Odlazi znanstvenik Ivan Đikić

[kumek]

Gugenheim kaže:

?????

150 milijuna eura? Gdje, kad, što..? U Hrvatskoj? Samo za znastvena istraživanja?

Čak i da nekim čudom to je tako, pa da je na 3 godine (dakle 50 milijuna EURA, a ne kuna godišnje, što je vjerojatnije...)...

...sve je to kikiriki za ozbiljnu znanost.

Čitava Hrvatska, čak i po tvojim brojevima, ne može financirati 10 Đikića ili par projekata spominjanih institucija u SAD-u... A i ne može svatko istraživati tumore... Ne pišem to da umanjim znanstvenu produkciju Đikića, niti da podržim plagijatore, već da ukažem da bi stvari ipak trebalo gledati bez strasti i crno-bijelih pojednostavljenja.

Upada mi u oči ovo tvoje:



Uzimam kalkulator i računam, znači da jedan hrvatski projekt dobiva 260 tisuća kuna, što je 35 tisuća eura. Đikićev jedan projekt je 2,5 milijuna eura, odnosno 19 milijuna kuna. Misliš da Hratska može jednom čovjeku dati 19 milijuna kuna?

Gugi uistinu je vrijeme da počneš pisati ozbiljne projekte...pa ništ ne pratiš.
Dakle CEKOM projekti (centri kompetencije) su 150 milja eura za tri godine, dakle 50 milja eura godišnje, jasno trebalo je prije toga kad je bio poziv postati centar kompetencije. Isto tako su i centri izvrsnosti, oko 50 milja eura za tri godine. I jedni i drugi projekti su znanstveni ili znanstveno-gospodarski.
Jedan hrvatski projekt HRZZ-a dobija oko 250 k kuna godišnje (društveno-humanistički nešto manje). Onaj đikićev je isto ukupni projekt na više godina ali to su visoko-kompetitivni ERC projekti, a to da je dobio dva puta isti projekt je dokaz njegove kvalitete. Ništa drugo.
Dakle nitko ne očekuje da se đikiću da takva lova iz rh proračuna, niti to tko traži kao što to niti on to ne traži. On je od takvih projekata lovu donosio u splitski lab a ne je odnosio iz splita. Za razliku od radmana koji uglavnom odnosi lovu iz rh proračuna...ne znam dal još uvijek, pritajio mi se nešto.....osim kad treba dati podršku plagijatoru, tu je odmah galamio...zna on otkud curi lovica...
Dakle, u totalu godišnje se financira u RH (prema mojoj procjeni) oko 500 hrzz projekata ukupne vrijednosti oko 14-15 milja eura, plus potpore koje su negdje oko 3 milje eura. Na to je još sad ovih cca 65-70 milja eura godišnje za sljedeće tri godine (cekom/CI). Na to sve dolaze infrastrukturni projekti razvoja znanosti a za koje imaš indikativnu listu na stranicama mzos-a. To je dodatni ogroman novac za opremu i uređenje koji isto ide u nekom trenutku. Uz to, povremeno izlaze i Hamag-Bicro projekti koji su isto nekoliko milja eura svakih par godina. Dakle nije da love nema...slažem se da je ona daleko premala prema pravim ozbiljnim zemljama ali nije više tako loša situacija. Uz to, dio ljudi ima i ozbiljne EU projekte.

[Beljki]

Gugenheim kaže:

Čitava Hrvatska, čak i po tvojim brojevima, ne može financirati 10 Đikića

Pa ne financira taj projekt niti njemacka niti Goethe vec ERC

[Gugenheim]

Beljki kaže:

Pa ne financira taj projekt niti njemacka niti Goethe vec ERC

Ali projekte debelo financira i Njemačka. Ne znam za Njemačku, ali Austrija svoje financira s 60 puta više novca od Hrvatske, Slovenija cca 10 puta više...

Možda nije suvišno ponoviti neke brojke o Harwardu, koje smo Kumek i ja već raspravljali, budući da je netko je ovdje uspoređivao sjevernoameričke gigante s nama...

