Hegel u interpretaciji Kojeva / Blocha

[Idol Vijandota]

Ljudi, naručio sam Kojeve: "Kako čitati Hegela" (Bloch - "Subjekt-Objekt" imam od prije). Eto, pribavio sam te dvije knjige da bolje skapiram Hegela od onog što znam u osnovnim crtama. Dakako, imam izvornih tekstova, ali neću se upuštati u njih bez priručnika. ...Mada "čitkaram" "Povijest filozofije" i "Filozofiju povijesti".

Dakle, što mogu očekivati od Kojeva?
"Fenomenologija duha" je, koliko sam informiran, na neki način višeznačno štivo, pa se može lutati ljevo i desno.(?!?)
Sad, jel Kojevljeva interpretacija "univerzalna" ili nastoji skrenuti svjesno/nesvjesno prema ljevici, egzistencijalizmu i sl? Je li njegovo tumačenje osnovano i balansirano ili je naginjanje? Ako je potonje, može li se razlučiti usiljenost?

Ja volim istraživati kamo neka filozofija sve vodi, a to je teško ako neko baš zafrkano priteže... pa cijenim ako se ne pristupa sebično i navijački. To je jasno.

Kakva je vaša ocjena spomenute knjige - "Kako čitati Hegela"? Samog Hegela i "Fenomenologije"?

Isto možete kazati i za Blocha?

Imate kakav treći priručnik za preporučiti?

[nisam početnik u filozofiji, ali sam u najbolju ruku tek nešto više od toga (lagano joj pristupam, ne dam da me izludi ); zato molim pomoć]

[Svemoguci Patuljak]

Kako čitati Hegela je doslovno prepričavanje Fenomenologije duha. naravno, u Kojeveovoj interpretaciji. jedna od boljih knjiga koje sam čitao, sam vrh. tu Hegel zvuči epohalno zanimljivo, jer Kojeve prevađa njegove teške i apstraktne formulacije u konkretne povijesne epohe i konkretne osobe, koje utjelovljuju duh te epohe.
zaista sjajno čitanje Fenomenologije.
kao što ćeš vidjeti, umjesto predgovora, Kojeve započinje analizom čuvenog poglavlja o Gospodaru i Robu, čime odmah upućuje na lijevo čitanje, budući da nam se Rob otkriva kao onaj koja dovršava Povijest kroz bitnu kategoriju rada.
no, nema nikakve usiljenosti niti ljevičarenja, ako se toga pribojavaš. jednostavno inkorporiranje marksističke misli i to je u redu.

nešto blisko ovakvim radovima su Hyppolitove Studije o Marxu i Hegelu.

[Idol Vijandota]

Hvala na odgovoru! Pročitao sam 55 stranica i stvarno je odlično. Sve kužim. Hegel je zaista bio revolucija.
Kojeve komentira bez ikakvog natezanja, već jednostavno onako kako stvari jesu.
Moja rezerviranost prema nekim ljevim filozofima dolazi zbog počestog izljevanja žuči i rasističkih izjava
prema nama, npr. od Blocha kojeg su navodno Praxisovci izmanipulirali da piše nešto kao kako su svi Hrvati fašisti...
A kako napredovati kad te tako sputavaju i ukidaju bilo kakvu alternativu??? Inače sam sklon materijalizmu i
dijalektičkom mišljenju, samo eto, ne dam na se.

No,
Znači, odavde dolazi 'da rad oslobađa'?!

A imali se smisla nakon ovoga upuštati u čitanje Fenomenologije?

Vidim da Kojeve ima knjižicu - Kant; jel i to neko tumačenje?

[Svemoguci Patuljak]

pa to protuhrvatsko dolazi od samih meštara, Marxa i Engelsa. čak štoviše, navodno preko Hegela i "nepovijesnih naroda". makar on ne spominje izrijekom Hrvate, nego, koliko sam shvatio, općenito protuslavenski stav, Marx i Engels doslovno pišu da su Hrvati (između ostalih) smeće, reakcionarni itd. smetaju Germanima i Mađarima da dođu do mora, njihovom boljem gospodarskom razvitku itd. ovakav njihov stav je logična posljedica doktrine kojoj su se priklonili, a posebno ih je ubola činjenica da su Hrvati i Jelačić sudjelovali u gušenju madžarske revolucije i ustanka u Beču.
drugim riječima, Marx-Engels nemaju pojma o hrvatsko-madžarskoj problematici, niti ih to zanima, ali očito je bitna teorija, pa se svijet jednostavno sravna i uklopi u teoriju.
u svakom slučaju, vrlo zanimljiva tema za podrobnije istraživanje. ne znam jel se netko kod nas ozbiljnije pozabavio time.

