Razlike između hrvatskoga i srpskoga jezika

[Wikiceha]

Liudewitus kaže:

Nije li u hrv. jeziku naučnik netko tko naukuje kod obrtnika?

Je, šegrt.
Tkz. "false friends" sa srpskim....

[goldentip]

Wikiceha kaže:

Zato što standard propisuje rješenja, obično jedno, ne njih više.
Nauka u značenju u znanosti je u hrvatskom tako postala arhaizam, jbg.
Iako je ostala kao učenje.
Naučnik je više za šegrta, nego za znanstvenika.

Nauka nije naglo postala arhaizam, nego je bezrazlozno izbacena kao srpska rijec tijekom devedesetih. Dotad je bila opceprihvacena..

[Wikiceha]

goldentip kaže:

Nauka nije naglo postala arhaizam, nego je bezrazlozno izbacena kao srpska rijec tijekom devedesetih. Dotad je bila opceprihvacena..

Nije.
Nauka=učenje, ne znanost, jbg.
Njeno značenje u kontektstu znanosti se nikad u HR nije previše koristilo...

[MmeTipfeler]

Wikiceha kaže:

Nije.
Nauka=učenje, ne znanost, jbg.
Njeno značenje u kontektstu znanosti se nikad u HR nije previše koristilo...

Smijem li dotjerati? Nije nauka, nego nauk. Kao hrvatski izraz za doktrinu: kršćanski nauk, primjerice. U smislu u kojem se u srpskome upotrebljava riječ nauka u hrvatskome se upotrebljava riječ znanost. SANU (Srpska akademija nauka i umetnosti) vs. HAZU (nekada JAZU) Hrvatska - nekoć "jugoslavenska" - akademija znanosti i umjetnosti).

U čemu je zapravo problem? Ako netko kaže nauka umjesto znanost, nitko mu neće glavu skinuti. Bar se tomu valja nadati. Napiše li to u tekstu koji pretendira na ozbiljnost, zamjerit će mu se.

Ne znam kako da to bolje objasnim.

[goldentip]

MmeTipfeler kaže:

Smijem li dotjerati? Nije nauka, nego nauk. Kao hrvatski izraz za doktrinu: kršćanski nauk, primjerice. U smislu u kojem se u srpskome upotrebljava riječ nauka u hrvatskome se upotrebljava riječ znanost. SANU (Srpska akademija nauka i umetnosti) vs. HAZU (nekada JAZU) Hrvatska - nekoć "jugoslavenska" - akademija znanosti i umjetnosti).

U čemu je zapravo problem? Ako netko kaže nauka umjesto znanost, nitko mu neće glavu skinuti. Bar se tomu valja nadati. Napiše li to u tekstu koji pretendira na ozbiljnost, zamjerit će mu se.

Ne znam kako da to bolje objasnim.

Da, slažem se, napiše li u tekstu koji pretendira na ozbiljnost zamjerit će mu se.
A kad sam išao u školu, svi su govorili doktor nauka, doktor nauka - nije nitko govorio doktor znanosti.
Ali onda je bila Jugoslavija pa su i Dalmatinci govorili srpski. Slično je bilo i sa sedmica i hiljada.
Onda smo počeli svi govoriti tjedan, i tisuća. Sve srbizimi, i decenija isto srbizam.
Onda je Krleža pun srbizama. On je pisao srpski? Kako drugi jezici priznaju književnike i njihovu upotrebu jezika, a kod nas ne.
Mislim da bi bio jezik ljepši i bogatiji. Ovako sve odsrbiti - i arbitrarno odlučivati što je hrvatsko, što nije.
Ne znam ako je postojao hrvatsko-srpski, ili hrvatski i srpski - i hrvatska je imala svoju varijantu - zašto su onda otkrili da je hrvatska varijanta puna srbizama.
A da, i onda čitaoc, gledaoc, slušaoc - sve srbizmi. Čitatelji, gledatelji, slušatelji.
Mislim da se zaratilo s Francuskom a ne Srbijom onda bi iz hrvatskog izletjeli svi galicizmi pa ne bi više bilo ni ažuriranja niti protežiranja - riječi koje koristimo da bi finije zvučali, učenije.

[Liudewitus]

goldentip kaže:

A da, i onda čitaoc, gledaoc, slušaoc - sve srbizmi.