Gugenheim kaže:

Piše: Federal funding for Harvard research fell by 5 percent to $608 million

Piše: non-federal funding ... corporations and foundations grew by 12 percent to $203.5 million

Matematika:

- država (SAD) daje za istraživanja oko 3 puta novca tom sveučilištu više nego svi ostali zajedno
- 608 000 000 USD x 7,1 Kn/USD = cca 4,3 milijarde kuna

Što se Hrvatske tiče, ako onih 0,7% pomnožimo s BDP-om iz 2015 godine, ukupna ulaganja Hrvatske u znanost istraživanja i inovacije su na razini 0,5 milijardi kuna.

Dakle, Hrvatska u sva sveučilišta i sve institute ulaže 0,5, a SAD u jedno sveučilište ulaže 4,3 milijarde (to je samo novac iz JAVNIH budžeta, dodatno dolazi iz privatnih). I sad plačemo što neko naše sveučilište objavljuje "samo" 30% znanstvenih radova tog američkog sveučilišta? Ili ćemo se cjenkati oko međunarodnosti pojedinih timova, broja nobelovaca ovdje i kod njih i tome slično?

Nije stvar tako jednostavna, no utjecaj novca je enorman, besmisleno je miješati kruške i jabuke. Jedan Harward samo od države SAD dobiva GODIŠNJE onoliko koliko SVI istraživači u Hrvatskoj (100-njak institucija) dobivaju u 9 godina. naravno da taj novac ne "dobivaju" za zajebanciju, natječu se za njega, no jasno je da taj novac POSTOJI. Kod nas ne postoji. pa se ne možeš ni natjecati za nepostojeće, privlačiti nobelovce i sl. Bilo bi dobro da se bar Đikića zadržalo, no bilo bi dobro da je i on sam radije ostao, nego demonstrativno otišao.

[Beljki]

Gugenheim kaže:

Ali projekte debelo financira i Njemačka. Ne znam za Njemačku, ali Austrija svoje financira s 60 puta više novca od Hrvatske, Slovenija cca 10 puta više...

Možda nije suvišno ponoviti neke brojke o Harwardu, koje smo Kumek i ja već raspravljali, budući da je netko je ovdje uspoređivao sjevernoameričke gigante s nama...

Je, no ne i ovaj od 2.5 m sa kojim se cijelo vrijeme barata.

Usporedjivati bi ipak trebalo posotke izdvajanja iz budjeta prije nego apsolutne brojke (gdje takodjer koliko znam losije stojimo, ali su usporedbe smislenije i realnije), a elitna privatna sveucilista anglofonskog (u startu prednost sa kojom se drugi ne mogu nositi) svijeta su prica za sebe.

[Lord Byron]

Ova rasprava o novcu je prilično zbunjujuća unutar ove teme - je li Đikić ikada tražio nekakav hrvatski novac za sebe, tj. ima li njegova odluka o odlasku/ostanku ikakve veze s novcem?

BTW, hrvatski znanstvenici sasvim uspješno prijavljuju i dobivaju međunarodne projekte, tako da je pogrešno u račun uzimati samo izdvajanja iz hrvatskog proračuna.

[MrsGahan]

Lord Byron kaže:

Ova rasprava o novcu je prilično zbunjujuća unutar ove teme - je li Đikić ikada tražio nekakav hrvatski novac za sebe, tj. ima li njegova odluka o odlasku/ostanku ikakve veze s novcem?

BTW, hrvatski znanstvenici sasvim uspješno prijavljuju i dobivaju međunarodne projekte, tako da je pogrešno u račun uzimati samo izdvajanja iz hrvatskog proračuna.

Točno, još je donio Hrvatskoj novac. Naručio neke stvari koje je mogao dobiti i i Bugarskoj ili Rumunjskoj za sličnu ili Maju cijenu.

[kumek]

Gugenheim kaže:

Ali projekte debelo financira i Njemačka. Ne znam za Njemačku, ali Austrija svoje financira s 60 puta više novca od Hrvatske, Slovenija cca 10 puta više...

Možda nije suvišno ponoviti neke brojke o Harwardu, koje smo Kumek i ja već raspravljali, budući da je netko je ovdje uspoređivao sjevernoameričke gigante s nama...



