Industrijska revolucija

[Nosonja_]

Nedavno je otvorena i brzo zatvorena tema o industrijskoj revoluciji, bila je pomalo čudna...

Ipak to me ponukalo na razmišljanje o industrijskoj revoluciji...

Industrijska revolucija se smatra jednim od najvećih prijelomnica u ljudskoj povijesti, zapravo uz poljoprivrednu revoluciju i izum pisma smatra se najvećim postignčem ljudske vrste, jeli to baš tako?

Pa važnost industrijske revolucije se ne može osporiti, ja zapravo sad mogu postavljati temu na ovaj forum baš zbog industrijske revolucije. Od početka industrijske revolucije prije nekih 220-230 godina, ljudsko znanje se znatno više povečalo nego u tisučama prethodnih godina. Najvažniji izum koji je to omogućio je parni stroj, stroj koji ne koristi niti ljudsku niti snagu životinja. Zanimljivo je da je parni stroj zapravo više puta izumljen, prvo u Grčkoj, pa u Kini, još di? Zašto Grci ili Kinezi nisu pokrenuli industrijsku revoluciju?

Kako god bilo u 18-om stoljeću u Britaniji je nanovo izumljen parni stroj i počeo se koristiti u rudarstvu, industriji, poljoprivredi. Dolazi do masovne migracije ljudi s sela u grad di počinju raditi u novootvorenim tvornicama. Taj rad je bio izuzetno naporan i u izrazito nezdravim uvjetima, zapravo može se reći da su prvi radnici živjeli znatno lošije nego poljoprivrednici na selu. Taj užas je u svojim romanima opisiva Charles Dickens dok je Karl Marx proučavanjem novog industrijskog društva došao do zaključaka koje je objavio u svojim knjigama, npr Kapital. Marxovo djelo je kasnije nadahnulo socijalističke revolucionare dok se njega smatra jednim od najvećih svjetskih filozofa.

Tokom 19-og stoljeća dolazi do eksplozije ljudskih saznanja, objave izuma i patenata neprestano dolaze ali široke radničke mase nemaju ništa od toga. Posebno je zanimljiva Velika Britanija koja je u 19-om stoljeću stvorila najveće carstvo u ljudskoj povijesti, istodobno narod u Britaniji je vrlo siromašan i masovno iseljavaju iz Britanije da bi izbjegli siromaštvo i glad.
Tek potkraj 19-og stoljeća dio radništva i to prilično maleni dio radništva počinje pristojno živjeti u gradovima, imaju vlastite stanove au njima tekuću vodu. Mada pristojan život širokih radničkih masa je zaživija posve tek iza WW2. Ovo vrijedi za Europu, danas je u Aziji kao u Dickensovoj Engleskoj.

Krajem 19-og stoljeća postojalo je uvjerenje da će tehnički napredak jako unaprijediti ljudski život, da će oružani sukobi postati nepotrebni, relikt prošlosti. Debelo su se zafrkali, po meni je zapravo sav taj tehnički napredak zapravo uzrokava rat Tehnički napredak je stvorio velika bogastva, omogućija kolonizaciju, svjetsku trgovinu i sl. Jagma za tim bogastvom je uzrokavala podjele koje su dovele do rata 1914-e. Taj rat je bio izrazito surov baš zbog tehničkog napretka, strojnica i bojni otrovi su tekovine industrijske revolucije.

Sve u svemu, pozitivne tekovine industrijske revolucije su brojne, ali nekako se zaboravlja koiko je zla povukla za sebom Što mislite da li je bila moguća revolucija na neki drugačiji način ili da dodjemo na neku tehničku razinu i bez industrijske revolucije?

[InterMezzo]

Ovo je već bolje, i nadam se da će tema zaživjeti. Ja sam maknuo onu priješnju temu, bila je ne samo čudna nego i... dobro, neću dalje.

[Diego Rivera]

bravo
I meni je palo napamet (nakon one lakrdije) otvoriti ovakvu temu...ali, svaka čast
Pa apsolutno se slažem da je industrijska revolucija (koju možemo dosad podijeliti na 3 subrevolucije) pogurala čovječanstvo nezamislivom snagom. Iako ima i negativnih strana, to je svakako prekeretnica, koja još i traje, tako da možemo na neki način biti zadovoljni što živimo u ovom vremenu. I možemo (svatko od nas na svoj način) pridonijeti daljnjem razvoju.

