Podno grijanje

[riba34]

Koje podne obloge najbolje staviti kod podnog grijanja ?
Buduci imam klasicno centralno grijanje i renoviram cijeli stan, razmisljam o postavljanju podnog grijanja...da ili ne ?

[turboCRO]

davorradman kaže:

Hvala, ali to mi nije baš to što tražim.. Mislim, dok je sezona grijanja, koja traje 6 mjeseci, nije 6 mjeseci -20.. Trebaju mi prosjeci.

Trebaju mi brojevi koliko kwh više se potroši po za 10, 15, 20 cm XPS, uz izoliran pod i krov.

Ako će mi sa extra 5 cm XPS račun za grijanje biti 500kn manji godišnje, a platit ću to 10 000kn više, 20 godina mi je ipak predug period povrata. Radije bih to uložio u bolji ventilacijski sustav npr. Ili na skuplje A+++ uređaje.

Pa fasada po ljeti opet ima funkciju sprječavanja zagrijavanja nije da ti fasada samo zimi koristi.. Osobno ne gledam fasadu kao nešto što mi se mora otplatiti kada kuća bez fasade niti je estetski lijepa, niti možeš reći da je završena tako da...

[zokys]

davorradman kaže:

Meni isto plin izgelda kao najbezbolnija varijanta, pogotovo jer ga već imam gdje sada živim i radi jako dobtro. Ali mi ne da vrag mira, pa istražukem toplinske pumpe. Sa priključkom za plin, nije puno jeftinija instalacija :/

Kolega TurboCro, da li imaš negdje izvor za isplativost debljine stiropora za naše podneblje (kontinent)?
Nakon koliko godina se isplati 20cm vs 15cm XPS?

Zasto XPS, a ne EPS?
Namjeravas hodati po fasadi?

[Tunjica]

riba34 kaže:

Koje podne obloge najbolje staviti kod podnog grijanja ?
Buduci imam klasicno centralno grijanje i renoviram cijeli stan, razmisljam o postavljanju podnog grijanja...da ili ne ?

U igri su ti višeslojni parket (dvoslojni i troslojni) rađen za podno grijanje i pločice. Navodno da ima i laminata rađenog za podno, o ovome se raspitaj.

[davorradman]

zokys kaže:

Zasto XPS, a ne EPS?
Namjeravas hodati po fasadi?

Paaa..Sad kad si spomenuo, da.. Zato i postam ovdje
Čitao sam većinom na američkim stranicama, ali sad kad sam provjerio, kaže da tehnologija proizvodnje u USA i EU nije ista. Tamo XPS za istu debljinu ima bolja svojstva. Ali ovdje kod nas ne. Hvala na hrani za mozak!

A i stari mi je u CH na baušteli, pa je navikao sve predimenzionirati, jer rade po tom njihovom minergie standardu, prave kuće za nukleani holokaust

Za zidove ću onda gledati običan stiropor. Eventualno bi možda za ispod temeljne ploče bilo bolje ići sa XPS.

[Mekto]

davorradman kaže:

Paaa..Sad kad si spomenuo, da.. Zato i postam ovdje
Čitao sam većinom na američkim stranicama, ali sad kad sam provjerio, kaže da tehnologija proizvodnje u USA i EU nije ista. Tamo XPS za istu debljinu ima bolja svojstva. Ali ovdje kod nas ne. Hvala na hrani za mozak!

A i stari mi je u CH na baušteli, pa je navikao sve predimenzionirati, jer rade po tom njihovom minergie standardu, prave kuće za nukleani holokaust

Za zidove ću onda gledati običan stiropor. Eventualno bi možda za ispod temeljne ploče bilo bolje ići sa XPS.

To apsolutno nije tocno, mozda neka fus sljaka, bas sad gluposti pricas. Ako ista zapad i razvijeni svijet rade sa inzenjerske strane to je optimizacija, a ne predimenzioniranje.

Kome pobogu treba XPS-ekstrudirani polistrien (jer vidim da ne kuzis da te kratice oznacavaju razlicte materijale) na fasadi, na cijeloj fasadi? Radi se o istoj vrsti polimera kao kod EPS - ekspandirani polistiren, ali iako je polaziste bio maltene isti polimer finalni proizvod ima drasticno razlicitu strukturu, a time i mehanicka svojstva. Drasticno je razlicita cijena, a i namjena.