Nije stvar tako jednostavna, no utjecaj novca je enorman, besmisleno je miješati kruške i jabuke. Jedan Harward samo od države SAD dobiva GODIŠNJE onoliko koliko SVI istraživači u Hrvatskoj (100-njak institucija) dobivaju u 9 godina. naravno da taj novac ne "dobivaju" za zajebanciju, natječu se za njega, no jasno je da taj novac POSTOJI. Kod nas ne postoji. pa se ne možeš ni natjecati za nepostojeće, privlačiti nobelovce i sl. Bilo bi dobro da se bar Đikića zadržalo, no bilo bi dobro da je i on sam radije ostao, nego demonstrativno otišao.

To nije ništa sporno (daj molim te harvard je s jednim v...tak mi bode oko...) Đikića se nije zadržavalo novcem nego odnosom. On novaca od rh nije dobio niti ga traži.

[Gugenheim]

Sve jasno, znam da Đikić nije bio tu zbog novca. I svaka mu čast zbog toga.

Mene je samo zasmetala ova priča:

nepostojeći kaže:

Đikić, za razliku od bulumente naših "znanstvenika," ima REZULTATE. objektivne, mjerljive, priznate od svjetskih institucija a ne samo od naših močvara zvane Sveučilišta. da je najgori seronja na svijetu, da je doslovno dno od čovjeka samo ta činjenica bi trebala nagnati Vladu i Sveučilište koji misle na razvoj znanosti da mu nude sve što treba da ostane. i na koljenima ako treba. u državama koje se ozbiljno bave znanošću prestižni fakulteti (Ivy league i njihove inačice u drugim državama) radi scalping čak i darovitih studenata i kume ih, mole, nagovaraju pa i podmićuju da dođu studirati baš na njihovo sveučilište i baš u njihovu državu. mi tjeramo gotov proizvod, najbolje rezultate što imamo. i onda forumaši otvaraju topice gdje se ČUDE i nariču zašto mladi, sposobni i daroviti idu van...

Nije da Ivy league i njihove inačice u drugim državama samo "kume i mole na koljenima", već se radi i o tome da se vrhunske stvari tamo mogu ostvariti i uz vrhunsko financiranje. Nemojmo biti nerealni u očekivanjima i potkivati žabe.

Ponavljam, nije SVE u novcu (plagijati svakako nisu samo zbog novca, ni tu ni tamo), ali nažalost dosta toga ipak JE u novcu. To je u kontekstu dolaska i odlaska Đikića sporedna tema, ali bi se trebalo kloniti unošenja krivih ideja i u tu priču.

[nepostojeći]

Gugenheim kaže:

Nije da Ivy league i njihove inačice u drugim državama samo "kume i mole na koljenima", već se radi i o tome da se vrhunske stvari tamo mogu ostvariti i uz vrhunsko financiranje. Nemojmo biti nerealni u očekivanjima i potkivati žabe.

svakako - novac dostupan za istraživanja, plaće znanstvenika i novaka, nabavu opreme, knjiga, udžbenika, softvera itd.,... sve to igra itekakvu ulogu. to nije sporno. nerealno je očekivati da sveučilište s x financiranja bude isto ili bolje od sveučulišta s 10x ili 100x financiranja.

no tim više - u našem kontekstu, mučnoj stvarnosti zvanoj "hrvatska znanost" (ili "hrvatsko obrazovanje", a može i "hrvatsko gospodarstvo") tjerati sposobne i kreativce koji ne da ne zahtijevaju pare, već ih privlače,... ne znam, pucanje samom sebi u nogu mi ima više smisla od toga.

Ponavljam, nije SVE u novcu (plagijati svakako nisu samo zbog novca, ni tu ni tamo), ali nažalost dosta toga ipak JE u novcu. To je u kontekstu dolaska i odlaska Đikića sporedna tema, ali bi se trebalo kloniti unošenja krivih ideja i u tu priču.

ponovit ću i ja, Gugi: svakako da količina raspoloživog novca predstavlja najbitniji faktor za povećanje znanstvenog ili obrazovnog outputa. u uvjetima bez novca, ili s vrlo malo novca, gubitak znanstvenika ovog kalibra je tim strašnije. da imamo novaca poput Ivy League sveučilišta moglo bi se reći "jedan Đikić manje-više, 'ko ga jebe, nabavit ćemo drugog". no mi tih novaca ne da nemamo, nemamo novaca za plaćati postdiplomce, doktorande i znanstvene novake i osigurati im koliko-toliko kvalitetan znanstveni rad. gubitak etabliranog znanstvenika s citiranošću većom od 50% ostatka sveučilišta u svakim uvjetima je loše, ali u našim je ravno kataklizmi. jer ne možemo ni privući ni platiti niti puno lošije, a kamoli nove Đikiće.