Ovo što pričaš za početak u Engleskoj, osim što je tamo u to vrijeme bilo mnogo ugljena, još bitnija je intelektualno-društvena klima koja je vladala tamo i onda. Engleska je bila 'najnaprednije' i intelektualno najplodnije europsko društvo, za što je zasigurno pojedinačno najodgovrniji -Isaac Newton. Poslije njega je sve išlo puno glađe prema daljnjem razvoju.
Iščezla je inkvizicija, ali i otvorio se put bezgraničnom kolonijalizmu Ujedninjenog kraljevstva- 'Otok koji je vladao svijetom'...

[Nosonja_]

Ali na otoku koji je vladao svijetom vladalo je opće siromaštvo pa su s otoka bježali u svijet da ne umru od gladi, čudno...

I danas Britanija igra važnu ulogu ali više u kulturološkom smislu. Od tamo dolaze najpopularniji bandovi, mnogo filmova, umjetnika ali i niz suludih trendova, počevši od tetoviranja cijelog tijela, bušenje svega i svačega, nepotrebnog dovođenja u životnu opasnost, pa do idiotarija poput premazivanja coca colom prilikom sunčanja i itd. Ali to se od tamo širi sve kao zaraza, može se širiti jer je svijet globalno selo, a to je postao radi industrijske revoluije...

[Diego Rivera]

Nosonja_ kaže:

Ali na otoku koji je vladao svijetom vladalo je opće siromaštvo pa su s otoka bježali u svijet da ne umru od gladi, čudno...

I danas Britanija igra važnu ulogu ali više u kulturološkom smislu. Od tamo dolaze najpopularniji bandovi, mnogo filmova, umjetnika ali i niz suludih trendova, počevši od tetoviranja cijelog tijela, bušenje svega i svačega, nepotrebnog dovođenja u životnu opasnost, pa do idiotarija poput premazivanja coca colom prilikom sunčanja i itd. Ali to se od tamo širi sve kao zaraza, može se širiti jer je svijet globalno selo, a to je postao radi industrijske revoluije...

Iskreno, nisam čuo da je to bio razlog kolonijalizma UK-a.
Realno, i dandanas Engleska (gdje je gustoća naseljenosti preko 400 st/km) može prehraniti samu sebe. Ne bih rekao da drže te silne farmere reda radi.

Osim u kultrurološkom smislu Britanija je trenutno važno financijsko središte, posebno London i njegova burza. Imaju love ko blata. Sad kako će biti nakon Brexita(koji nije željela ni EU ni dobar dio Engleza) pitanje je, ali vjerojatno ne puno promjenjeno.

[Nosonja_]

Diego, zanimmljivo mi kako spominješ Newtona kao nekog praoca industrijske revolucije, ima tu svakako istine.

Samo onda mi je zanimjivo pogledati Newtonow životopis. Otac mu je umro dok je još bio u majčinoj utrobi, majka ga je brzo ostavila svojoj majci da bi se mogla preudati za vikara. Oca nije vidio, majka ga nije odgajala, nešto kasnije ipak je otiša živjeti s majkom ali nije uspio uspostaviti prisni odnos s majko, očuh ga je mrzio. Zbog svega toga Newton je ispao čudan, nagao i svašta nešto još. Spominje se bipolarni poremećaj, ali ja smatram da je to bila vrlo jaka neuroza uzrokavana nesretnim djetinstvom.

Ispada da industrijska revolucija duguje svoje postojanje jednom nesretnom djetinstvu?!?

[Diego Rivera]

Nosonja_ kaže:

Diego, zanimmljivo mi kako spominješ Newtona kao nekog praoca industrijske revolucije, ima tu svakako istine.

