UNESCO je osnova svega...nema proizvoljnog mijenjanja slova ni pod razno...

[Didi]

Simona kaže:
A jel?

Ali pitanje bilo drugačije. O izgovoru tako napisanih novih imena u novoj prevedenoj literaturi.

Ta praksa potječe iz vremena kada su se kod nas strani jezici slabo govorili ili se mislilo da ih mali broj ljudi zna, a djeci je prva izgovorena riječ bila mama ili tata, a ne procesor i overklokati. Takvu transkripciju još uvijek možeš naći u knjigama za školsku lektiru, obično u popisima na kraju teksta, ali ne drugdje.

Treba li za time žaliti ili ne, ne znam. U to doba nije bila rijetka ni pojava transkribiranih imena bez izvornog oblika, i to ne samo u srpskim ili bosanskim izdanjima, a kadšto su se i prevodila (Maupassantove priče Pierre i Jean izdane su svojevremeno pod naslovom Petar i Ivan). Činjenica je da smo se u međuvremenu navikli na to da se strana imena pišu isključivo u izvornom obliku i ponašamo se kao da je svima lako znati kako se čitaju. Slažem se da nije, i to ne samo kada je riječ o egzotičnim jezicima ili finskom, primjerice. Koliko bi onih koji znaju ili misle da znaju engleski prezime Cleage pročitalo kao [kli:g]?

Veza s početnom temom? Pa... recimo, ne bi bilo loše znati kako se koje ime izgovara prije nego mu prilijepimo "slovo ili dva kako bi se označio padež", kako nas to uči NoWa.

[Dunj@]

O tome i govorim.
Svi se ponašamo kao da to nije problem.
A jest! Veći od načina pisanja kratica. Ako su opće poznate i često u javnoj upotrebi, onda nemamo poteškoća s prepoznavanjem, ali s izgovorom imena pisaca ili njihovih likova itekako imamo.

Zar se nitko od prosječnih konzumenata knjige nije našao u situaciji da naprosto ne zna zatražiti knjigu pisca čije ime ne zna izgovoriti? Baš i na engleskom (tvoj primjer) koji kobajagi svi znamo.

Frustrirana sam, jer koliko god se trudila da budem u toku, uvijek ispliva neko ime koje nisam u približno isto vrijeme pročitala i čula na radiju, pa ih bar tako mogla povezati.
O tome da se i radijski spikeri spotiču o taj problem, sad ne bih.

[stitch]

Kako rekoh, otvaram svoju temu, pa ovdje možete pitati što vas zanima.
Ne činim to zato što sam neupitno najveći jezični autoritet na ovom forumu,
nego zato da bi sve bilo preglednije, a vi, dragi forumaši, da biste brže dobivali odgovore na svoja pitanja.

Savjete počinjem ciklusom o veznicima. Ići ću nekim redom, pa se strpite. Stići ću do toga što vas zanima.

[stitch]

Svjedok sam svakodnevnih jezičnih "majstorija" kojima se uporno pokušava skratiti neki veznik. Piše se, recimo:

"Budući je" on bio takav..., umjesto pravilnog budući da...

Ili: "Obzirom" da se to dogodilo... A smije biti jedino: s obzirom na to da...

Suprotan je pak oblik: bez obzira na to što...

Nažalost, iznimke nisu niti drugi jezični sklopovi. I u lektoriranim tekstovima možete pročitati da se nešto dogodilo "nedaleko Zagreba".
A trebalo je, naravno, stajati: nedaleko od Zagreba.

No, vratimo se veznicima. Preskočit ću vezničke pleonazme poput "no međutim", o tome sam već pisao. Ali, kada je o tim dvama veznicima riječ, nepisano je pravilo da no stoji na početku, a međutim u sredini rečenice.
To je, doduše, više stilistička nego pravopisna preporuka.

Isto vrijedi za budući da, veznik kojim se također počinje rečenica.

Eto, dvije-tri napomene za početak. Da ih je više, vjerojatno biste ih zaboravili. Tako je, uostalom, i kad u trgovinu odete po mnogo stvari, uvijek se vratite bez neke potrebne sitnice.

Napisat ću više o tome kada pregledam bilježnice. Želio bih biti sustavan, a i primjeri koje sam naveo mnogo me više živciraju od nepotrebnog zareza ispred veznika.

[stitch]

Našao sam još jedan slučaj vezničkih pogrešaka. Ovaj put u vijesti o nađenim bombama. Kolegijalan kakav jesam, neću navoditi izvor.

Rečenica glasi: "Ne samo da pojedinci nisu predali oružje, već ga ostavljaju doslovno svugdje, u jarcima i na dječjim igralištima!"

O čemu se radi?
Ne znam zašto, ali zavladala je moda da se veznik već piše i kad treba i kad ne treba. Odnosno, da zamjenjuje drugi veznik, nego. Baš kao u spomenutom primjeru iza negacije.

