Matematičari vs. Fizičari vs. Udavače

[C. F. Gauss]

Hilbert: "Die Physik ist für Physiker eigentlich zu schwer." (Fizika je za fizicare zapravo pre teska)

mukotrpak kaže:

Matematičari su alatničari fizičara.

To se bi dalo precizirati: Losi matematicari su alatnicari fizicara, los matematicar bez problema rijesava osrednji problem za fizicara. Prosjecni matematicar ce, ako mu se da, fizicaru u pauzi ili kraj rucka rijesiti neki malo tezi problem. Vrhunski matematicar ce raditi na svome, okolo njega ce fizicari cekati, da li mogu koristiti nesto od otpada za neke njihove zasad teske probleme (kao sto lisice i vrane cekaju, kad vukovi jos jedu).

Najbolji dokaz je Witten, odnosno njegova jedinstvenost. Kao fizicar rijesio je matematicki problem.

[skeptik]

C. F. Gauss kaže:

Hilbert: "Die Physik ist für Physiker eigentlich zu schwer." (Fizika je za fizicare zapravo pre teska)

Matematika je suviše važna da bi bila prepuštena matematičarima.

[C. F. Gauss]

skeptik kaže:

Postoji prirodno uređenje skupa
{logika, matematika, fizika, kemija, biologija, medicina}...

{filozofija, logika, matematika, fizika, kemija, biologija, medicina, psihologija, sociologija}

skeptik kaže:

...što je znanost slijeva udaljenija, to ju manje treba poznavati.

I zato bas u medicini, psihologiji a pogotovo sociologiji imamo uzasne interpretacije rezultata (lose izvedenih) empirickih istrazivanja.

Matematika je suviše važna da bi bila prepuštena matematičarima.

[greengold]

Ta matematika je od Hilberta, jako apstraktna, npr teorija grupa, zatim topologija, teorija brojeva. Sam Hilbert je rekao da je prije njega matematičar mogao dobro poznavati sva područja, a danas je to nemoguće. Iuzetak je možda Terrence Lao, ali on kao da nije čovjek, već dijete nekih naprednih vanzemaljaca.

Čini mi se, ne da mi se čini, nego pouzdano mogu reći, da je puno teže neki vrhunski znan. rad iz matematike čitati, nego recimo iz kemije, fizike. Uz pretpostavku da osoba ima sličnu razinu znanja iz tih znanosti. Matematika zahtjeva baš neprestano korištenje kombinatoričkog razmišljanja, zahtjeva to i fizika kod rješavanja nekog zadatka i kemija, ali ne u tolikoj mjeri koliko matematika, recimo kad govorimo o teoriji skupova, kombinatorici.

A opet s druge strane, mogu reći da praktički sav matematički aparat koji nam treba u praksi, znači deiferencijalne jednadžbe, inegrali prosječan pojedinac s afinitetom iz tih područja može shvatiti i razumijeti. Dok, prosječan student ne može baš tako razumijeti Galloisova polja, ili razumijeti onaj znan. rad o razmaku između prostih brojeva. A u praksi, ako želite riješiti neki teh. problem vama ne treba poznavanje metrike prostih brojeva već da dobro vladate i razumijete limese, integrale i derivacije.

Fizika je jedina znanost koja koristi trigonometriju i vektore. Dif. jednadžbe se koriste u ekonomiji, elektrotehnici, biologiji, ali kutevi, krakovi, vektori jedino fizici ? Dobro koriste se fazori u elektrotehnici, a elektrotehnika, ona teorijska je dio fizike (elek. i magnetizam). u sam da su fizičari izumili vektore, prvo su se tamo počeli koristiti

[skeptik]

C. F. Gauss kaže:

{filozofija, logika, matematika, fizika, kemija, biologija, medicina, psihologija, sociologija}

{filozofija, logika, matematika, fizika, kemija, biologija, medicina, psihologija, sociologija, politika, sretno društvo}

[kofilica]

greengold kaže:

Ta matematika je od Hilberta, jako apstraktna, npr teorija grupa, zatim topologija, teorija brojeva. Sam Hilbert je rekao da je prije njega matematičar mogao dobro poznavati sva područja, a danas je to nemoguće. Iuzetak je možda Terrence Lao, ali on kao da nije čovjek, već dijete nekih naprednih vanzemaljaca.