Samo onda mi je zanimjivo pogledati Newtonow životopis. Otac mu je umro dok je još bio u majčinoj utrobi, majka ga je brzo ostavila svojoj majci da bi se mogla preudati za vikara. Oca nije vidio, majka ga nije odgajala, nešto kasnije ipak je otiša živjeti s majkom ali nije uspio uspostaviti prisni odnos s majko, očuh ga je mrzio. Zbog svega toga Newton je ispao čudan, nagao i svašta nešto još. Spominje se bipolarni poremećaj, ali ja smatram da je to bila vrlo jaka neuroza uzrokavana nesretnim djetinstvom.

Ispada da industrijska revolucija duguje svoje postojanje jednom nesretnom djetinstvu?!?

Tko će to znati?
Može biti da je bio genijalan što je bio 'čudan' ili 'čudan' zato što je bio genijalan.
Znam dosta o njemu, da je vjerovatno bolovao od bipolarnog poremećaja, u vrijeme kad nisu postojali nikakvi lijekovi za to.
Ali isto tako znam da je u nekim periodima života radio 18 sati dnevno, 7 dana u tjednu.
Nije on jedini takav od te 'bande'. Pogledaj malo Einsteina. Ili krajnje ekscentričnog tvorca prvog složenog računala, također Engleza Charlesa Babbage-a.
Galilelo Galileli, koji je bio glavni Newtonov uzor i predvodnik, je umro u kućnom pritvoru proglašen heretikom od strane Katoličke crkve.
Možda bi i on postigao puno više da je živio u Engleskoj, umjesto u Italiji.
Puno se stvari tu poklopilo, kad je Newton u pitanju.
Pravi čovjek u pravo vrijeme na pravom mjestu. Nije tako moralo biti-ali jest.

[Leteća]

Nosonja, svaka ti čast na solidno otvorenoj temi koja je industrijsku revoluciju smjestila u ispravno vremensko razdoblje, a ne u šezdesete godine prošlog stoljeća kao što je to učinio autor uklonjene teme.

Diego Rivera kaže:

Tko će to znati?
Može biti da je bio genijalan što je bio 'čudan' ili 'čudan' zato što je bio genijalan.
Znam dosta o njemu, da je vjerovatno bolovao od bipolarnog poremećaja, u vrijeme kad nisu postojali nikakvi lijekovi za to.
Ali isto tako znam da je u nekim periodima života radio 18 sati dnevno, 7 dana u tjednu.
Nije on jedini takav od te 'bande'. Pogledaj malo Einsteina. Ili krajnje ekscentričnog tvorca prvog složenog računala, također Engleza Charlesa Babbage-a.
Galilelo Galileli, koji je bio glavni Newtonov uzor i predvodnik, je umro u kućnom pritvoru proglašen heretikom od strane Katoličke crkve.
Možda bi i on postigao puno više da je živio u Engleskoj, umjesto u Italiji.
Puno se stvari tu poklopilo, kad je Newton u pitanju.
Pravi čovjek u pravo vrijeme na pravom mjestu. Nije tako moralo biti-ali jest.

Babbage mi je vrlo interesantan. Katkad se uhvatim u razmišljanju kako bi svijet izgledao da je uspio završiti planirani diferencijalni stroj.

https://en.wikipedia.org/wiki/Difference_engine
http://web.studenti.math.pmf.unizg.h.../povijest.html

Ili, recimo, da je njegova "programerka" Ada Lovelace uspjela šarmirati Michaela Faradaya pjesničkim slikama kojih se ne bi posramio ni njezin otac, Lord Byron.

Dear Mr Faraday,

I am exceedingly tickled with your comparison of yourself to a tortoise. It has excited all my fun (& I assure you I have no little of that in me).

I am also struck with the forcible truth of your designation of my character of mind: “elasticity of intellect“.

It is indeed the very truth, most happily put into language.

You have excited in my mind a ridiculous, but not ungraceful, allegorical picture, viz:

that of a quiet demure plodding tortoise, with a beautiful fairy gambolling round it in a thousand radiant & varying hues; the tortoise crying out, “Fairy, fairy, I am not like you. I cannot at pleasure assume a thousand aerial shapes & expand myself over the face of the universe. Fairy, fairy, have mercy on me, & remember I am but a tortoise“.




https://findingada.com/blog/2012/09/...e-and-the-iet/

Što se tiče heretika, mislim da je Giordano Bruno bio u pravu ne samo u vezi 'mnoštva svjetova' čije je postojanje potvrdila suvremena astronomija, nego i svih ostalih teza, ali slabo divanim latinski, pa to nisam detaljno proučavala. Uglavnom, Crkva je tada gadno zastranila jer je bila u prilici prerasti iz frankenštajnovskog spoja judizma i poganizma u nešto koherentnije i suvislije. Ali to je već za neku drugu temu.