[Gugenheim]

nepostojeći kaže:

svakako - novac dostupan za istraživanja, plaće znanstvenika i novaka, nabavu opreme, knjiga, udžbenika, softvera itd.,... sve to igra itekakvu ulogu. to nije sporno. nerealno je očekivati da sveučilište s x financiranja bude isto ili bolje od sveučulišta s 10x ili 100x financiranja.

no tim više - u našem kontekstu, mučnoj stvarnosti zvanoj "hrvatska znanost" (ili "hrvatsko obrazovanje", a može i "hrvatsko gospodarstvo") tjerati sposobne i kreativce koji ne da ne zahtijevaju pare, već ih privlače,... ne znam, pucanje samom sebi u nogu mi ima više smisla od toga.



ponovit ću i ja, Gugi: svakako da količina raspoloživog novca predstavlja najbitniji faktor za povećanje znanstvenog ili obrazovnog outputa. u uvjetima bez novca, ili s vrlo malo novca, gubitak znanstvenika ovog kalibra je tim strašnije. da imamo novaca poput Ivy League sveučilišta moglo bi se reći "jedan Đikić manje-više, 'ko ga jebe, nabavit ćemo drugog". no mi tih novaca ne da nemamo, nemamo novaca za plaćati postdiplomce, doktorande i znanstvene novake i osigurati im koliko-toliko kvalitetan znanstveni rad. gubitak etabliranog znanstvenika s citiranošću većom od 50% ostatka sveučilišta u svakim uvjetima je loše, ali u našim je ravno kataklizmi. jer ne možemo ni privući ni platiti niti puno lošije, a kamoli nove Đikiće.

Slažem se sa svime napisanim.

[nepostojeći]

Gugenheim kaže:

Uzimam kalkulator i računam, znači da jedan hrvatski projekt dobiva 260 tisuća kuna, što je 35 tisuća eura. Đikićev jedan projekt je 2,5 milijuna eura, odnosno 19 milijuna kuna. Misliš da Hratska može jednom čovjeku dati 19 milijuna kuna?

odgovorit ću i na ovo, premda nije meni upućeno.

19 milijuna kuna je velik iznos, ali ako ti taj iznos može donijeti 50, 100 ili 200 milijuna kuna...
istraživanja i visoka znanost privlači ne samo direktnu lovu (fondovi, patenti,..) već i velike tvrtke koje dižu gospodarstvo.

ekonomski gledano:

zaduživanje od 19 milijuna kuna namijenjeno potrošnji (socijalni transferi, otplaćivanje dospjelih kamata itd., uglavnom sve ono zbog čega se Hrvatska zadužuje) je spaljen novac. doslovno bačen u bunar. ne samo da ne generira novu vrijednost, već služi za održavanje lošeg i rastrošnog sustava. takva zaduživanja se rade isključivo zbog brzog i jeftinog kupovanja političkih glasova. naravno da nije jeftino nego užasno skupo, ali što postojeću garnituru i generaciju briga? njima je besplatno, a otplaćivat će ih neke buduće Vlade i neke buduće generacije

s druge strane, zaduživanje od 19 milijuna kuna za projekt koji donosi znanstveni napredak, citiranost, vidljivost, fondove i patente, e to je već može nazvati ulaganjem. ako ih daš novim znanstvenicima i kreativcima, ulaganje je podosta rizično, ali je i dalje ulaganje. ako ih daš etabliranom i renomiranom znanstveniku, ili još bolje istom takvom timu,... to je otprilike najsigurnije ulaganje koje možeš napraviti.