Čitalac, gledalac, slušalac... ali: čitaoci, gledaoci, slušaoci...

Meni je osobno puno ljepši oblik: čitatelj, gledatelj, slušatelj. Zvuči mi građanski pristojno. Ali ne samo to. Koji je ženski rod od slušalac? Slušalica?

Nastavak -lac bih ostavio isključivo radi jezičnog bogatstva kao u primjeriu spasilac - spasitelj, i sl.

[goldentip]

Liudewitus kaže:

Čitalac, gledalac, slušalac... ali: čitaoci, gledaoci, slušaoci...

Meni je osobno puno ljepši oblik: čitatelj, gledatelj, slušatelj. Zvuči mi građanski pristojno. Ali ne samo to. Koji je ženski rod od slušalac? Slušalica?

Nastavak -lac bih ostavio isključivo radi jezičnog bogatstva kao u primjeriu spasilac - spasitelj, i sl.

Ja bi sve to izbacio, jer su to sve srbizmi, i nema prijatno, izvini, nego dobar tek i oprosti. Koga briga za Krležu i Ujevića što su pisali hartija. Ionako su oni bili Jugoslaveni. Nema veze što su oni jedni od najvećih hrvatskih književnika 20. stoljeća, ne vijeka jer je i to srbizam.
Jezik stvaraju jezikoslovci - oni mućkaju pa šta promućkaju. Ono što im se učini nekako u uhu. Nekako zvuči. Mislim da bi jezikoslovci trebali ići u prošlost prije standardizacije - hrvatskog i srpskog. Ima toliko djela dubrovačke književnosti - pa tamo tražiti kroatizme i srbizme.
Naprimjer, prekrasna riječ za tugu na dubrovačkom dreselje. Veselje i dreselje.
I toliko talijanizama dubrovačkih koje nismo prihvatili a baš su lijepo zvučali - spenđati - potrošiti.
Koliko je kroatizama u srpskom? Oni se ne bave time - može i oprosti i izvini.

[sunshinestar]

Isto vrijedi i za ilirce.
Svi su oni govorili maj.
A ne svibanj.
Očito su ilirci bili Srbi, ilirski pokret srpski pokret, a jezik kojim su govorili srpski.
Ilirski jezik i srpski jezik su očito sinonimi.

[Wikiceha]

MmeTipfeler kaže:

Smijem li dotjerati? Nije nauka, nego nauk. Kao hrvatski izraz za doktrinu: kršćanski nauk, primjerice. U smislu u kojem se u srpskome upotrebljava riječ nauka u hrvatskome se upotrebljava riječ znanost. SANU (Srpska akademija nauka i umetnosti) vs. HAZU (nekada JAZU) Hrvatska - nekoć "jugoslavenska" - akademija znanosti i umjetnosti).
U čemu je zapravo problem? Ako netko kaže nauka umjesto znanost, nitko mu neće glavu skinuti. Bar se tomu valja nadati. Napiše li to u tekstu koji pretendira na ozbiljnost, zamjerit će mu se.
Ne znam kako da to bolje objasnim.

Danke

@Liudewitus

[Liudewitus]

sunshinestar kaže:

Isto vrijedi i za ilirce.
Svi su oni govorili maj.
A ne svibanj.
Očito su ilirci bili Srbi, ilirski pokret srpski pokret, a jezik kojim su govorili srpski.
Ilirski jezik i srpski jezik su očito sinonimi.

Tu ti je sve objašnjeno:

https://www.forum.hr/showthread.php?p=64654447&posted=1&

[sunshinestar]

Ne trebaš ti meni ništa objašnjavat.
AKo je hrvatski jezik dosita definiran onako kao ga definiraju hrvatski hrvatisti, onda je hrvatski jezi izmišljen 1990. godine i nije nikada postojao ranije.

[Liudewitus]

sunshinestar kaže:

Ne trebaš ti meni ništa objašnjavat.
AKo je hrvatski jezik dosita definiran onako kao ga definiraju hrvatski hrvatisti, onda je hrvatski jezi izmišljen 1990. godine i nije nikada postojao ranije.

Kako to misliš ranije? Prije 6 ujutro?

[sunshinestar]

Prije 1990.