Jel voli netko steampunk?

[Diego Rivera]

Leteća kaže:

Babbage mi je vrlo interesantan. Katkad se uhvatim u razmišljanju kako bi svijet izgledao da je uspio završiti planirani diferencijalni stroj.

https://en.wikipedia.org/wiki/Difference_engine
http://web.studenti.math.pmf.unizg.h.../povijest.html

Ili, recimo, da je njegova "programerka" Ada Lovelace uspjela šarmirati Michaela Faradaya pjesničkim slikama kojih se ne bi posramio ni njezin otac, Lord Byron.

Neke Babbege-ove ideje su iskorištene i u razvoju današnjih, elektroničkih računala. Ali, njegovo se mehaničko računalo nikako ne bi moglo mjeriti sa današnjim suvremenim računalima.
Jer bi mehaničko računalo trebalo puno više energije za isti učinak elektroničkog računala.Zamisli da jedno računalo radi na benzin ili na struju i čuješ da drnda ko motor u autu ili usisavaču
Inače, Englezi su završili Babbageov diferencijalni stroj njemu u čast prije nekih 30 godina, ali bez ikakve praktične primjene,dakle čisto njemu u čast.

[Leteća]

Diego Rivera kaže:

Neke Babbege-ove ideje su iskorištene i u razvoju današnjih, elektroničkih računala. Ali, njegovo se mehaničko računalo nikako ne bi moglo mjeriti sa današnjim suvremenim računalima.
Jer bi mehaničko računalo trebalo puno više energije za isti učinak elektroničkog računala.Zamisli da jedno računalo radi na benzin ili na struju i čuješ da drnda ko motor u autu ili usisavaču
Inače, Englezi su završili Babbageov diferencijalni stroj njemu u čast prije nekih 30 godina, ali bez ikakve praktične primjene,dakle čisto njemu u čast.

Naravno. Ali računalo nije samo hardver, nego i softver:

Ada Lovelace, nicknamed by Babbage “The Enchantress of Numbers”, was impressed by Babbage’s Analytical Engine design and between 1842 and 1843 she translated an article by Italian mathematician Luigi Menabrea covering the engine. She then supplemented the article with notes of her own on the engine, with the notes being longer than the memoir itself. In these added notes, she included the world’s first computer program that would use the machine to calculate a sequence of Bernoulli numbers and has since been shown to be a valid algorithm that would have run correctly had the Analytical Engine ever been built.

Besides this, she also was one of the first to see that this computer Babbage designed could likely someday be used to do more than just crunch numbers, such as be used for music and other non-mathematical purposes.

http://www.todayifoundout.com/index....puter-program/

A i onda je sve drndalo, bučalo i smrdilo - vjerojatno to ne bi to nikome smetalo.

[Diego Rivera]

Leteća kaže:

A i onda je sve drndalo, bučalo i smrdilo - vjerojatno to ne bi to nikome smetalo.

Samo bih dodao (quotam te iako si u banu ) da je Babbage živio u vrijeme prije ikakve primjene elektriciteta. Otkrivanje električne struje i pratećih izuma (2. industrijska revolucija) je bila prekretnica koja ja zaokrenula tehniku 'za 180', jer električni uređaji (od svih vrsta elektromotora do svih vrsta računala) imaju jako puno prednosti u usporedbi s npr. motorima sa unutarnjim izgaranjem, ili mehaničkim računalima(neke od njih su velika korisnost, te velik raspon snaga) .Glavni nedostatak električnih naprava je to što izvor struje (električna mreža) mora biti uvijek dostupan, pa su takvi uređaji uglavnom statični, ili moraju imati akumulatore električne energije(baterije).