[fgzcvijetic]

nepostojeći kaže:

s druge strane, zaduživanje od 19 milijuna kuna za projekt koji donosi znanstveni napredak, citiranost, vidljivost, fondove i patente, e to je već može nazvati ulaganjem. ako ih daš novim znanstvenicima i kreativcima, ulaganje je podosta rizično, ali je i dalje ulaganje. ako ih daš etabliranom i renomiranom znanstveniku, ili još bolje istom takvom timu,... to je otprilike najsigurnije ulaganje koje možeš napraviti.

Da, ali tko će to objasniti našim političarima?

[krekre]

nepostojeći kaže:

odgovorit ću i na ovo, premda nije meni upućeno.

19 milijuna kuna je velik iznos, ali ako ti taj iznos može donijeti 50, 100 ili 200 milijuna kuna...
istraživanja i visoka znanost privlači ne samo direktnu lovu (fondovi, patenti,..) već i velike tvrtke koje dižu gospodarstvo.

ekonomski gledano:

zaduživanje od 19 milijuna kuna namijenjeno potrošnji (socijalni transferi, otplaćivanje dospjelih kamata itd., uglavnom sve ono zbog čega se Hrvatska zadužuje) je spaljen novac. doslovno bačen u bunar. ne samo da ne generira novu vrijednost, već služi za održavanje lošeg i rastrošnog sustava. takva zaduživanja se rade isključivo zbog brzog i jeftinog kupovanja političkih glasova. naravno da nije jeftino nego užasno skupo, ali što postojeću garnituru i generaciju briga? njima je besplatno, a otplaćivat će ih neke buduće Vlade i neke buduće generacije

s druge strane, zaduživanje od 19 milijuna kuna za projekt koji donosi znanstveni napredak, citiranost, vidljivost, fondove i patente, e to je već može nazvati ulaganjem. ako ih daš novim znanstvenicima i kreativcima, ulaganje je podosta rizično, ali je i dalje ulaganje. ako ih daš etabliranom i renomiranom znanstveniku, ili još bolje istom takvom timu,... to je otprilike najsigurnije ulaganje koje možeš napraviti.

Koga briga za tako nešto kod nas. Važnije je bilo izgraditi rukometne dvorane, koje sada većinu vremena zjape prazne, ulagati u propale tvrtke koje su vreće bez dna, otvarati silne državne agencije, za to uvijek ima novaca.

Mediji će radije pratiti hoće li sutra Luka Modić i njemu slični, moći igrati, što voze naše zvijezde ili što nam je Severina doručkovala. Da je i jedan Todorić isti kao i ostali pokazuje gomilanje nekretnina i život u luksuzu, a da je bio pravi gazda kao što sam priča onda bi te novce koje je trošio na luksuz uložio u razvoj znanosti. Općenito u društvu vlada klima u se, na se i poda se, tako da tu nema strateških promišljanja, a kad nema toga onda nema niti investicija u znanost.

U isto vrijeme mediji se ne udostoje napisati ili pratiti što radi znanstvena zajednica. A da bi se dio novaca koji se šakom i kapom troši na gluposti i doslovno baca kroz prozor uložio u znanost i sve ono što uz to ide za tako nešto će uvijek faliti i obećavat će se da kada bude bolja situacija da će se onda izdvajati više za znanost.

Ako si znanstvenik formata Đikića, onda u tebi jednog dana mora nešto puknuti i nije ništa čudno da digneš ruke od svega i prestaneš se boriti s vjetrenjačama. Odeš tamo gdje se možeš posvetiti svom radu, jer nemaš vremena na bacanje i energije da ju trošiš na gluposti.

Ove cifre koje spominjete su naprosto smiješne, jer tolika lova se zamrači samo na jednom većem javnom projektu u RH, pitajte bandidosa kako to ide!

Ovo što se izdvaja za znanost kod nas je kao kada roditelji svojem klincu daju novac da si kupi lizalicu, da se ima čime zabavljati i da ih malo ostavi na miru.

[Bog Pan]

Sveučilište, član Ivy Leaguea, s motom Veritas, smješteno u Cambridgeu, Massachusetts, je Harvard University, a ne ˝Harward˝.