Čini mi se, ne da mi se čini, nego pouzdano mogu reći, da je puno teže neki vrhunski znan. rad iz matematike čitati, nego recimo iz kemije, fizike. Uz pretpostavku da osoba ima sličnu razinu znanja iz tih znanosti. Matematika zahtjeva baš neprestano korištenje kombinatoričkog razmišljanja, zahtjeva to i fizika kod rješavanja nekog zadatka i kemija, ali ne u tolikoj mjeri koliko matematika, recimo kad govorimo o teoriji skupova, kombinatorici.

A opet s druge strane, mogu reći da praktički sav matematički aparat koji nam treba u praksi, znači deiferencijalne jednadžbe, inegrali prosječan pojedinac s afinitetom iz tih područja može shvatiti i razumijeti. Dok, prosječan student ne može baš tako razumijeti Galloisova polja, ili razumijeti onaj znan. rad o razmaku između prostih brojeva. A u praksi, ako želite riješiti neki teh. problem vama ne treba poznavanje metrike prostih brojeva već da dobro vladate i razumijete limese, integrale i derivacije.

Fizika je jedina znanost koja koristi trigonometriju i vektore. Dif. jednadžbe se koriste u ekonomiji, elektrotehnici, biologiji, ali kutevi, krakovi, vektori jedino fizici ? Dobro koriste se fazori u elektrotehnici, a elektrotehnika, ona teorijska je dio fizike (elek. i magnetizam). u sam da su fizičari izumili vektore, prvo su se tamo počeli koristiti

Vrijedi li to npr. za tok kompresibilnog fluida u zakrivljenoj cijevi?

[skeptik]

kofilica kaže:

Vrijedi li to npr. za tok kompresibilnog fluida u zakrivljenoj cijevi?

Mislim da je tvrdnja bila (bar kako sam ju ja shvatio) da prosječan inžinjer može shvatiti koncept parcijalnih diferencijalnih jednadžbi. E sad, je li to baš točno ...

U svakom slučaju, na Zemlji ima više ljudi koji razumiju parcijalne diferencijalne jednadžbe nego onih koji razumiju Galoisovu teoriju.

EDIT: Ovo mi je 9.000-ti post.

[JPK]

Razlika između matematičara i fizičara je u tome što matematičari obično nisu sposobni primijeniti modele na stvarnost.

Taj je korak netrivijalan i treba imati određenu količinu intuicije da bi se shvaćalo gdje i kakvu aproksimaciju napraviti da bi matematički model postao primijenjiv na stvarni problem.
Drugim riječima, potrebno je znati gdje i kako prekršiti pravila da bi se dobio željeni rezultat.
No, matematički je um poput školskog štrebera - njemu su sva pravila jednako važna, apsolutno se grozi prekršiti bilo koje i nije sposoban razlučiti bitna pitanja od nebitnih (u danoj situaciji).

To se vidi i po tome kako je tekao proces kojim su u zadnjih par desetljeća biologija i ekonomija naglo počele postajati kvantitativne - većinu posla su napravili bivši fizičari.
Matematičari povijesno nisu baš uspješni kad promijene struku.

A vidi se i po tome koliko su matematičari skloniji vjerovati u boga u odnosu na ostale prirodoznanstvenike.

[skeptik]

greengold kaže:

Ta matematika je od Hilberta, jako apstraktna, npr teorija grupa, zatim topologija, teorija brojeva.

Zapravo, osnovni koncepti i tvrdnje teorema u teoriji brojeva nisu uopće jako apstraktni. No neki dokazi teorema (npr. Wilesov dokaz Fermatove slutnje) to jesu.

[kofilica]

skeptik kaže:

Mislim da je tvrdnja bila (bar kako sam ju ja shvatio) da prosječan inžinjer može shvatiti koncept parcijalnih diferencijalnih jednadžbi. E sad, je li to baš točno ...

U svakom slučaju, na Zemlji ima više ljudi koji razumiju parcijalne diferencijalne jednadžbe nego onih koji razumiju Galoisovu teoriju.

To je istina ako gledamo samo koncept. Ali ako gledamo matematički pristup tom problemu... Meni recimo ovo http://www.amazon.com/Mathematical-T.../dp/0199679223 nije ništa jednostavnije
od Galoisove teorije. Dapače.

EDIT: Ovo mi je 9.000-ti post.