Nakon toga još važniji (za tehnologiju računala)je bio razvitak elektronike ( izum elektronske cijevi i kasnije tranzistora) i to je bio početak 3. industrijske revolucije koja još traje.
Tako da je Babbage imao dobru viziju svog računala, kojeg je teoretski mogao pogoniti i parni stroj, ali nije ga uspio završiti iz nekoliko razloga, a i da je to danas ne bi ništa značilo, ako bi razvoj elektrotehnike i elektronike išao istim ili sličnim putem.

[wand_1]

Diego Rivera kaže:

Samo bih dodao (quotam te iako si u banu ) da je Babbage živio u vrijeme prije ikakve primjene elektriciteta. Otkrivanje električne struje i pratećih izuma (2. industrijska revolucija) je bila prekretnica koja ja zaokrenula tehniku 'za 180', jer električni uređaji (od svih vrsta elektromotora do svih vrsta računala) imaju jako puno prednosti u usporedbi s npr. motorima sa unutarnjim izgaranjem, ili mehaničkim računalima(neke od njih su velika korisnost, te velik raspon snaga) .Glavni nedostatak električnih naprava je to što izvor struje (električna mreža) mora biti uvijek dostupan, pa su takvi uređaji uglavnom statični, ili moraju imati akumulatore električne energije(baterije).

Nakon toga još važniji (za tehnologiju računala)je bio razvitak elektronike ( izum elektronske cijevi i kasnije tranzistora) i to je bio početak 3. industrijske revolucije koja još traje.
Tako da je Babbage imao dobru viziju svog računala, kojeg je teoretski mogao pogoniti i parni stroj, ali nije ga uspio završiti iz nekoliko razloga, a i da je to danas ne bi ništa značilo, ako bi razvoj elektrotehnike i elektronike išao istim ili sličnim putem.

Moram samo dodati da je to sve točno, ali unatoč svemu tome digitalna računala ne bi mogla postojati bez da je Shannon razvio informacijsku teoriju komunikacija i bez da je von Neumann smislio arhitekturu suvremenog digitalnog računala.

[Nosonja_]

Diego Rivera kaže:

Tko će to znati?
Može biti da je bio genijalan što je bio 'čudan' ili 'čudan' zato što je bio genijalan.
Znam dosta o njemu, da je vjerovatno bolovao od bipolarnog poremećaja, u vrijeme kad nisu postojali nikakvi lijekovi za to.
Ali isto tako znam da je u nekim periodima života radio 18 sati dnevno, 7 dana u tjednu.
Nije on jedini takav od te 'bande'. Pogledaj malo Einsteina. Ili krajnje ekscentričnog tvorca prvog složenog računala, također Engleza Charlesa Babbage-a.
Galilelo Galileli, koji je bio glavni Newtonov uzor i predvodnik, je umro u kućnom pritvoru proglašen heretikom od strane Katoličke crkve.
Možda bi i on postigao puno više da je živio u Engleskoj, umjesto u Italiji.
Puno se stvari tu poklopilo, kad je Newton u pitanju.
Pravi čovjek u pravo vrijeme na pravom mjestu. Nije tako moralo biti-ali jest.

Nismo se mi baš sporazumjeli, nisam ja mislija na intelektualnu klimu u Engleskoj nego na mogućnost da je odbačenost i nesretno djetinstvo presudno utjecalo na Newtonov život, da je bilo drugačije možda bi bija ćinovnik ili vikar s obitelji i prijateljima, možda bi bio mnogo sretniji čovjek nego što je bio. Nije baš tema ali ovo bipoliranje mi strahovito ide na živce, valjda nema javne osobe koja u medijima nije nazvana bipolarcem, a evo čak i stoljećima mrtvi Newton je postao bipolarcem, čovjek za kojeg sam pišeš da je radio 18 sati dnevno i zasigurno je bio vrlo pažljiv i koncetriran, dok znamo da bipolarcima sve dosadi za 5 minuta, ali eto Newton bio bipolarac To "bipoliziranje" je isto u jednu ruku produkt industrijske revolucije, psihički bolest je postala tako reći nešto poželjno

Kad smo kod psihičkih bolestiju, u 20-om stoljeću su izumljeni svakakvi lijekovi za psihičke bolesti ali ipak nikoga ti lijekovi još nisu izliječili, valjda nekog vraga pomognu ali opet sve mi je to čudno. Posebno su mi čudni antidepresivi, živimo u dobu antidepresiva a depresija nikada više, kako to???? Očekiva bi čovjek da će depresija u dobu antidepresiva potpuno nestati kad vidi vraga širi se poput epidemije i po svjetskoj zdrastvenoj organizaciji depresija je jedan od najčešćih razloga izostanka s posla i smanjene radne učinkovitosti.

