Thread za luđake koji skupljaju kemikalije

[Štreberica]

body00 kaže:

uhh... onda je to opasnije nego što sam mislio. stehiometriju smo imali u šk ali sam dobru većinu zaboravio xD a tvari ima na njuškalu, kila tj. litra navedenih je 60kn. koji bi bio recimo najbolji omjer?

Ne mogu to znati ako ne znam na kakvu HNO3 misliš. Nije bezopasno i ne bih preporučila nekom tko ne zna baš ništa o tome kako pri tome osigurati sebe i okolinu. I svakako bi bilo preporučljivo prvo probati s manjim količinama da vidiš što se događa uz manju opasnost da se udesiš.

[mejl201]

Pozdrav,

Da li mi možete reći koji se kemijski elementi iz periodnog sustava mogu nabaviti za kolekciju u relativno čistom sastavu (koncetracija elementa preko 95%). Pretpostavljam da bi se skoro svi metali mogli samo je pitanje koliko su rijetki i skupi. Isto tako pretpostavljam da na elemente sedme periode ne treba ni pomišljati.

Ako već negdje u ovoj šumi od kemijanja ima ovo napisamo molim vas da mi napišete gdje da ne moram sve čitati.

Evo ja ću ovdje napisati koje elemente zajedno sa atomskim brojem i okvirnom cijenom po gramu pretpostavljam da mogu nabaviti, a vi slobodno demantirajte ili dodajte što smatrate da je nabavljivo. U popisu elemenata su isključeni elementi sedme periode i oznakom # ispred atomskog broja sam označio elemente koje pretpostavljam da su nabavljivi.

Hvala,


Elementi :
Atomski broj Kemijski element Cijena po kilogramu u USD
1 Vodik 7,000
2 Helij
3 Litij
4 Berilij
5 Bor
6 Ugljik
7 Dušik 5,610
8 Kisik
9 Fluor
10 Neon
11 Natrij
12 Magnezij 5,800
#13 Aluminij 6,000
#14 Silicij 60,000
15 Fosfor
16 Sumpor
17 Klor
18 Argon
19 Kalij
20 Kalcij
21 Skandij
#22 Titanij 8,000
23 Vanadij 14,330
24 Krom 9,590
25 Mangan 1,500
#26 Željezo
27 Kobalt 46,000
28 Nikal 54,050
#29 Bakar 8,284
#30 Cink
31 Galij 525,000
32 Germanij 940,000
33 Arsen 1.433,000
34 Selenij 85,000
35 Brom
36 Kripton
37 Rubidij
38 Stroncij
39 Itrij 45,000
40 Cirkonij 4,474
41 Niobij
42 Molibden 30,000
43 Tehnecij
44 Rutenij
45 Rodij 80,000
#46 Paladij
#47 Srebro 1.022,000
48 Kadmij 4,190
49 Indij 590,000
#50 Kositar 16,675
51 Antimon 6,240
52 Telurij
53 Jod
54 Ksenon
55 Cezij
56 Barij 100,000
57 Lantan 3,860
58 Cerij 2,960
59 Praseodimij 36,250
60 Neodimij 37,190
61 Prometij
62 Samarij 4,270
63 Europij 369,600
64 Gadolinij 9,500
65 Terbij 650,000
66 Disporzij 70,640
67 Holmij
68 Erbij
69 Tulij
70 Iterbij
71 Lutecij
72 Hafnij
73 Tantal 150,000
74 Wolfram 24,000
75 Renij 5,000
76 Osmij
77 Iridij
#78 Platina 54.000,000
#79 Zlato 53.000,000
80 Živa 17,400
81 Talij
#82 Olovo 3,975
83 Bizmut 18,700
84 Polonij
85 Astat
86 Radon

[Štreberica]

mejl201 kaže:

Da li mi možete reći koji se kemijski elementi iz periodnog sustava mogu nabaviti za kolekciju u relativno čistom sastavu (koncetracija elementa preko 95%).

http://www.theodoregray.com/periodic...wToGetOne.html (ako se možeš snaći sa stranicama na engleskom)