Ima li još kakvoih problema sa razumijevanjem?

[Liudewitus]

sunshinestar kaže:

Prije 1990.

Ima li još kakvoih problema sa razumijevanjem?

Svi mi razumijemo kreolski srpskohrvatski, nije to poanta.

[goldentip]

Liudewitus kaže:

Svi mi razumijemo kreolski srpskohrvatski, nije to poanta.

Kreolski srpskohrvatski. A kako je sad razlicit hrvatski od tadasnje varijante hrvatskosrpskog. Dvadesetak rijeci izbaceno kao srbizmi i jos nestabilan pravopis koji je i dalje isti u osnovi kao i kada je bila hrvatska varijanta hrvatskosrpskog.

[Wikiceha]

goldentip kaže:

Kreolski srpskohrvatski. A kako je sad razlicit hrvatski od tadasnje varijante hrvatskosrpskog. Dvadesetak rijeci izbaceno kao srbizmi i jos nestabilan pravopis koji je i dalje isti u osnovi kao i kada je bila hrvatska varijanta hrvatskosrpskog.

?
Kreolski srpskohrvatski je hrvatski s nekim konstrukcijama (dakanjem npr) i internacionalizmima (fudbal, basketbal, decembar...).
Hrvatski 90ih je samo očišćen od nekih takvih srbizama, jbg...

[goldentip]

Wikiceha kaže:

?
Kreolski srpskohrvatski je hrvatski s nekim konstrukcijama (dakanjem npr) i internacionalizmima (fudbal, basketbal, decembar...).
Hrvatski 90ih je samo očišćen od nekih takvih srbizama, jbg...

Pa i prije 90ih se u hrvatskoj varijanti koristio infinitiv - a ne dakanje, u govoru i pismu. Pogledaj prijevode stotine knjiga na hrv. varijanti hrvatskosrpskog prije 90.-ih. Isto tako se govorilo nogomet uvijek, a ne futbal, basketbal?? - to ne govore Srbi, decembar - govorilo se prosinac i prije 90.-ih.

[Liudewitus]

Nakon tzv. novosadskog dogovora došlo je do pojačane srbizacije u Hrvatskoj, a završilo je ustavom iz 1974. godine, nakon čega djeca u Hrvatskoj dobivaju nove udžbenike na hrvatskom književnom jeziku. Oni koji su išli u školu za vrijeme najveće srbizacije koristili su više srbizama nego mlađe generacije koje su se školovale u nakon sredine sedamdesetih. U BiH se nije ništa promijenilo tako da si u novije vrijeme mogao prepoznati tko se školovao u BiH po količini srbizama koje je koristio. To je posebno pogađalo Hrvate iz BiH koji kad bi došli u Zagreb, nisu znali što je hrvatski književno, a što ne, i to ih je frustriralo. Utjecaj medija čini svoje i ljudi polako i bezbolno prihvaćaju standard. No sada se događa i nešto zaista čudno, a to je da i u Srbiji sve radije prihvaćaju iste one hrvatske riječi koje su kojekakvim novosadskim dogovorima brutalno istjerivane iz "zajedničkog jezika" pod izlikom da su arhaizmi.

[Wikiceha]

@Goldentip, hrvatski nikad nije bio hrvatskosrpski. A za ostatak, objasnio ti je Lizdewitus.

[Liudewitus]

Ono što je važno napomenuti jest da su u ta vremena stripovi bili izuzetno popularni među djecom. Izdavači iz Gornjeg Milanovca, Novog Sada i Beograda drmali su tržištem bivše Jugoslavije plasirajući ogromne količine jeftinih izdanja, koja su kod njih, a time onda i kod nas, bili osobođeni tzv. "poreza na šund". U to vrijeme možda jedini strip koji se mogao pronaći s prijevodom na hrvatski književni jezik bio je Alan Ford. Mnogi će se složiti da je upravo jezik, u vidu vrlo kreativnog prijevoda Nenada Brixija, bio presudan za popularnost tog stripa priskrbljujući mu kultni status. Da stvar bude zanimljivija, i u drugim Republikama bivše Jugoslavije taj strip je imao sličan prijem (ali nigdje drugdje u svijetu). Neki kažu da su legendarni srpski filmovi poput Maratonaca bili inspirirani likovima iz Alana Forda.