Industrijska revolucija nam je donijela golemi tehnički razvoj, kako je to utjecalo na nas?

Na početku kako sam već pisa katastrofalno, ljudi su bili nesretni, teško su radili, bili su vrlo lošeg zdravlja i sl. U 20-om stoljeću stanje se popravlja, uvode se mjere sigurnosti na radu, počelo se voditi briga o ekologiji, radnici su počeli dobivati plaću dostojnu za život. Gradovi u 20-om stoljeću doživljavaju velike promjene, sirotinjske radničke četvrti nestaju, grade se nove urbanizirane četvrti s svim popratnim sadržajima, gradovi dobijaju vodovod, kanalizaciju, električnu mrežu s javnom rasvjetom. Stanovi u zgradama kao i samostojeće kuće postaju primjerene za život, daleko iznad standarda čak i bogataša iz prošlosti, imaju izolaciju, grijanje, tekuću vodu, električne kućanske aparate, sredstva za komunikaciju, <aparate za zabavu poput radio prijemnika ili televizora.

Sad ćemo malo na najnovije doba, nisam baš posve na čisto da li industrijska revolucija još traje Recimo da traje ali krenulo je opet degradiranje, radnička prava se smanjuju, razlika izmedju bogatih i siromašnih se sve više povećava, ljudi su sve nesretniji unatoč već spomenutim antidepresivima. Tehnologija i dalje napreduje ali opet bi se lagano ogradio. Po mom mišljenju tehnologija je daleko više napredovala u 19-om i u prvoj polovici 20-og stoljeća, zapravo u zadnje vrime imamo neki selektirani rast(barem po mom mišljenju). Na svakom koraku danas se čuje kako tehnologija strašno napreduje, glavni dokaz za to je sveprisutni smartphone. Samo ja to gledam malo drugačije, uzmimo za početnu godinu 1985-u(Povratak u budućnost). Marty-u Mcfly-u ili bilo kojoj drugoj osobi koja bi došla iz 1985-e u 2015-u smaartphone bi se učinio kao neko čudo, ideš ulicom i pričaš, šalješ poruke, uspostavljaš videopozive, pregledavaš vijesti, fotografiraš i odmah gledaš snimljeno(nema razvijanja negativa), gledaš na njemu filomove i što već ne možeš činiti na njemu. Ali s druge strane kad bi Marty Mcfly ušao u neki dom ne bi uopće bio zaprepašten, sve bi mu bilo poznato, veš mašina, hladnjak, štednjak, televizor, ne bi ni moderni PC-i izazvao neko veliko čuđenje ako je Marty bio upućen u IT iz 1985-e. Marty-a ne bi puno začudilo ni prometala iz 2015-e, znao bi uliti benzin, prepozna bi volan i papučice zasigurno, pogledom u nebo bi prepozna više manje iste avione kao u 1985-oj.

Ne bi jedino prepozna smartphoneove, uređaje za virtualnu stvarnost i slična sranja koja uopće ne pridonose probitku ljudske vrste...

[Diego Rivera]

Nosonja_ kaže:

Nismo se mi baš sporazumjeli, nisam ja mislija na intelektualnu klimu u Engleskoj nego na mogućnost da je odbačenost i nesretno djetinstvo presudno utjecalo na Newtonov život, da je bilo drugačije možda bi bija ćinovnik ili vikar s obitelji i prijateljima, možda bi bio mnogo sretniji čovjek nego što je bio. Nije baš tema ali ovo bipoliranje mi strahovito ide na živce, valjda nema javne osobe koja u medijima nije nazvana bipolarcem, a evo čak i stoljećima mrtvi Newton je postao bipolarcem, čovjek za kojeg sam pišeš da je radio 18 sati dnevno i zasigurno je bio vrlo pažljiv i koncetriran, dok znamo da bipolarcima sve dosadi za 5 minuta, ali eto Newton bio bipolarac To "bipoliziranje" je isto u jednu ruku produkt industrijske revolucije, psihički bolest je postala tako reći nešto poželjno

