Centralno grijanje na drva - vol. 3

[zoki ticić]

Skleky, što se tiče potrošnje izolacija je najbitnija, potom iskoristivost peći pa kvaliteta drva i loženja. Iako posuda nije na pravom mjestu, nije od životne važnosti da ju odmah premjestiš ali sigurnjak je na mjestu gdje u slučaju kuhanja izaziva još veću havariju. Trebalo bi otprilike exp posudi i sigurnjaku zamijeniti mijesta a ako ti je najdalje grijaće tijelo manje toplo pojačaj pumpu u 3 brzinu .

Poslano sa mog M351 koristeći Tapatalk

[skleky]

zoki ticić kaže:

Skleky, što se tiče potrošnje izolacija je najbitnija, potom iskoristivost peći pa kvaliteta drva i loženja. Iako posuda nije na pravom mjestu, nije od životne važnosti da ju odmah premjestiš ali sigurnjak je na mjestu gdje u slučaju kuhanja izaziva još veću havariju. Trebalo bi otprilike exp posudi i sigurnjaku zamijeniti mijesta a ako ti je najdalje grijaće tijelo manje toplo pojačaj pumpu u 3 brzinu .

Poslano sa mog M351 koristeći Tapatalk

Ok, hvala zoki. Ništa sad ću prvo sredit tu instalaciju, probat izbalansirat sistem (malo sam gledao i svi su mi radijatori na regulacijskom ventilu, onaj inbus ključ otvoreni do kraja), pa izlacija, a onda bar neki manji AT, kad nemam mjesta za veći.
Pitanje, može li AT biti smješten dalje od peći? U podrumu ispod kuće imam mjesta, ali to je 20m udaljeno od peći??

[ramzay]

Spremnik može biti ispod i iznad kotla , može biti udaljen i 20 metara od kotla , s tim da se onda moraš organizirati za tu situaciju , budući nemaš termosifonike , zaštitu kotla od kuhanja moraš izvesti kako se šika, znači Samson i Caleffi zaista moraju biti u funkciji.

Ono što je bitno je da smanjiš gubitke kroz te dugačke cijevi, ili da ih provedeš kroz korisne prostore tako da onda njihovo hlađenja nije gubitak.

U prvom dijelu ove sekcije opisao sam jednu moju situaciju 35 m podzemne instalacije o kotla do potrošaća .. imao sam 50 % gubitaka .

Opiši malo taj magistralni vod , kuda prolazi koliko koljena i krivina bi imao .

[MaxKZ]

Pozdrav,
imam pitanje, nedavno naletjeh u jednome od naših dućana na slijedeću peć BURNIT WBS ACTIVE :
http://www.sunsystem.bg/en/otoplenie/details.php?id=147
Znači tro prolazni kotao potpomognut sa ventilatorom, sa velikom zapreminom vode i velikim bunkerom. Nakon još malo istraživanja našao da je i izlaz temperature dima < 150
http://bettaheat.com/en/product/soli...nit-wbs-active
Pokušao sam pretraživati forume, ali kod naših susjeda ima samo par postova. U SLO o elektronici, a u SRB nezadovoljan korisnik vezano uz potrošnju.
Ima li tko više saznanja o kotlu te kako vam se čini ? Svaki info i mišljenje je dobro došlo.

[Lee Champa]

MaxKZ kaže:

....Nakon još malo istraživanja našao da je i izlaz temperature dima < 150
........ nezadovoljan korisnik vezano uz potrošnju......

Ovo ne može biti! Tako niska temperatura dimnih plinova i lik se žali na potrošnju - jedno pobija drugo!

[ramzay]

Ma potrošnje je velika zato što razvija katran kad ga zapališ odozdol , Sve je to isto kao i Centrometal . Kad ga zapališ po "pajdinoj strini"potrošnja pada , taj podatak o dimu je izmišljen , to je EPP . realno je 250 C

[MaxKZ]

Sve jasno, sumnjivo i meni. Zato sam i postavio pitanje da cujem misljenja, a mozda se i javi netko tko ga ima ili zna nekoga tko je u vlasnistvu istog.

[zoki ticić]

Po presjeku je nešto slično tvt standard a meni je plamen šibao u dimnjaču ko na mlažnjaku. Od mene palac dolje.