[Bog Pan]

Jedna uložena kuna u transferna plaćanja, po oporavku gospodarstva, u sustav vraća pet kuna. ˝Ulaganja˝ su investicijska potrošnja. Plaćanje kamata nije ˝spaljen novac˝, već zakonska obveza, koja po neispunjavanju povlači zakonske i financijske posljedice, jer je ukamaćivanje složeno i dekurzivno. O važnosti povećanja C, I, G potrošnje za generiranje pune zaposlenosti sve je rekao Keynes 1936. R&D projekt u koji je investirano 19 mil. kuna nikako ne treba povjeriti neiskusnim i neprovjerenim znanstvenicima.Pitanje je o kojoj znanosti u RH govorimo, ali i u većini svijeta, kada je prosječan IQ PhD kandidata 125 sd15. Ulaganja u znanost, osim u postotnom poenu, u navedenim slučajevima nisu usporediva. Treba uzeti u obzir i pitanje, mogu li hrvatske znanstveno-obrazovne ustanove i instituti, čiji je vlasnik i osnivač država, uopće biti financirani iz privatnog sektora. U glavnini, hrvatska znanost je po svojim rezultatima reproduktivna. Problem je u tome što ne postoji strategija razvoja hrvatskog gospodarstva posljednjih 30-ak godina, tako da je BDP RH u tom razdoblju ukupno porastao za manje od 1%, tj. hrvatsko gospodarstvo desetljećima stagnira. Pitanje nove recesije je pitanje vremena. Što kada ukupni output, koji godišnje raste 4 ili 5% na svjetskoj razini, opet bude negativan kao 2009.? 25% stanovništva pripada potklasi u ekonomskom i sociološkom smislu. Najtraženiji poslovi na tržištu rada su povremeni i sezonski poslovi s minimalnom nadnicom: konobari, kuhari, sobari, ali o takvim ljudima nitko ne raspravlja. Ljudi su bića osobnog interesa koja nastoje minimizirati troškove i maksimalizirati koristi, uz minimum bolnog napora, riječima Gossena. Jednostavno, čovjek je odvagnuo pro i contra, definirao oportunitetni trošak obje situacije, i odlučio što je za njega najbolje.

[GemsBond]

Evo Đikić rekao istinu o HAZU, koji dobiva 80 milijuna kn godišnje iz državnog proračuna.

http://www.index.hr/vijesti/clanak/i...j/1030092.aspx

Ivan Đikić popljuvao predsjednika HAZU-a: "Vidi li on živote normalnih ljudi u Hrvatskoj?"

Političari su svojim izjavama dokazali da žive u nekoj drugoj dimenziji.

Ova HAZU ekipa živi izgleda još i u nekoj trećoj dimenziji.

[agentRico]

Nakon propalog rata protiv ex ministra Barišića (dobro, ministar je ex pa to možda i nije bilo uzaludno...) evo ga sad juriša i na HAZU. Iako je otišao iz Hrvatske. I ne misli se vraćati.

[u prolazu]

Hoce se i njima zaboraviti ispricati bas kao sto se zaboravio ispricati Barisicu?

[Sexysaint92]

u prolazu kaže:

Hoce se i njima zaboraviti ispricati bas kao sto se zaboravio ispricati Barisicu?

Za što se Đikić treba ispričat Barišiću?
Zbog optužbe o plagiranju definitivno ne.

[splićo]

GemsBond kaže:

Evo Đikić rekao istinu o HAZU, koji dobiva 80 milijuna kn godišnje iz državnog proračuna.

http://www.index.hr/vijesti/clanak/i...j/1030092.aspx



Političari su svojim izjavama dokazali da žive u nekoj drugoj dimenziji.

Ova HAZU ekipa živi izgleda još i u nekoj trećoj dimenziji.

Šta ovaj laprda?... "Nema napretka znanosti bez ravnopravnosti spolova"?... Kakve to veze ima jedno s drugim?.. šta se rađe ne bavi znanošću nego da zlorabi znanost za svjetonazorske političke obračune... Jel on to sad svojim odlaskom predbacuje neku krivnju društvu što nije dovoljno liberalno?.. izvrsna reklama za znanost...