Kad smo kod psihičkih bolestiju, u 20-om stoljeću su izumljeni svakakvi lijekovi za psihičke bolesti ali ipak nikoga ti lijekovi još nisu izliječili, valjda nekog vraga pomognu ali opet sve mi je to čudno. Posebno su mi čudni antidepresivi, živimo u dobu antidepresiva a depresija nikada više, kako to???? Očekiva bi čovjek da će depresija u dobu antidepresiva potpuno nestati kad vidi vraga širi se poput epidemije i po svjetskoj zdrastvenoj organizaciji depresija je jedan od najčešćih razloga izostanka s posla i smanjene radne učinkovitosti.

Ok, iako ovo nije tema, ali Newton je definitivno bio psihički nestabilna ličnost, njegov 'bipolarni poremećaj' kad je ostario se pretvorio u pravo ludilo.
Opsesivno je čitao bibliju, pokušavao matematičkim jednažbama opisati Boga,Isusa Krista.. sva sreća pa je sve bitno napravio ranije.
U takvom je stanju, eto i umro.
Ne znam koliko znaš o bipolarnom, ali postoje i manična stanja u toj bolesti, kad čovjek ima i previše (pishičke) energije. To su bili periodi kad je radio 18 sati dnevno. Kad je bio depresivan, sigurno nije.
A ovo šta kažeš da se svakome utrpava neka dijagnoza, pa recimo za Van Gogha, koji je živio u 19 stoljeću, se vjeruje da je bolovao od shizofrenije.
Prvi donekle učinkovit lijek za tu bolest je otkriven 1950.
Prije sam otvorio temu 'Genijalac i luđak su braća'. Zapravo ako je netko gednijalan u nekom smjeru najčešće ima i dozu ludila, ali obrat ne vrijedi. Ako je netko lud, ne znači da je genijalan. Od neke vrste psihoze boluje oko 3-4% svjetskog stanovništva, što nije zanemariv udio. I većina tih ljudi su sasvim prosječne inteligencije i sposobnosti, i ako uspiju svoju bolest dotjerati u red, ni po čemu se ne ističu, a najmanje po genijalnosti.

Industrijska revolucija nam je donijela golemi tehnički razvoj, kako je to utjecalo na nas?

Na početku kako sam već pisa katastrofalno, ljudi su bili nesretni, teško su radili, bili su vrlo lošeg zdravlja i sl. U 20-om stoljeću stanje se popravlja, uvode se mjere sigurnosti na radu, počelo se voditi briga o ekologiji, radnici su počeli dobivati plaću dostojnu za život. Gradovi u 20-om stoljeću doživljavaju velike promjene, sirotinjske radničke četvrti nestaju, grade se nove urbanizirane četvrti s svim popratnim sadržajima, gradovi dobijaju vodovod, kanalizaciju, električnu mrežu s javnom rasvjetom. Stanovi u zgradama kao i samostojeće kuće postaju primjerene za život, daleko iznad standarda čak i bogataša iz prošlosti, imaju izolaciju, grijanje, tekuću vodu, električne kućanske aparate, sredstva za komunikaciju, <aparate za zabavu poput radio prijemnika ili televizora.

Pa i danas u zemljama u razvoju, gdje industrijalizacija traje ili još nije niti počela, ljudi žive jako teško, i ispod svake razine standarda u razvijenom svijetu. Nije život isti u Americi, ili Europi i u Aziji, a pogotovo u Africi ispod Sahare.