Poslano sa mog M351 koristeći Tapatalk

[Dimitrije]

renato2107 kaže:

Ako hoćeš veću autonomiju, veći spremnik...tj. još jedan u seriju, staviš ventil da zadnji možeš zaobići i vozi miško. Kotao ti je očito dosta da sve pokrije. Samo mi nije jasno da na -25 ti spremnik s loženjem i pola, drži cijeli dan, a sad na +5 do +10 isti ne može izdržati 2 dana. U jednom slučaju ja razlika unutarnje i vanjske temp 40°C a u drugom 15°C

Možda odgovor leži u činjenici da gotovo sve prostorije grijem radijatorima. Ipak je podno ili/i zidno grijanje u prednosti po akumulaciji temperature.

[pzec]

Dimitrije kaže:

Možda odgovor leži u činjenici da gotovo sve prostorije grijem radijatorima. Ipak je podno ili/i zidno grijanje u prednosti po akumulaciji temperature.

Imaš kubne metre prostora koje trebaš grijati. Da li će biti podno ili radijatori svejedno, svaki način ima svoje prednosti i mane. Tvojih 300 m3 treba početnih 10-12 kWh za prosječnu temperaturu od 22°C, istu treba održavati 24 sata. Od punog spremnika od 1000 litara imaš 52-55 kWh energije koju možeš potrošiti. Ako je dovoljno za jedan dan onda ložiš jednom, ako nije dva puta i tada bi trebalo stalno grijati nekom nižom temperaturom pa se prostor manje hladi i samim tim i potrošnja drva je manja. Takav način je podno grijanje i to je prednost nad grijanjem radijatorima.

[pzec]

MaxKZ kaže:

Sve jasno, sumnjivo i meni.

Omjer masa kotla i količina vode u kotlu je bitan za dobro izgaranje i dobar rad kotla. Ako grijemo veliku količinu vode sa malo energije tada dimni plinovi mogu biti ispod 150°C, puno prolaza. Da bi isti mogli završiti u dimnjaku koristimo prinudni dovod zraka ventilatorom pa tako izgleda da je sve savršeno što u praksi nije, povećanje potrošnje drva je neizbježno.
Temperatura dima može biti i kod kotla tipa Viadrus ispod 150°C kad je temperatura ražarenih drva preko 800°C, ispravnim doziranjem zraka.
Nismo vidjeli rezultat mjerenja gubitka spremnika nakon 8-10 sati hlađenja temperaturom okoline.

[pzec]

skleky kaže:

Ok, znači na taj ventil ju stavit, a ne na povrat hladne vode u peć. A kako ju stavit, samo naopačke okrenut ili, nisam shvatio silvestra2. Ako ju okrenem naopačke nemam prostora za stavit ju prema dolje s jednim koljenom.
Čime se to da izbalansirat?

Posuda može biti i tako kako je sad, možeš je odvojiti i staviti jedan t-komad na cijev, posudu na bočni priključak a sigurnosni ventil gore na t-komad gdje je sad posuda.
Balansiranje će pomoći da malo smanjiš potrošnju koja je inače u redu za sistem koji imaš i prostor koji griješ. Bez regulacije temperature polazne temperature prema radijatorima nema uštede drva. Spremnik ne štedi, pomaže kotlu za bolje izgaranje i daje neke mogućnosti korištenja spremljene energije po potrebi, kada postoje uvjeti za isto.
Balansiranje po udaljenosti radijatora od kotla, najbliže zatvori povrat više, najdalji ostaviti potpuno otvoreno. Svi radijatori bi trebali grijati podjednako.
Zrak sa kojim imaš problema može biti od pregrijavanja kotla preko 85°C ili neispravne posude, probaj je tankim drvetom lupati, mora se čuti zvuk lima, ako je tup zvuk onda je neispravna posuda.