Ono što ja "napamet" znam da se pojedinačno može LAKO nabaviti:
2 Helij - baloni punjeni njime
6 Ugljik - grafit (ugljeni štapić), dijamant (rekla sam lako, ne i jeftino )
#13 Aluminij - alufolija vjerojatno zadovoljava
16 Sumpor - trebale bi imati "poljoprivredne ljekarne" (na kile)
#26 Željezo - čavli, oni hrđajući
#29 Bakar - npr. bakrena žica
#47 Srebro
74 Wolfram - žarna nit iz obične žarulje
#79 Zlato
80 Živa - u termometru
#82 Olovo - sačma


Inače (da napišem i nešto "on topic" u strožem smislu ), par "kemikalija" koje sam u zadnje vrijeme otkrila da se u običnim dućanima mogu naći u (za potrebe kućnih pokusa) praktički 100%-tnoj čistoći: natrijev benzoat (konzervans) i vitamin C (ne onaj u šumećim tabletama, nego baš čisti prah kao dodatak prehrani). Odolite napasti da ih promiješate, istraživanja pokazuju da tako može nastati malo benzena, koji je otrovan i kancerogen. Radije promiješajte otopinu natrijeva benzoata s otopinom limunske kiseline (limunska kiselina monohidrat isto se prodaje među prehrambenim proizvodima tj. kao konzervans) - vidjet ćete lijep i mirisan primjer kako iz jače kiseline i jače baze nastaju slabija baza i slabija kiselina

[Mongostin1]

Ako se pak u gugl utipka „benzene preparation“ otvorit će vam mnoštvo zanimljivih stvarčica gdje vam kazuje da se može pripraviti na jako puno načina.
Evo nekoliko laboratorijskih metoda pravljenja benzena (C6H6): http://www.transtutors.com/chemistry...f-benzene.aspx , http://www.tutorvista.com/content/ch...reparation.php
Ovdje sam ugledao najjeftinije i najjednostavnije dobivanje benzena: http://amasci.net/index.php?topic=232.msg2827#msg2827


Moguće da bi iskuhavanje otopine natrijevog benzoata s vitaminom C (L-askorbinska kiselina) isto dalo benzen, ali to je jako nategnuta ideja. Dobiva se tako da se pomiješa natrijev benzoat i čisti vitamin C koji se otope u vodi i tako zagrijavaju, zatim se destilira to sve.
A kad se koristi limunska kiselina postoji li mogućnost nastajanja i malo benzojeve kiseline?

Benzen se možda može dobiti već žarenjem benzojeve kiseline (treba imati aparaturu za destilaciju i skupljati što se bude destiliralo).

[Mongostin1]

body00 kaže:

Trebam ih samo pomiješati skupa i onda zagrijem da voda ispri i ovo što ostane je KNO3?

Prvo moraš razaznati oćeš li HNO3 ulijevati u bezvodni kalijev hidroksid ili u vodenu otopinu kalijeva hidroksida ili pak obrnuto, da u HNO3 polako ubacuješ KOH.
Tko nije sam u stanju dobiti kalijev nitrat, neka ga ni ne radi. Tu sam nepromjenjivog mišljenja.
Empirijskih propisa pak ne znam jer se pripravom kalijevog nitrata nisam bavio.

Inače, na ovom forumu se je jako puno puta govorilo o ovom spoju. I na raznim mjestima po Internetu (imaš sinteza KNO3 koje to jedva da jesu), a jedno od tih mjesta je i ovo: http://amasci.net/index.php?topic=72.0 , gdje je lijepo napisano da nije zabranjena prodaja, već je zabranjeno prodavati bilokom, i naravno ne više "na kile"

[Mongostin1]

Štreberica kaže:

Može biti. Ali i ne mora. (uranin tj. fluorescein godinama je korišten za bojenje rijeke Chicago na Dan svetog Patricka, ali onda je zamijenjen bojom koja se smatra ekološki sigurnijom). Inače, boje u vodotoke ponekad ubacuju i istraživači radi jednostavnog praćenja povezanosti podzemnih voda.