Sad ćemo malo na najnovije doba, nisam baš posve na čisto da li industrijska revolucija još traje Recimo da traje ali krenulo je opet degradiranje, radnička prava se smanjuju, razlika izmedju bogatih i siromašnih se sve više povećava, ljudi su sve nesretniji unatoč već spomenutim antidepresivima. Tehnologija i dalje napreduje ali opet bi se lagano ogradio. Po mom mišljenju tehnologija je daleko više napredovala u 19-om i u prvoj polovici 20-og stoljeća, zapravo u zadnje vrime imamo neki selektirani rast(barem po mom mišljenju). Na svakom koraku danas se čuje kako tehnologija strašno napreduje, glavni dokaz za to je sveprisutni smartphone. Samo ja to gledam malo drugačije, uzmimo za početnu godinu 1985-u(Povratak u budućnost). Marty-u Mcfly-u ili bilo kojoj drugoj osobi koja bi došla iz 1985-e u 2015-u smaartphone bi se učinio kao neko čudo, ideš ulicom i pričaš, šalješ poruke, uspostavljaš videopozive, pregledavaš vijesti, fotografiraš i odmah gledaš snimljeno(nema razvijanja negativa), gledaš na njemu filomove i što već ne možeš činiti na njemu. Ali s druge strane kad bi Marty Mcfly ušao u neki dom ne bi uopće bio zaprepašten, sve bi mu bilo poznato, veš mašina, hladnjak, štednjak, televizor, ne bi ni moderni PC-i izazvao neko veliko čuđenje ako je Marty bio upućen u IT iz 1985-e. Marty-a ne bi puno začudilo ni prometala iz 2015-e, znao bi uliti benzin, prepozna bi volan i papučice zasigurno, pogledom u nebo bi prepozna više manje iste avione kao u 1985-oj.

Ne bi jedino prepozna smartphoneove, uređaje za virtualnu stvarnost i slična sranja koja uopće ne pridonose probitku ljudske vrste...

Zapravo je trenutni napredak u smjeru automatizacije industrije, sve više poslova obavljaju strojevi, a istovremeno se broj stanovništva brzo povećava, drugim riječima ima sve manje posla, a sve više ljudi, barem kad je industrija u pitanju. A svi ovi uređaji što si nabrojao imaju sve više elektronike u sebi. Naravno da hladnjak i dalje radi po zakonima termodinamike( iz 19.stoljeća) kao i prije 30 godina, ali razlika ipak postoji iz hladnjaka nekad i sada. O televizoru da ne pričam, a računala su postala obična svakodnevnica što prije nije bio slučaj. I najgori i naslabiji smartphone ima procesor jači od onog koji je 1969 poslao ljude na Mjesec i vratio ih na Zemlju.

[Nosonja_]

Diego moj, ne razumjemo se mi i dalje, samo ti si mi jedini sugovornik

Ti o strojevima, ja o ljudima.....

[Foetor Ex Ore]

Ovo nije industrijsko nego tehnološko doba.

[Nosonja_]

Foetor Ex Ore kaže:

Ovo nije industrijsko nego tehnološko doba.

Koja je točno razlika?

Parni stroj je bio vrh tehnologije tog doba

[NCC-1702]

Teoretski, još smo u doba prve industrijske revolucije. Njemačka većinu struje dobiva na ugljen. Kina isto. Fosilna goriva nam daju cca 80 posto energije. Politički i ekonomski kolonijalizam je na vrhuncu. Roblje sa istoka nam šiva majice za dolar dva koje se prodaje u trgovačkom centru za 100. Od tuda toliko trgovačkih centara, pokreće je ekonomija skoro pa nultog troška proizvodnje, moćne i visokotehnološke logistike te specijaliziranog i centraliziranog menadžmenta i marketinga. Istočnoindijska kompanija na desetu. Umjesto oružane represije imate represiju neravnomjerne raspodjele resursa i gladi.

[Loui]

Koliko bi trebalo vremena da se pođe sve od nule ponovo da sad iskrcaš 5miliona inženjera svih vrsta i 5mil radnika na neki imaginarni kontinent tipa Europa i da sve ispočetka delaju imaju samo npr puške noževe i mačeve krampove i lopate i sve knjige iz svoje struke kolkio bi im trebalo da naprave prvi iphone ili vw golf space shutle uz svo znanje ali bez iceg materijalnog od tehnike

[somied]

Pomrli bi masovno od gladi. Pogotovo ovi inzinjeri.

Potpuno ti je krivi miks. Trebalo bi dosta godina da se vratimo, stoljece-dva. Ako mogu lupati od oka.