[Idol Vijandota]

Znam za sve to (iako se prešućuje). Može se reći da je Germanocentrizam započeo s Hegelovom Povijesti filozofije, i može tu biti osnove, kao i za to da smo mi i drugi niži narodi bezveznjaci (što često potvrđujemo), međutim vidljivo je da Marxove isključive teorije uporno pokušavaju ne uzeti u obzir neke varijable koje čine stvarnost. Jelačić se našao pred šekspirijanskom scenom, između dvije cijevi, pa se pokušao opredjeliti za manje zlo. Mislim da je Marx čak i u ratu između Rusije i Turske žestoko navijao za Turke samo da se sruši carizam i crkva... A Turci su kao bilo napredni? Zanemarivanja činjenice da se običaj, narodnost i odnos snaga ne mogu ukinuti preko noći, preskakanje stepenica razvoja, želja da se svi odjednom prepustimo stihiji događanja bez obzira što možemo izgubiti i u kako opasne prepreke možemo udariti na putu, sve to po sili prilike vodi neke entitete u čorsokak pretvarajući ih u plutajuće mine. Rezultat je bio da nazadne ideje Crkve nisu uspjele pobiti ni desetinu onoga što je pošlo za rukama naprednjacima (ili vjernicima druge vrste). Mislim da Marxu nije bila potrebna politička agitacija za nešto što ionako ide neizbježnim tokom.

Međutim, Marx je jak, privlačan, i zanemariti ga možeš samo ako se praviš glup. Ne može se poreći da je bio učen čovjek, a to što zna oplesti po Hrvatima, Česima, Srbima, Rusima, pa i svojim Židovima (!), ne umanjuje draž. Čak ga čini ljevičarem osobite vrste, s dosta desničarskih obilježja, kao npr. ovdje gdje se poziva na boga i red: http://i41.tinypic.com/2vmudra.jpg

Ipak, prvo počinjem s Hegelom... pa tek onda se devijacijama njegovog učenja.

[Svemoguci Patuljak]

Idol Vijandota kaže:

Međutim, Marx je jak, privlačan, i zanemariti ga možeš samo ako se praviš glup.

upravo to
to što je u ovom (našem) slučaju najobičniji doktrinar, ne znači da nije napisao i puno sjajnih stvari.
naravno da bi bilo apsurdno, kada bismo se mi, iz hrvatske pozicije, složili sa njegovim "madžaronstvom". štoviše, u toj stvari smo kompetentniji od njega, pa olako odbacimo te nebuloze.

ne znam kako bi se sam striček Marx oćutio da je bio svjedokom razvoja događaja: upravo su omraženi slavenski narodi prihvatili njegovu doktrinu, napose Rusi koje je gotovo mrzio. reakcionari i barbari, Česi, Hrvati, Srbi i ostali, postali su napredni proleterijat i poštena inteligencija. ako to nije vraška ironija povijesti, onda ne znam što je.

[soadfan]

Zgodan dijalog.

Idol Vijandota kaže:

Međutim, Marx je jak, privlačan, i zanemariti ga možeš samo ako se praviš glup. Ne može se poreći da je bio učen čovjek, a to što zna oplesti po Hrvatima, Česima, Srbima, Rusima, pa i svojim Židovima (!), ne umanjuje draž. Čak ga čini ljevičarem osobite vrste, s dosta desničarskih obilježja, kao npr. ovdje gdje se poziva na boga i red: http://i41.tinypic.com/2vmudra.jpg

Slažem se za Marxa, nego, odakle je taj tekst?

[Idol Vijandota]

soadfan kaže:

Zgodan dijalog.



Slažem se za Marxa, nego, odakle je taj tekst?

Iz "Ranih radova".