Tlacna cvrstoca je kljucno svojstvo uz izolacijska svojstva i dok bi ti na fasadu stavljao xps (ogromne tlacne svrstoce), dvoumis se da li bi bilo zgodno POD TEMELJ staviti xps

Pa ak ti stari radi sto radi, tek mi tad nisu jasne ove sve gradevinske peripetije koje spominjes.

[Mekto]

Tunjica kaže:

U igri su ti višeslojni parket (dvoslojni i troslojni) rađen za podno grijanje i pločice. Navodno da ima i laminata rađenog za podno, o ovome se raspitaj.

U igri su SVE obloge koje je proizvodac namjenio da se koristi sa podnim, a to je danas doslovno sve. Parket, laminat, plocice, epoxy, svasta.

Balkan je sto se podnog tice ostao tamo negdje u osamdesetima i u obzir samo dolaze plocice. Naravno da u ovisnosti o koeficijentu prolaska topline ovisi dimenzioniranje sustava podnog grijanja i da ce najveci otpor pruzati parket, onda laminat i tek onda plocice, no sve sto je certificirano radi najnormalnije i bez problema se koristi.

[davorradman]

Mekto kaže:

Tlacna cvrstoca je kljucno svojstvo uz izolacijska svojstva i dok bi ti na fasadu stavljao xps (ogromne tlacne svrstoce), dvoumis se da li bi bilo zgodno POD TEMELJ staviti xps

Pa ak ti stari radi sto radi, tek mi tad nisu jasne ove sve gradevinske peripetije koje spominjes.

Malo si predoslovno shvatio, a ja se nespretno izrazio..

Pod deku U SVAKOM SLUČAJU XPS (tvrdi), a razmišljao sam i na fasadu, ali evo od toga sam recimo odustao, pa će ići EPS (meki).

Što se tiče predimenzioniranja, referiram se jedostavno na usporedbu amerikanaca i europe. Tamo su mi na forumima (gdje sudjeluju znanstvenici i izvođači, greenbuildingadvisor) doslovno rekli da ići ab ploču preko 4 inch (10cm) je ludost. A u toj famoznoj CH je minimum 22.

[BatmanBg]

davorradman kaže:

Tamo su mi na forumima (gdje sudjeluju znanstvenici i izvođači, greenbuildingadvisor) doslovno rekli da ići ab ploču preko 4 inch (10cm) je ludost. A u toj famoznoj CH je minimum 22.

Računaj njihovu težinu objekta kuće od 100 m2 koja je rađena u drvu i naše gradnje gdje ima hrpetina cigle, gornja ploča, crijep, žbuka, estrih i šta ne još ja kad gledam njihove gradnje kuće u usporedbi sa našom gradnjom njima i nije potrebna deblja AB ploča od 10 cm i to im je previše.

Mislim da je kod njih najteži materijal koji se ugraduje su OSB ploče i drveni nosači grede gornje konstrukcije.

[davorradman]

BatmanBg kaže:

Računaj njihovu težinu objekta kuće od 100 m2 koja je rađena u drvu i naše gradnje gdje ima hrpetina cigle, gornja ploča, crijep, žbuka, estrih i šta ne još ja kad gledam njihove gradnje kuće u usporedbi sa našom gradnjom njima i nije potrebna deblja AB ploča od 10 cm i to im je previše.

Mislim da je kod njih najteži materijal koji se ugraduje su OSB ploče i drveni nosači grede gornje konstrukcije.

Ma jok, ja napisao na threadu da je brick&mortar
Radio temu za izvođenje podnog grijanja u AB Ploči u zidanoj kući.

Ali nebitno. Svakako da ce neću kokošariti za 10 kubika betona. Kako statičar izračuna tako ide, pa i malo više možda.

[zokys]

davorradman kaže:

Paaa..Sad kad si spomenuo, da.. Zato i postam ovdje
Čitao sam većinom na američkim stranicama, ali sad kad sam provjerio, kaže da tehnologija proizvodnje u USA i EU nije ista. Tamo XPS za istu debljinu ima bolja svojstva. Ali ovdje kod nas ne. Hvala na hrani za mozak!