Kad sam davno bio u jednom napuštenom vojnom objektu koji se sada pretvara u vinske podrume i gljivarnik (barem neke koristi što donosi novac, a ne trune samo od sebe bez razloga), naišao sam na nekoliko bačava (neke otvorene a neke su zatvorene) u kojima stoji ta ista zelena tekućina, na vrhu koje je kao nekakva crna masa se stvorila od dugo stajanja ili je pak nešto zagoreno bačeno po njoj /vrlo moguće/, ali zanimljivo je pak to što su mjehurići ostali zarobljeni

[Sagittarius01]

mejl201 kaže:

Pozdrav,

Da li mi možete reći koji se kemijski elementi iz periodnog sustava mogu nabaviti za kolekciju u relativno čistom sastavu (koncetracija elementa preko 95%). Pretpostavljam da bi se skoro svi metali mogli samo je pitanje koliko su rijetki i skupi. Isto tako pretpostavljam da na elemente sedme periode ne treba ni pomišljati.

Ako već negdje u ovoj šumi od kemijanja ima ovo napisamo molim vas da mi napišete gdje da ne moram sve čitati.

Evo ja ću ovdje napisati koje elemente zajedno sa atomskim brojem i okvirnom cijenom po gramu pretpostavljam da mogu nabaviti, a vi slobodno demantirajte ili dodajte što smatrate da je nabavljivo. U popisu elemenata su isključeni elementi sedme periode i oznakom # ispred atomskog broja sam označio elemente koje pretpostavljam da su nabavljivi

Daju se nabaviti gotovo svi navedeni (neće ići astat, radon, ovisno polonij, tehnecij i prometij), no to je samo mogućnost.
Mnogi se mogu u prihvatljivo čistom stanju pronaći u predmetima iz običnog kućanstva, neki u raznim dućanima, neki od trgovina kemikalijama koje uglavnom ne posluju sa sitnima.
Neke možeš pronaći kod privatnih trgovaca i kemičara uglavnom iz inozemstva, s raznih specijaliziranih stranica, ebaya i od tek ponekih iz Hrvatske.

Obična žarulja jedan je od sjajnih kućanskih izvora relativno čistih elemenata: Al kapa, Cu vodiči u samom balonu obloženi Ni-om, W nit i podupiračke žice od Mb-a.

Na njuškalu se da pronaći podosta metala i plinova.
Neke se elemente lako da izolirati doma iz kućanskih proizvoda.

Ovo je samo komadić informacija za ozbiljnog sakupljača elemenata.
Sakupljanje elemenata može biti jedinstveno i iznimno zanimanje.
Nisi ništa specificirao, a o mnogočemu ovisi nabavljivost, zainteresiranost kao glavni čimbenik.

[r1chard]

Ako netko zna, koji je ovo spoj, neka vrsta termita ?

[Štreberica]

r1chard kaže:

Ako netko zna, koji je ovo spoj, neka vrsta termita ?

Rekla bih da je netko pametno kombinirao dvije reakcije - vulkan (amonijev dikromat) i faraonovu zmiju (živin(II) tiocianat). Dakle, na foliju je prvo stavljeno malo bijelog praha Hg(SCN)2, pa na to puno narančastog (NH4)2Cr2O7. Kad većina dikromata izgori u vrlo tamno zeleni Cr2O3, toplina dođe do tiocianata te on počne goriti, pri čemu nastaju "bijele zmije" (iako mi se čine malo prebijele za to, obično su smeđe/žute).
Predobra ideja ako je stvarno ta kombinacija (a inače je možda neka još i bolja ideja ) Uglavnom, za dikromatni vulkan sam prilično sigurna, izgleda jako tipično za to, ali nisam tako sigurna što je još unutra što proizvodi "zmije" (iz samog takvog "vulkana" ne mogu nastati).

[r1chard]

Možda ovo ?
http://www.sciencemuseum.org.uk/~/me...fireworks.ashx

Ali čini mi se da je ova reakcija na gifu puno brža ...

[Štreberica]

r1chard kaže:

Možda ovo ?
http://www.sciencemuseum.org.uk/~/me...fireworks.ashx

Ali čini mi se da je ova reakcija na gifu puno brža ...

