Blaženka Divjak

[theremin1]

The Great Duck kaže:

Meni je jedan ugledni profesor sa Sveučilišta u Zagrebu pred par tjedana rekao da je Divjakica dok je bila prorektorica namjerno sjebala nešto oko studijskih programa (navodno s ciljem da se od studenata lakše iskamči plaćanje studija), i da su se planirale neke tužbe protiv nje, za koje su pravnici rekli da bi bile dobivene na sudu, ali se na kraju pod pritiskom sveučilišne uprave odustalo od te službe.
Doduše, dotični jest frend s Barišićem, pa ne znam koliko ima istine u tome.

Meni su rekli da je žena vrlo ok. Problem-solving orijentirana matematičarka. Sušta suprotnost kulturi rektorata. Pitanje je samo koliko će imati živaca raditi i boriti se s onima kojima je rješavanje problema gadljivo.

[KatarinaRi]

Ima divan osmjeh

[morote]

Profesoricu Divjak je na faksu pratio glas čvrste, nepopustljive, ali poštene. Također pričalo se da se kod nje ne može sredit ispit i da takve stvari dočekuje na nož.

Uglavnom po meni, a kod nje sam položio matematiku, super izbor za ministricu. Zbilja sve najbolje i nadam se da će donijeti kvalitetu kakva nama treba.

[north wind]

Slažem se s komentarima o njezinom poštenju i sposobnostima. Kao bivša prorektorica u mandatu rektora Bjeliša radila je odlično taj posao i bila bi vjerojatno dobila izbore za rektoricu, da Boras nije imao toliko lobiranje od strane Crkve. Izgubila je od njega samo za 4 glasa, od nekih oko 90 glasova, a on je jedva prošao. Samo za 1 glas je uopće dobio izbore za rektora... Boras je ne može smisliti, jer je: pametna žena, nije crkvenjakinja, matematičarka kojoj nije lako muljati, okrenuta modernizaciji sveučilišta a ne vraćanju unatrag, ne potiče klijentelizam, nego znanstveni rad.. Sve suprotno od njega.

[Mirko_M]

Predavala mi je matematiku neposredno nakon što je diplomirala. Znala je dobro motivirati, predavala je na jako razumljiv i prihvatljiv način. Duhovita i tolerantna. Iako me osobno matematika nikad nije posebno zanimala, svom silom je iz mene htjela izvući znanje da mi zaključi četvorku

[Smotani2]

Bubochka kaže:

Jel možeš malo detaljnije o ovome za nas koji ne znamo ništa o dotičnoj?

Predmet na faksu koji ona predaje, a kojeg na ispitu prođe obično jedna osoba u generaciji. Drugim riječima, onaj koji ne uspije kolokvirati, sa velikom sigurnošću može prekrižiti faks.

[Lord Byron]

Smotani2 kaže:

Predmet na faksu koji ona predaje, a kojeg na ispitu prođe obično jedna osoba u generaciji. Drugim riječima, onaj koji ne uspije kolokvirati, sa velikom sigurnošću može prekrižiti faks.

Bez konkretnih podataka o tome kolika je ukupna prolaznost na predmetu u odnosu na ukupnu prolaznost na studiju, ove rečenice su puka tlapnja. Čak i ako je prolaznost nešto niža, to još uvijek ne mora značiti da je nastavnik loš - možđda je materija teška, možda se studenti zajebavaju...

Ako sam dobro shvatio, najveći dio studenata ispit položi kroz kolokvije. To nije argument za pljuvanje - naprotiv, to je dobro.

[Beljki]

Smotani2 kaže:

Predmet na faksu koji ona predaje, a kojeg na ispitu prođe obično jedna osoba u generaciji. Drugim riječima, onaj koji ne uspije kolokvirati, sa velikom sigurnošću može prekrižiti faks.

Ako nema visoku i lakopopustljivu prolaznost to pokazuje da nije potpala pod van i unutarinstitucionalni pritisak zadnjih godina* koji trazi propustanje gomile studenata koji de facto ne trebaju studirati i cime se zatvaramo u krug opadanja kvalitete u kompletnom skolsko-znanstveno-privrednom sustavu. Ponasanje u skladu sa principima i zahtjevima struke i nepopustanje pritiscima je svakako pozitivna karakteristika.

Naravno to je samo drugacije tumacenje tvrdnje o niskoj prolaznosti, sto ne znaci da je tocno, sam znaci da se necije djelovanje ne moze tako jednostrano tumaciti bez malo detaljnijih uvida u problem.