Zanimljivo je da nitko (nadam se) ne bi rekao: On nije muškarac, već žena.

Nego bi upotrijebio pravilan veznik: On nije muškarac nego žena.

Ali, zašto u dužim rečenicama dolazi do spomenute pogreške, zauvijek će mi ostati neprozirno.

[Black Hawk Down]

Ne samo da pojedinci nisu predali oružje, već ga ostavljaju doslovno svugdje

Da ne bi samo ti pisao na ovom topicu evo će i diletant komentirati:
možda to 'već' metastaziranje nije samo greška, nego proboj novog značenja u jezik, iliti proširenje i pomicanje značenja (iz 'nego ga već' u samo 'već'?). Možda se ne misli reći (podsvjesno), ne samo nego, nego i 'nego već' - dakle - ostavljaju oružje ne samo nego, nego ga i već ostavljaju; misleći reći: a što li će s njim raditi i gdje li će ga ubuduće ostavljati, kad ga, već danas ondje ostavljaju. Stvari uvijek kreću nagore - misle si oni.
Ja to samo ... onako ... prevrćem - od duga vremena.
BHD

[stitch]

Bilo bi loše kada bih samo ja pisao na ovoj temi. Dapače, očekujem suradnju svih koji vole (hrvatski) jezik. I poštuju ga pa ga ne nagrđuju kojekakvim kentaurskim složenicama.

A isticanje "nego već" koje spominješ ne samo da nije poželjno nego nije niti pravilno.

[stitch]

Nego, da nastavim priču o veznicima.

Što je pogrešno u rečenici "Osuđen je na visoku kaznu radi zloporabe droga"?

Pogađate, veznik radi. Njime se izriče namjera, cilj radnje, a ne uzrok. Stoga ona znači da je netko osuđen zato da bi u zatvoru na miru mogao uživati u drogama, a ne zbog toga što ih je preprodavao. Dobra kazna, ha?

Isto tako, pogrešno je reći: "Nisam došao radi toga što mi je kasnio autobus."

Kao i u prethodnom slučaju, treba stajati zbog.

Da bi vam bilo jasnije, evo primjera uporabe oba veznika u jednoj rečenici: Zubaru sam otišao zbog zubobolje, a radi liječenja.

[deni]

Pozdravljam ideju i trud!

Malo pitanje - zar nije bolje/preciznije reći/napisati "otići u prodavaonicu" nego "otići u trgovinu"?

[stitch]

Jest, bolje je. Iako, to što sam napisao nije pogrešno. Riječ označava i djelatnost i ustanovu u kojoj se ona obavlja.

[Nymann]

stitch kaže:
Pogađate, veznik radi. Njime se izriče namjera, cilj radnje, a ne uzrok. Stoga ona znači da je netko osuđen zato da bi u zatvoru na miru mogao uživati u drogama, a ne zbog toga što ih je preprodavao. Dobra kazna, ha?

Nije li ovde "zato" suvišno?
Uočio sam da si još negde pogrešio, ali ne mogu to sad tražiti. Ionako nije bitno.

[Nymann]

stitch kaže:
Bilo bi loše kada bih samo ja pisao na ovoj temi. Dapače, očekujem suradnju svih koji vole (hrvatski) jezik. I poštuju ga pa ga ne nagrđuju kojekakvim kentaurskim složenicama.

Imam neki ružan osećaj da je ova primedba meni upućena. Sve (ne svo) to isticanje hrvatskog...

[Black Hawk Down]

stitch kaže:
A isticanje "nego već" koje spominješ ne samo da nije poželjno nego nije niti pravilno.

Ne kažem da mi se 'nego već' sviđa.
Primjedba principijelne prirode: svi izvorni govornici hrvatskog jezika su ravnopravni. Svatko ima pravo na kreativnost u jeziku. Konačnu odluka o pravilnosti i poželjnosti ne donosimo ni ti ni ja, niti neka ukoričena knjiga.
Konačnu odluku donosi sam Jezik. Gle kako je kruti i racionalni BHD upao u metafiziku! Jezik je entitet i sudac. Proces odluke je dinamički. Nemam ništa protiv toga da se svatko od nas trudi izražavati pravilno i precizno, ali, još je gore pokušati okameniti jezik. On (Jezik sam! ) to neće dopustiti.

[Agirl]

za temu

svaka čast!

čitam i pamtim (bar se trudim upamtiti)

imam pitanje ukoliko nije offtopic
u kojim se slučajevima/rečenicama koristi ; (točka zarez) ?

[stitch]

Nymann kaže:
Nije li ovde "zato" suvišno?

Ne nužno. Uzimam si slobodu da pojedine dijelove jače istaknem.

Nymann kaže:

Uočio sam da si još negde pogrešio, ali ne mogu to sad tražiti. Ionako nije bitno.

Jesi li siguran? To su opasne izjave.