Čestitam. :klap:

EDIT: Pretpostavljala sam da ona knjiga iz numerike nije ono što tražiš. Možda se javi netko tko se bolje razumije u to područje.

[skeptik]

JPK kaže:

Razlika između matematičara i fizičara je u tome što matematičari obično nisu sposobni primijeniti modele na stvarnost.

Mislim da opet treba napraviti distinkciju između "čistih" i primjenjenih matematičara.
Na studiju matematike u Zagrebu, "čista" (tj. teorijska) matematika je samo jedan od smjerova:
https://www.math.pmf.unizg.hr/hr/pravila-ocjenjivanja-0
Pogledaj si malo koje sve predmete slušaju studenti ostalih smjerova, pa ćeš možda i promjeniti mišljenje.

JPK kaže:

A vidi se i po tome koliko su matematičari skloniji vjerovati u boga u odnosu na ostale prirodoznanstvenike.

To sam i ja primjetio. Ja bih to objasnio sklonošću matematičara da se bave apstraktnim idealnim strukturama.

[JPK]

skeptik kaže:

Mislim da opet treba napraviti distinkciju između "čistih" i primjenjenih matematičara.
Na studiju matematike u Zagrebu, "čista" (tj. teorijska) matematika je samo jedan od smjerova:
https://www.math.pmf.unizg.hr/hr/pravila-ocjenjivanja-0
Pogledaj si malo koje sve predmete slušaju studenti ostalih smjerova, pa ćeš možda i promjeniti mišljenje.

Pa gle, ako me zanima razlika između matematičkog i fizikalnog načina razmišljanja, onda valjda neću ići gledati rubna i interdisciplinarna područja poput primijenjene matematike, nego njihove čiste oblike.

Isto tako, neću gledati studijske programe danas, kad je interdisciplinarnost glavni buzzword i fakulteti nerijetko stavljaju čudne kolegije samo zato da bi bili u trendu i dobili novac iz kakvog EU fonda, nego ću gledati kako se stvar razvijala kroz povijest.

[skeptik]

kofilica kaže:

To je istina ako gledamo samo koncept. Ali ako gledamo matematički pristup tom problemu... Meni recimo ovo http://www.amazon.com/Mathematical-T.../dp/0199679223 nije ništa jednostavnije
od Galoisove teorije. Dapače.

To je primjer knjige mehanike fluida za matematičare. No postoje i knjige mehanike fluida za fizičare, kao i knjige mehanike fluida za inženjere. Ove potonje također sadrže parcijalne diferencijalne jednadžbe i praktične metode rješavanja istih, na način na koji inženjeri to mogu razumjeti i primjeniti u praksi. Naravno, inženjeri (a bogme ni fizičari) neće rješiti Millennium Problem Navier-Stokesove jednadžbe, ali iz njihove perspektive to i nije osobito važan problem.

Uostalom, svaka grana matematike se može učiniti toliko apstraktnom da ju samo vrhunski matematičari mogu potpuno razumjeti. Npr. svaka prodavačica u dućanu razumije aritmetiku prirodnih brojeva, unatoč činjenici da ne razumije Godelove teoreme nekompletnosti za Peanove aksiome.

[kumek]

skeptik kaže:

{filozofija, logika, matematika, fizika, kemija, biologija, medicina, psihologija, sociologija, politika, sretno društvo}

Sve je to džaba ako nema alkohola.

[skeptik]

kumek kaže:

Sve je to džaba ako nema alkohola.

Pa tome i služe kemičari.

[Tika]

kumek kaže:

Sve je to džaba ako nema alkohola.

Napokon nešto pametno ovdje. Iako, načele me godine, ne mogu više 3 pive popiti bez da iduća 3 dana gmižem ko kišna glista.

[kumek]

Tika kaže:

Napokon nešto pametno ovdje. Iako, načele me godine, ne mogu više 3 pive popiti bez da iduća 3 dana gmižem ko kišna glista.

Treninga ti fali.... treninga.....

[kumek]

skeptik kaže:

Pa tome i služe kemičari.

Dakle najvažnija znanost je.........

[Tika]

kumek kaže:

Treninga ti fali.... treninga.....

Mislila sam te pitati ako si voljan izbaždariti me.

[skeptik]

kumek kaže:

Dakle najvažnija znanost je.........

Filozofija, jer od nje sve počinje.