Daljnje zaduživanje Hrvatsku vodi u bankrot, alarmantno je upozorenje beèkog Instituta za meðunarodne ekonomske studije. Ekonomsku situaciju u Hrvatskoj Institut je analizirao za potrebe Ureda hrvatskog predsjednika Stipe Mesiæa.
Kao i Meðunarodni monetarni fond s kojim vlada pregovara o novom stand-by aranžmanu, i beèki Institut za meðunarodne ekonomske studije upozorava na potrebu zaustavljanja i smanjivanja hrvatskog vanjskog duga. Ako bude rastao po prosjeènoj stopi od 7 do 8 posto iduæe tri godine, doseæi æe razinu bruto društvenog proizvoda, smatra Vladimir Gligorov, jedan od autora ekonomske analize za Hrvatsku.
"Obièno se smatra, makar tu ne postoji neka oèigledna suglasnost, da je dug koji je veæi od 60 posto bruto domaæeg proizvoda zabrinjavajuæi. U Hrvatskoj je dug prošle godine bio iznad 80 posto. To je, po svemu sudeæi, jedna zabrinjavajuæa èinjenica, rekao je gospodin Gligorov.
Hrvatski vanjski dug iznosi 24 milijarde dolara, preko 80 posto bruto društvenog proizvoda predviðenog za ovu godinu. Procjenjuje se da bi se do kraja 2004. vanjski dug mogao popeti na 28 milijardi dolara. Istraživaèi Beèkog instituta procjenjuju da država za sada nema problema s likvidnošæu, ali bi mogla imati sa solventnošæu, u sluèaju da se trend rasta vanjskog duga nastavi. Upozoravaju na rastuæi trend otplate duga, koji trenutno iznosi oko 25 posto bruto društvenog proizvoda. "To je veæ jedna zona zabrinjavajuæeg nivoa. Kada bi to išlo preko 30 posto, to bi veæ bio znak ekstremne ili jake zaduženosti," kazao je gospodin Gligorov.
Glavni generator rasta vanjskog duga su javne investicije, privatna potrošnja i fiskalni deficit, èiju visinu analitièari Beèkog instituta smatraju neodrživom. Kao moguæa rješenja navode nastavak restriktivne monetarne i fiskalne politike, smanjenje stope rasta, porast izvoza, produktivnosti i konkurentnosti, što podrazumijeva korekcije putem teèaja ili plaæa.
VOANews