*iz niza razloga poput politicke odluke dizanja postotka visokoobrazovanih, demogafije koja dovodi do nesrazmjera kvota na faksevima i zavrsenih maturanata te posljedicno smanjenja konkurencije, straha visokoobrazovnih institucija od gubitka posla zbog manjka studenata u takvoj demografskoj situaciji, uloge studentskih ocjena u valorizaciji nastavnika, opceg opadanja kognitivnih sposobnosti u internet generacijama itd.

[Smotani2]

Beljki kaže:

Ako nema visoku i lakopopustljivu prolaznost to pokazuje da nije potpala pod van i unutarinstitucionalni pritisak zadnjih godina* koji trazi propustanje gomile studenata koji de facto ne trebaju studirati i cime se zatvaramo u krug opadanja kvalitete u kompletnom skolsko-znanstveno-privrednom sustavu. Ponasanje u skladu sa principima i zahtjevima struke i nepopustanje pritiscima je svakako pozitivna karakteristika.

Naravno to je samo drugacije tumacenje tvrdnje o niskoj prolaznosti, sto ne znaci da je tocno, sam znaci da se necije djelovanje ne moze tako jednostrano tumaciti bez malo detaljnijih uvida u problem.

*iz niza razloga poput politicke odluke dizanja postotka visokoobrazovanih, demogafije koja dovodi do nesrazmjera kvota na faksevima i zavrsenih maturanata te posljedicno smanjenja konkurencije, straha visokoobrazovnih institucija od gubitka posla zbog manjka studenata u takvoj demografskoj situaciji, uloge studentskih ocjena u valorizaciji nastavnika, opceg opadanja kognitivnih sposobnosti u internet generacijama itd.

Što je visoka prolaznost?
10?
20?
50?
Poanta priče je da je FOI fakultet na kojem se djeca nisu došla zajebavati i krasti dane (kao na mnoga veleučilišta) već marljivo uče.
Ako je kod jedne statistike ili programiranja ili mreža prolaznost 3x veća nego kod tih odabranih poglavlja iz matematike (naročito stoga što je to dosta nebitan predmet za tu struku) onda nešto nije u redu s profesorom.

Ne mogu zaboraviti kako na mom faksu mnogi nisu nikad diplomirali jer nisu mogli položiti njemački (a zeznuli su se pa ostavili taj predmet za zadnji).

Ego ih pere, ego...

[Lord Byron]

Smotani2 kaže:

Poanta priče je da je FOI fakultet na kojem se djeca nisu došla zajebavati i krasti dane

U Hrvatskoj je jako, jako malo fakulteta (ako uopće postoje) na koje se dio djece nije došao zajebavati, uživati u studentskim povlasticama i utjecati na statistiku prolaznosti.

Ako je kod jedne statistike ili programiranja ili mreža prolaznost 3x veća nego kod tih odabranih poglavlja iz matematike

Za diplomu je potrebno položiti sve ispite. Ako statistiku položi triput više studenata nego Primijenjenu matematiku, to bi značilo da dvije trećine studenata ne diplomira (izgubi pravo na studij) zbog predmeta prof. Divjak - stvarno imaš dokaze za ovu tvrdnju?

Imaš li uopće ikakve argumente - konkretne podatke, brojke - za svoje pljuvanje po prof. Divjak, ili se sve svodi na njurganje tvoga djeteta o onoj Divjakici, kaj ona oče, to niko nemre položit, kaj če meni ta njena matematika...?

(naročito stoga što je to dosta nebitan predmet za tu struku)

Koje su tvoje kompetencije - formalne, neformalne, informalne, nebitno - za određivanje bitnih i nebitnih predmeta za struku? Dopuštaš li jednakom lakoćom da ti diplomirani, ne znam, pravnik, ili mesar ili već netko, objašnjava kako bi ti trebao raditi svoj posao?

[McFuck]

Kad vidis danas tko su sve profesori na ekonomskom fakultetu u Zagrebu, likovi tipa Ljube Jurcica i njemu slicni, biti tamo profesor nije nista cime bi se strucan i sposoban covjek ponosio.
Profesori se ocito biraju po nacelu podobnosti i veza i poznanstava.
Oni koji naprave od svog predmeta nesavladivu prepreku za studente, ocito nisu za taj posao, jer nema tog podrucja znanosti koje ljudski um ne moze savladati ako mu se na pravilan nacin predstavi. Na svim fakultetima postoje takvi nesposobni profesori koji od svog kolegija stvaraju mit, a u stvari su nesposobni za poducavati druge ljude, tj. studente. Bilo bi za sve bolje da se bave necim drugim a ne da muce studente svojom nesposobnoscu.