A i stari mi je u CH na baušteli, pa je navikao sve predimenzionirati, jer rade po tom njihovom minergie standardu, prave kuće za nukleani holokaust

Za zidove ću onda gledati običan stiropor. Eventualno bi možda za ispod temeljne ploče bilo bolje ići sa XPS.

toplo ti preporucujem nesto ovog tipa...kaze/laze "selo" da ima 20% bolja svojstva od obicnog EPS-a

[The unforgiven]

davorradman kaže:

Malo si predoslovno shvatio, a ja se nespretno izrazio..

Pod deku U SVAKOM SLUČAJU XPS (tvrdi), a razmišljao sam i na fasadu, ali evo od toga sam recimo odustao, pa će ići EPS (meki).

Što se tiče predimenzioniranja, referiram se jedostavno na usporedbu amerikanaca i europe. Tamo su mi na forumima (gdje sudjeluju znanstvenici i izvođači, greenbuildingadvisor) doslovno rekli da ići ab ploču preko 4 inch (10cm) je ludost. A u toj famoznoj CH je minimum 22.

O kojoj ti AB deci pricas?

Temeljnoj ili medjukatnoj?

Jer temeljna i ide nekih 12cm (govorim o varijanti sa temeljima i nadtemeljima) a medjukatna od 16 do 18cm barem, i u zadnje vrijeme ta varijanta istiskuje prije puno vise koristene fert medjukatne konstrukcije.

Manje od 16cm nisam vec dugo vidio, govorim o obiteljskim kucama novogradnja, a cak ni kod starogradnje se nikad ne spusta ispod 12cm, bar koliko sam ja vidio kuca a vidio sam poprilicno.

A XPS ide na kompletne temelje, nadtemelje i u zavisnosti od visine objekta i ponekad iznad visine prve ploce, i to iznutra i izvana (temelj i nadtemelj), a nekad se stavlja i ispod same ploce sve ovisi o projektantu i kolicini novaca.

Sto se tice fasada, ja jos uvijek dajem prednost vuni nego stiroporu, iako da bi to bilo sve kako treba, treba sloziti ventiliranu fasadu, a to se kod nas ne radi, ili se radi jako rijetko.

[davorradman]

The unforgiven kaže:

O kojoj ti AB deci pricas?

Temeljnoj ili medjukatnoj?

Ja:
I am from Europe, we build exclusively from brick and concrete here, which makes some thing more complicated.

Odgovor od editora stranice, koji inače piše kolumne na mnogim američkim portalima o građenju:
Most concrete slabs (including between-floor slabs) are considerably less than 9 inches thick. Four inches is more typical.



Da, ne bih trebao previše pratiti amere, ali jebiga kad pričaju engleski

U svakom slučaju idem na debelu masivnu međukatnu ploču.
A i dolje će biti deblja radi termalne mase, čini mi se.

The unforgiven kaže:

A XPS ide na kompletne temelje, nadtemelje i u zavisnosti od visine objekta i ponekad iznad visine prve ploce, i to iznutra i izvana (temelj i nadtemelj), a nekad se stavlja i ispod same ploce sve ovisi o projektantu i kolicini novaca.

Tako je i stari rekao, kaže najednostavnije rješenje za riješiti taj termalni most je jednostavno svugdje okolo naokolo sveg betona u zemlji staviti XPS. Ne znam da li bih što uštedio da tražim alternativu.
Svakako bi išao barem 10cm XPS ispod cijele temeljne ploče.

The unforgiven kaže:

Sto se tice fasada, ja jos uvijek dajem prednost vuni nego stiroporu, iako da bi to bilo sve kako treba, treba sloziti ventiliranu fasadu, a to se kod nas ne radi, ili se radi jako rijetko.

Upravo to su informacije na koje sam i sam naletio i zašto sam presjekao da jednostavno idem na stiropor. jednostavnije rješenje i jeftinije.

Hvala na odgovoru!

[BatmanBg]

zokys kaže:

Prilog 18107

toplo ti preporucujem nesto ovog tipa...kaze/laze "selo" da ima 20% bolja svojstva od obicnog EPS-a

Za grafitnoi stiropor ide i drugo ljepilo u prosjeku skuplje, grafitni je dobar u onom slučaju ako iz neke mogućnosti nemožete ići na deblji zbog nekog razloga.