Ta zmija bi morala biti crna jer se sastoji uglavnom od ugljika Možda bi i moglo biti brže budući da se unutar tog "vulkana" može postići veća temperatura nego ovako kao na tom linku. A možda je i ubrzana snimka.

[ProfesorK]

Moze pomoc pravio sam srebrov nitrat reakcijom srebra sa nitratnom kiselinom i kada je reakcija zavrsila nekoliko kristala mi je palo na ruku i ostaale su neke crne mrlje malo zuckaste zuta je valjda od nitratne kiseline a mene zanima kako to uklonit sa prsta probo sam sa acetonom sa amonijakom ali nista pa eto ako vi zznate nesto recite HITNO http://tinypic.com/r/22mgat/5

[Štreberica]

ProfesorK kaže:

Moze pomoc pravio sam srebrov nitrat reakcijom srebra sa nitratnom kiselinom i kada je reakcija zavrsila nekoliko kristala mi je palo na ruku i ostaale su neke crne mrlje malo zuckaste zuta je valjda od nitratne kiseline a mene zanima kako to uklonit sa prsta probo sam sa acetonom sa amonijakom ali nista pa eto ako vi zznate nesto recite HITNO http://tinypic.com/r/22mgat/5

Nikako. To (crno) je srebro, ne možeš ga otopiti ni u čemu što ne bi otopilo i kožu. Nestat će tijekom par tjedana kad se koža prirodno oljušti. Možeš probati octom, možda otopi dio (ako je dio srebrov oksid), ali dio će gotovo sigurno ostati. Žuto je posljedica ksantoproteinske reakcije dušične kiseline s proteinima iz kože, da, isto tako možeš jedino čekati da se koža oljušti. Ni jedno ni drugo neće ostaviti šire ni dugoročne posljedice na zdravlje.

[Ana Jebenjina]

body00 kaže:

Evo ljudi kao i mnogi od vas pokušao sam nabaviti kalijev nitrat kojeg nažalost više nigdje nema za kupit. Sad razmišljam da ga doma napravim s nitratnom kiselinom i kalijevim hidroksidom: HNO3+KOH--->KNO3+H20
Ima li netko iskustva s time i dali znate koliko bi se od litre kiseline i kile hidroksida dobilo KNO3? Trebam ih samo pomiješati skupa i onda zagrijem da voda ispri i ovo što ostane je KNO3?

Možeš ga još uvijek nabavit samo što nije na "refužu" (maloprodaja), a to znači da ostaje samo vreća od 25 kg.
S razlogom su povukli maloprodaju i ne prodaju ga više svakome, jer se zakon rigorozno promjenio. Kako nitratna kiselina tako i salitra zahtjeva veliku opreznost i iskustvo. Jedna zanimljivost o kalijevom nitratu : "Nekoć se mislilo da kalijev nitrat uzrokuje impotenciju, i još uvijek se izbjegava u prehrani vojnika, iako nema znanstvenog dokaza za takva svojstva."

[body00]

Evo imam jedno pitanje za kemičarku ili bilo koga ko se u ovo razumije. Dakle u 2.raz.gimn. učimo te malo kompliciranije kem. jednadžbe. E sad, muči mi izjednačavanje lijeve i desne strane. U principu znam, znam kod jednostavnijih, ali kod većih u dužih, s više članova me jako bumi jer kad npr. izjednačim kisik onda mi se mjenja kalcij koji sam prethodno izjednačio. I tako nikako da izjednačim do kraja. E sad, bi li mogao netko objasniti kako da ne dođe to toga što sam prije napisao. Bio bih mu jako jako zahvalan
Npr. 3H2CO3+2Al(OH)3--->Al2(CO3)3+6H20
Nemam pojma kako samo do toga došli xD

[Štreberica]

body00 kaže:

Evo imam jedno pitanje za kemičarku ili bilo koga ko se u ovo razumije. Dakle u 2.raz.gimn. učimo te malo kompliciranije kem. jednadžbe. E sad, muči mi izjednačavanje lijeve i desne strane. U principu znam, znam kod jednostavnijih, ali kod većih u dužih, s više članova me jako bumi jer kad npr. izjednačim kisik onda mi se mjenja kalcij koji sam prethodno izjednačio. I tako nikako da izjednačim do kraja. E sad, bi li mogao netko objasniti kako da ne dođe to toga što sam prije napisao. Bio bih mu jako jako zahvalan
Npr. 3H2CO3+2Al(OH)3--->Al2(CO3)3+6H20
Nemam pojma kako samo do toga došli xD

Nemam vremena objašnjavati ti u detalje niti je ovo mjesto za to, ali evo hint: pokušaj promatrati ione (CO3^2-) kao cjeline, a ne kao pojedinačne atome.
Takva pitanja pitaj na Kemija - pomoć pa će vjerojatno naići netko tko ti može objasniti korak po korak.

[ProfesorK]

zna li netko gdje bih mogao naci magnezij u prahu zivim u BiH i nigdje nema nista za kupit gledao sam po youtubu i zna li netko kako izbaditi anodu iz bojlera vecinom se pravi od magnezija sad imam stari bojler al neznam kako izvaditi to ili ako ima nesto deugo slmolim vas recite iiii ak ima netko viska bili poslao

[ProfesorK]

e ovako cistio sam staru kucu i nasao sam 2 boce klorovodicne kiseline 20% znaci to je tu stajalo desetak godina i sad jeli kiselina povecala koncentraciju ili smanjila kroz tih deset godina a ubacio sam aluminija u casu s to kuselinom i odmah je picela reagirat a kod 19% koju iima kupit u trgovini reakcija pocinje tek nakon 30 sekundi i kraj kiselina nasao sam i petrolej valjda se koristio za lampe sad moze li mi netko rec sastav tog petroleja znaci star je oolko deset godina od cega se tad pravio i to i za kiseline pozdrav i da nasao sam nesto za polkoprivredu taakodjer dosta staaro puse na talijanskom u nazivu je Fe a prah je crvenkasto smedje boje i sad jel noguce da je to zezeljezov oksid ili

[sal_mirabilis]

ProfesorK kaže:

e ovako cistio sam staru kucu i nasao sam 2 boce klorovodicne kiseline 20% znaci to je tu stajalo desetak godina i sad jeli kiselina povecala koncentraciju ili smanjila kroz tih deset godina a ubacio sam aluminija u casu s to kuselinom i odmah je picela reagirat a kod 19% koju iima kupit u trgovini reakcija pocinje tek nakon 30 sekundi i kraj kiselina nasao sam i petrolej valjda se koristio za lampe sad moze li mi netko rec sastav tog petroleja znaci star je oolko deset godina od cega se tad pravio i to i za kiseline pozdrav i da nasao sam nesto za polkoprivredu taakodjer dosta staaro puse na talijanskom u nazivu je Fe a prah je crvenkasto smedje boje i sad jel noguce da je to zezeljezov oksid ili

Ako su bile dobro začepljene, vjerojatno se samo malo klorida oksidiralo do klora i napravilo nešto plastici okolo (znam da to voli požutjeti s vremenom). Moguće da to onda i pomogne brže maknuti sloj aluminijevog oksida s površine.

Petrolej je smjesa alkanâ i koječega u manjim količinama.

Moguće da je nekad bilo željezo u prahu, a sad da je hrđa. Pročitaj cijeli opis, ili si ga baci na guglovog prevoditelja. Neće biti savršen prijevod, ali valjda će ti reći više od "Fe".

[sal_mirabilis]

Za slučaj da netko već nije dojavio: u dućanima se sad može naći tzv. sol s manje natrija. Likovi stave kalijev klorid (ja sam našao jednu gdje su zamijenjene dvije trećine).

Ako nekomu jako treba kalijev klorid, a ne može nabaviti p.a., treba samo kupiti tu sol i onda se zafrkavati s frakcijskom kristalizacijom. Kalijev klorid se u vreloj vodi više otapa od natrijevog, a u hladnoj nešto manje pa se mogu u nekoj mjeri razdvajati.