[Smotani2]

Lord Byron kaže:

U Hrvatskoj je jako, jako malo fakulteta (ako uopće postoje) na koje se dio djece nije došao zajebavati, uživati u studentskim povlasticama i utjecati na statistiku prolaznosti.

Za diplomu je potrebno položiti sve ispite. Ako statistiku položi triput više studenata nego Primijenjenu matematiku, to bi značilo da dvije trećine studenata ne diplomira (izgubi pravo na studij) zbog predmeta prof. Divjak - stvarno imaš dokaze za ovu tvrdnju?

Imaš li uopće ikakve argumente - konkretne podatke, brojke - za svoje pljuvanje po prof. Divjak, ili se sve svodi na njurganje tvoga djeteta o onoj Divjakici, kaj ona oče, to niko nemre položit, kaj če meni ta njena matematika...?

Koje su tvoje kompetencije - formalne, neformalne, informalne, nebitno - za određivanje bitnih i nebitnih predmeta za struku? Dopuštaš li jednakom lakoćom da ti diplomirani, ne znam, pravnik, ili mesar ili već netko, objašnjava kako bi ti trebao raditi svoj posao?

Cijela ti konastrukcija pada u vodu već na prvoj stepenici, moje je dijete kolokviralo iz prve njezin predmet i magistriralo u roku.
Što, na žalost, mnogi nisu uspjeli.

[Smotani2]

McFuck kaže:

Kad vidis danas tko su sve profesori na ekonomskom fakultetu u Zagrebu, likovi tipa Ljube Jurcica i njemu slicni, biti tamo profesor nije nista cime bi se strucan i sposoban covjek ponosio.
Profesori se ocito biraju po nacelu podobnosti i veza i poznanstava.
Oni koji naprave od svog predmeta nesavladivu prepreku za studente, ocito nisu za taj posao, jer nema tog podrucja znanosti koje ljudski um ne moze savladati ako mu se na pravilan nacin predstavi. Na svim fakultetima postoje takvi nesposobni profesori koji od svog kolegija stvaraju mit, a u stvari su nesposobni za poducavati druge ljude, tj. studente. Bilo bi za sve bolje da se bave necim drugim a ne da muce studente svojom nesposobnoscu.

Ili, recimo, jednog Lovrinovića, ekonomskog maga koji bi sve privredne probleme riješio tako da natjera 300000 nezaposlenih na javne radove...

[Imran]

Martian7 kaže:

Eh, vidjet ćemo koji će dio prevladati: ime ili prezime. Mislim ipak da će prezime.

Prezime je nastalo od riječi "div" tako da ne vidim baš da bi moglo prevladati.

[Lord Byron]

Smotani2 kaže:

Cijela ti konastrukcija pada u vodu već na prvoj stepenici, moje je dijete kolokviralo iz prve njezin predmet i magistriralo u roku.
Što, na žalost, mnogi nisu uspjeli.

Moj post nije konstruiran na stepenici kojom slavodobitno mašeš. Temelji za moj post su konkretne brojke (puno konkretnije od "mnogi") na kojima temeljiš svoje tvrdnje o triput lošijoj prolazunosti, i tvoje kompetencije za prosudbu (ne)bitnosti Primijenjene matematike za sveukupne kompetencije koje se stječu diplomom toga studija.

Dakle?

[Smotani2]

Lord Byron kaže:

Moj post nije konstruiran na stepenici kojom slavodobitno mašeš. Temelji za moj post su konkretne brojke (puno konkretnije od "mnogi") na kojima temeljiš svoje tvrdnje o triput lošijoj prolazunosti, i tvoje kompetencije za prosudbu (ne)bitnosti Primijenjene matematike za sveukupne kompetencije koje se stječu diplomom toga studija.

Dakle?

Ajde da ti odgovorim protupitanjem:

Daj ti meni konkretne brojke o prolaznosti kod bilo kojeg profesora na bilo kojem fakultetu te tvoje kompetencije da mi osporavaš prosudbu o (ne)bitnosti navedenog predmeta.

Hvala.

[Lord Byron]

Smotani2 kaže:

Daj ti meni konkretne brojke o prolaznosti kod bilo kojeg profesora na bilo kojem fakultetu te tvoje kompetencije da mi osporavaš prosudbu o (ne)bitnosti navedenog predmeta.

Drugim riječima, nemaš nikakve argumente za svoje tvrdnje - ni za onu o prolaznosti ni za onu o (ne)bitnosti predmeta. Super.

Tvoje "protupitanje" je zapravo najstariji trik u forumskoj knjizi - pokušaj da onaj tko u rukama ima goli nježnik od argumenata za tvrdnju koju je izrekao, teret dokaza prebaci na drugu stranu. Međutim, budući da su tvoje objede profesorice Divjak tipičan primjer sveznadarstva kakvome svjedočimo u svim područjima života, ima smisla opširnije odgovoriti.