Po ovoj tablici ispada da je 15 kilski najbolje isplativiji u odnosu na klasični EPS a ako se ide na 20-25 kilski onda je mala razlika i upitna isplativost u odnosu na cijenu..

Za cijenu klasičnog od 10 cm za tu cijenu dobiješ grafitni od 7-8 cm.

[sandymandy]

Diegos kaže:

Može li mi tko reći koliki je preporučeni protok vode kroz krugove podnog grijanja. Meni je oko 1 l/min kad su svi ventili otvoreni.

Preporučeni protok u podnom grijanju ti se računa po formuli:

Q = L/40
Q [l/min] - protok
L [m] - dužina kruga

npr. za krug dužine 100m, preporučeni protok Q je 2,5 l/min.
Ako je tebi sa potpuno otvorenim ventilima na svakom krugu max. 1l/min onda imaš preslabu pumpu. Ne znači da to neće grijati, nego će podno koje je inače tromo, biti još tromije u zagrijavanju prostora.

[matisse9]

Što mislite o Variotherm opremi za podno grijanje?

[davorradman]

Da li se isplati sam kupovati materijal, tj barem te cijevi? Da li izvoditelji uzimaju maržu na te stvari, ili je bolje keširati sve, pa nek radi kako zna i umije?

Tj, točnije, da li ima pravilo, kada se ugovara posao, da se dobije predračun sa stavkama, pa da vidiš da li možeš slučajno što ukokošariti?

[Trudna foka]

Moze li se ugraditi iznad plocica

Poslano sa mog HTC 10 koristeći Tapatalk

[Lee Champa]

Može, ali podižeš pod do 10cm.

[viz]

Je pa kaj onda kaže:

...Najčešće jedan termostat može upravljati sa 4 ili 6 motora, a na jednu automatiku možeš spojiti 6-8 termostata, neki i više, ako ti fali staviš još jednu automatiku. Za termostate i automatike nije nužno da budu bežični jer su daleko skuplji, bolje je žičana veza. ...
Regulacijski ormarići sa lokalnim automatikama i termostatima nemaju veze sa pumpom. Oni upravljaju samo sa krugovima podnog, jedino što ih veže zajedno ali samo ako je tako izvedeno, to je komanda koja će gasiti pumpu ako ni jedan termostat nije uključen da pumpa nebi izgorjela jer nema kamo gurati vodu, ako postoji prestrujni ventil koji osigurava minimalno strujanje unutar kruga pumpe onda ta komanda za pumpu nije bitna, razlika je samo u tome što ona i dalje radi te troši struju iako su svi krugovi zatvoreni (termostati isključeni)

Imamo toplinsku pumpu koja ima mogućnost upravljanja sa miš-ventilom, cirkulacijskom crpkom, prestujnim ventilima za pasivno hlađenje - Siemens RVS21 upravljanje.
U planu je samo podno i stropno grijanje/pasivno hlađenje (bez radijatora...).
Toplinska pumpa ima vanjski osjetnik temperature koji preko odabrane krivulje grijanja, regulira temperaturu polaza. Kako sam uzeo i sobni panel toplinske pumpe koji na sebi ima i termostat, sa tim panelom/termostatom mogu upravljati sa toplinskom pumpom i tako da ako odaberem adaptivnu krivulju rada, toplinska pumpa odredi automatski adaptiranu krivulju rada prema kojoj će raditi preko termostata na panelu i vanjskog osjetnika topline.
Kako bih htio imati regulaciju i u drugim sobama osim dnevnog boravka gdje bi bio glavni panel, potrebni su mi termostati, aktuatori i automatika za njihovo spajanje (ako je ona i potrebna...).
Vidim da bi trebala svaka prostorija imati termostat, kao i svaki krug podnog bi trebao imati aktuator.
Kako bih trebao posložiti sustav da sve dobro radi? Mislim da nebi bilo dobro staviti u dnevni boravak dva termostata (panel od toplinske pumpe i sobni termostat)...
Mogu li u dnevnom boravku imati panel sa termostatom, koji upravlja sa pumpom i miš-ventilom, bez da imam u krugovima dnevnog boravka aktuatore i termostat ili se to drugačije odrađuje?