[Idol Vijandota]

Inače, došao sam do 98. stranice. Knjiga doslovno rastura.
Svaki redak baca na promišljanja.

tags:
čovjek, historijsko biće, povijest, ideja, duh, apsolut, svijest, samosvijest, žudnja, rad, otuđenje, rob, gospodar, djelovanje, priroda, posredovanje, negacija, ništenje bitka, stvar sama, opažanje, apsorbiranje, subjekt, objekt, razvojne etape, dijalektika, stoicizam, skepticizam, nesretna svijst, razum, um, intelektualac, kontemplacija, buržuj, kraj povijesti, postajanje, religija, totalitet, nježno srce, 1807., dinamičko mišljenje ...

Uz to sam pročitao Hegel za početnike, jako dobra knjižica za uvod u Hegela. Tek mi je sad postao jasan, kao i zašto je utjecajan. Dođe mi da čitam tu njegovu manitašku Logiku, ili barem Enciklopediju. Hegel je monumentalan! Istovremeno - Kraj i polazna točka. Mogu to reći i pored njegove opsjednutosti brojkom 3, što očito vuće od svetog trojstva i Dantea (3 pjevanja, tercine, kozmička konstrukcija).

[Druid]

Idol Vijandota kaže:

Iz "Ranih radova".

?!

[Idol Vijandota]

Druid kaže:

?!

To je naziv knjige (na hrvatskom jeziku) (iz ranih šezdesetih) koja sadrži izbor Marxovih i Engelsovih spisa iz njihovih mlađih dana, onih predrevolucionarnih (<1848.). Knjiga je doživjela niz repritnanja. Više informacije ovdje: http://hr.wikipedia.org/wiki/Rani_ra...rx_i_Engels%29

Ovo je svakako dobro za uvod u Marxovo mišljenje. Nakon toga se može prijeći na ediciju "Izabrana djela" (ima više ovakvih, najmanje dvije) gdje je još širi raspon Marxovih, Engelsovih i Lenjinovih tekstova, između ostaloga tu je npr. "Revolucija i kontrarevolucija u Njemačkoj" gdje spominje hrvatske trupe kao "razularene Jelačićeve razbojnike", i sl. s takvim očajem kao da je Jelačićev angažman bio presudan za pobjedu reakcije tih godina. Dakle, ovo što smo pričali u prethodnim postovima. Ali ima svega ostalog vrhunskog.
Od ostalih preporuka imaš onu gore preporučenu - Studije o Marxu i Hegelu, pa Engelsov Anti-Dhuring i na kraju sam Kapital u 3 toma. Tu je i daljna literatura čiji je predmet marksizam sam - "Istorija međunarodnog radničkog pokreta", Lefebvre - Dijalektički materijalizam, Bloch, Sutlić - "Bit i suvremenost", Filozofske hrestomatije 1-12, Frankfurotvci, Lukacs - "Povijest i klasna svijest, "Kronika Marxova života", itd., itd...

Da bi sve to razumjeli, prvo treba savladati Hegela koji ove ostale inspirira na niz načina. Pošto je on težak mislilac, pogotovo ako uskočiš negdje u sredinu, bolje je krenuti s nekim tumačem - kao što je ovo što ja sad čitam i uživam - Kojeve: "Kako čitati Hegela" gdje tumači Hegelovu "Fenomenologiju duha" u okviru čitavog sustava i šire. Spomenuh i knjižicu "Hegel za početnike", za male pare.

[Druid]

Nisam pitao što su "Rani radovi" (nešto sam ih malo i čitao), nego mi se učinilo da si odgovorio soadfanu kako je onaj tekst u jpg formatu na kojeg si stavio link iz "Ranih radova", a ja ne bih rekao da jest pa zato ti upitnici.

Ako zaista jest, molim te da me uputiš na stranicu na kojoj je to.

[Idol Vijandota]

Druid kaže:

Nisam pitao što su "Rani radovi" (nešto sam ih malo i čitao), nego mi se učinilo da si odgovorio soadfanu kako je onaj tekst u jpg formatu na kojeg si stavio link iz "Ranih radova", a ja ne bih rekao da jest pa zato ti upitnici.

Ako zaista jest, molim te da me uputiš na stranicu na kojoj je to.

dobro, sad ti je pitanje određeno, lišeno apstrakcije.

Odgovor: Prvo izdanje "Ranih radova" iz 1960. - 143.str.

[Druid]

Hvala ti. Pogledat ću kad dođem u posjed knjige.