[MaxKZ]

pzec kaže:

Omjer masa kotla i količina vode u kotlu je bitan za dobro izgaranje i dobar rad kotla. Ako grijemo veliku količinu vode sa malo energije tada dimni plinovi mogu biti ispod 150°C, puno prolaza. Da bi isti mogli završiti u dimnjaku koristimo prinudni dovod zraka ventilatorom pa tako izgleda da je sve savršeno što u praksi nije, povećanje potrošnje drva je neizbježno.
Temperatura dima može biti i kod kotla tipa Viadrus ispod 150°C kad je temperatura ražarenih drva preko 800°C, ispravnim doziranjem zraka.
Nismo vidjeli rezultat mjerenja gubitka spremnika nakon 8-10 sati hlađenja temperaturom okoline.

Niste, bez da se naljutite kada bude vidjet cete. Vezano uz dim na viadrusu stvarno ne bi komentirao .

[Lee Champa]

pzec kaže:

..i tada bi trebalo stalno grijati nekom nižom temperaturom pa se prostor manje hladi i samim tim i potrošnja drva je manja......

Ne bu baš tak uočljivo išlo!
Ak je neko gladen, moraš mu dati jesti. Ak mu ne daš jesti pa kad mu daš onda puno poždere! Na koncu si na istom, pod istim uvjetima!

[pzec]

MaxKZ kaže:

Niste, bez da se naljutite kada bude vidjet cete. Vezano uz dim na viadrusu stvarno ne bi komentirao .

Zašto bi se ljutio na prikazani rezultat, imam spremnik od 475 litara i trošim ga 3 sata nakon izgaranja drva, kada isti čeka jutro od 22 na večer do 7 ujutro drugi dan onda ga potrošim za 2 sata istom temperaturom polaznog voda, to je u praksi.
Nije isto kad u spremnik u donju zonu dolazi topla voda iz radijatora, ili kad ujutro dođe hladna i zauzme prostor od oko 1/7. Gubitak spremnika nije 50% kako se može protumačiti iz toga što sam napisao, ali postoji i ne može se tako jednostavno izračunati.

[pzec]

Lee Champa kaže:

Ne bu baš tak uočljivo išlo!
Ak je neko gladen, moraš mu dati jesti. Ak mu ne daš jesti pa kad mu daš onda puno poždere! Na koncu si na istom, pod istim uvjetima!

Kad bi taj netko imao termostat koji mu određuje količinu hrane u nekom vremenu onda je isto, pošto žlica može biti mala ili velika onda stvarno nije isto.

[bob4]

kada isti čeka jutro od 22 na večer do 7 ujutro drugi dan onda ga potrošim za 2 sata istom temperaturom polaznog voda, to je u praksi.

Da li bilo išta bolje da se taj rezervoar još dodatno izolira ? Možda ima netko sa takvim iskustvom ?

[Lee Champa]

pzec kaže:

Kad bi taj netko imao termostat koji mu određuje količinu hrane u nekom vremenu onda je isto, pošto žlica može biti mala ili velika onda stvarno nije isto.

Je, al on viče....sem gloden.......od male žlice!

[pzec]

bob4 kaže:

Da li bilo išta bolje da se taj rezervoar još dodatno izolira ? Možda ima netko sa takvim iskustvom ?

Ispod tvorničke izolacije od spužve 5 cm kamena vuna, okolo, dolje i gore koliko je moglo stati. Sistem cijevi i radijatora ima oko 80 litara hladne vode, kad ta voda od 20°C dođe u donju zonu spremnika to je najveći gubitak, nakon toga temperatura od 40°C ulazi u spremnik i to može trajati 2 sata. Sasvim dovoljno za jutarnje grijanje prije prve vatre. Praksa pokazala da je najbolje koristiti vodu iz spremnika neposredno nakon izgaranja drva, tako od prve do zadnje vatre koja puni spremnik za drugi dan.

[bob4]

Ćitam još jednom, pa još jednom

imam spremnik od 475 litara i trošim ga 3 sata nakon izgaranja drva, kada isti čeka jutro od 22 na večer do 7 ujutro drugi dan onda ga potrošim za 2 sata istom temperaturom polaznog voda, to je u praksi.

Po meni; to je isto. Prva opcija je dok je kuća topla, zgrijana i u nastavku OK 3 sata. Ujutro kad se kuća ohladi na noćnu temperaturu sasvim je normalno da će biti manje od 3 sata, kao u onoj dnevnoj opciji.

Još jedno pitanje; koliko je tih tvojih 5cm vune pomoglo ?