Dakle, imamo dvije tvrdnje:
- Primijenjena matematika je, citiram, "dosta nebitan predmet za tu struku";
- prolaznost Primijenjene matematike je triput manja od prolaznosti drugih predmeta.

Da bi se neki studijski program uopće izvodio, ne samo da mora dobiti početnu dopusnicu od odgovarajućega tijela Ministarstva, nego mora i "preživjeti" proceduru (međunarodne) reakreditacije svakih nekoliko godina. U obje se procedure, između ostaloga, pretresa i nastavni plan i program studija. Dakle, (ne)bitnost predmeta za struku višekratno utvrđuju međunarodna kompetentna povjerenstva, i meni je to vjerodostojno i kompetentno mišljenje - ti, dakako, možeš krenuti s kavanskim "kajkurac, svi su oni umreženi, maaaaaafija, sused, maaaaaafija, eeeee", ali to te i dalje ne čini kompetentni(ji)m za prosudbu.

Drugo: da je prolaznost Primijenjene matematike doista "tri puta manja od prolaznosti drugih predmeta", to bi značilo da tri četvrtine upisanih studenata ne uspijeva završiti studij zbog nepoložene Primijenjene matematike (ako trebam pojašnjavati kako i zašto tri četvrtine, tek je tada groteskno tvoje prosuđivanje bitnosti i nebitnosti). Jebiga, ja tvrdim da je jednostavno nemoguće da neki predmet viših godina studija eliminira tri četvrtine upisanih, a da uprava baš ništa ne poduzme.

Prema tome, samo nastavi s retorikom kavanskog kobicera koji podjednako samouvjereno i stručno komentira gdje je i kako Ronaldo sjeb'o stvar, kako bi trebalo riješiti Agrokor i zašto kirurg koji mu je operirao srce nema pojma o some poslu - to je tvoje pravo, kao što je svačije pravo procijeniti težinu tvojih raspravnih argumenata

[Beljki]

Onako, opcenito govoreci, buduci da je jedan od cestih dvostrukih studija upravo informatika i matematika (i kod nas i u inozemstvu gdje studiji imaju tendenciju biti pragmaticnije i trzisno osvjestenije formirani), ne znam bas moze li se tvrditi da je nebitno za struku.

Naravno, ovisi kako je izveden dati predment, ali i kako je koncipiran studiji te sto je neciji partikularni interes i podrucje zanimanja u informatici. Koliko znam u nekim podrucjima poput kriptografije je matematika prilicno bitna.

No samo nagadjam, nisam informaticke struke

[brodačka]

McFuck kaže:

Kad vidis danas tko su sve profesori na ekonomskom fakultetu u Zagrebu, likovi tipa Ljube Jurcica i njemu slicni, biti tamo profesor nije nista cime bi se strucan i sposoban covjek ponosio.
Profesori se ocito biraju po nacelu podobnosti i veza i poznanstava.
Oni koji naprave od svog predmeta nesavladivu prepreku za studente, ocito nisu za taj posao, jer nema tog podrucja znanosti koje ljudski um ne moze savladati ako mu se na pravilan nacin predstavi. Na svim fakultetima postoje takvi nesposobni profesori koji od svog kolegija stvaraju mit, a u stvari su nesposobni za poducavati druge ljude, tj. studente. Bilo bi za sve bolje da se bave necim drugim a ne da muce studente svojom nesposobnoscu.

O, itekako ima. Teško je priznati, ali ima. Već u osnovnoj školi ima predmeta koje neka djeca jako teško savladaju, samo, danas je zabranjeno reći da dijete nije inteligentno, bistro ili ne daj bože pametno...ma ne, danas imamo razne poremećaje, manjke koncentracije i slične gluposti. Ali glup nije nitko.

[pukovnikz]

brodačka kaže:

O, itekako ima. Teško je priznati, ali ima. Već u osnovnoj školi ima predmeta koje neka djeca jako teško savladaju, samo, danas je zabranjeno reći da dijete nije inteligentno, bistro ili ne daj bože pametno...ma ne, danas imamo razne poremećaje, manjke koncentracije i slične gluposti. Ali glup nije nitko.

Teški predmeti u osnovnoj školi služe kako bi djeca naučila učiti napamet.

Kad djeca jednom nauče napamet, bez razumijevanja, onda će biti prihvatljivi kao članovi društva.

Koji će nam kurac Hrvat koji razmišlja kritički i ne puši kojekakve populizme od elite!