|
21.12.2002., 03:43
|
#1
|
|
U samoizolaciji
Registracija: Nov 2002.
Postova: 4,924
|
Zasto nam mjesec na horizontu izgleda blize nego na nehorizontu?
Zasto? O zasto? Cuo sam svakakve price. Od cudnih do najcudnijih. Ali ih se ne mogu sjetit. Jel zna ko?
|
|
|
|
21.12.2002., 10:40
|
#2
|
|
Audiofil
Registracija: Nov 2002.
Lokacija: Osijek, daleko od Camino sustava
Postova: 4,576
|
Ajoooj, pa tu banalnu cinjenicu zna skoro svatko, pogotovo bi ti trebao znati. Cudno...
Zato sto kad gledam okomito na nebo mi gledamo kroz odredjeni sloj atmosfere iznad nas, koja djelomicno iskrivljava sliku. Kada gledamo prema horizontu mi gledamo kroz nevjerojatno veliki sloj atmosfere u nasoj ravnini i ona djeluje kao velika leca koja deformira sliku, pa nam se cini da su i mjesec i sunce vrlo veliki kad izlaze i zalaze.
Simple as that.
__________________
Velika je vjerojatnost da će se odgovor na neko bitno pitanje nalaziti izvan okvira našeg razmišljanja.
|
|
|
|
|
21.12.2002., 11:59
|
#3
|
|
U samoizolaciji
Registracija: Nov 2002.
Postova: 4,924
|
Jel bi ti se dalo nacrtat malo tu lecu, da skuzim o cemu pricas. Jer mi bas i nije jasno kako atmosfera sama po sebi djeluje kao leca?
BTW, jel to znaci da kad bismo imali puuuuuuuuno atmosfere, da bi nam i mars bio velik kao mjesec? Ne kontam. Ajde budi precizniji.
|
|
|
|
|
21.12.2002., 12:32
|
#4
|
|
Audiofil
Registracija: Nov 2002.
Lokacija: Osijek, daleko od Camino sustava
Postova: 4,576
|
Quote:
illegale kaže:
Jel bi ti se dalo nacrtat malo tu lecu, da skuzim o cemu pricas. Jer mi bas i nije jasno kako atmosfera sama po sebi djeluje kao leca?
BTW, jel to znaci da kad bismo imali puuuuuuuuno atmosfere, da bi nam i mars bio velik kao mjesec? Ne kontam. Ajde budi precizniji.
|
Ne znam dovoljno da budem precizniji. Atmosferska leća vrlo je nehomogena i nepravilna. Zapravo, nije toliko riječ o savijanju svjetlosti koliko o njezinoj disperziji. Primjetit češ da Mjesec i Sunce, kao i ostali objekti na horizontu, iako imaju veću sliku, ta slika je nejasna u odnosu na onu kada gledamo okomitije. To je atmosfersko zamućivanje, ali zbog gustoće atmosfere (ipak, kada gledamo na horizont, gledamo kroz nekoliko desetaka kilometara guste atmosfere, a kada gledamo vertikalno, gledamo kroz nekih 15 km guste atmosfere) djeluje i kao leća.
Kada bismo imali puuuuno atmosfere, Mars ne bi bio velik, nego bi bio samo crvena zamućena mrlja nešto veća od obične slike Marsa na nebu. Njezina oštrina i svjetlosni intenzitet bili bi drastično smanjeni.
__________________
Velika je vjerojatnost da će se odgovor na neko bitno pitanje nalaziti izvan okvira našeg razmišljanja.
|
|
|
|
|
21.12.2002., 12:40
|
#5
|
|
U samoizolaciji
Registracija: Nov 2002.
Postova: 4,924
|
Ovo s marsom ima smisla. Dakle, shema je u disperziji svjetlosti?
|
|
|
|
|
21.12.2002., 12:57
|
#6
|
|
Audiofil
Registracija: Nov 2002.
Lokacija: Osijek, daleko od Camino sustava
Postova: 4,576
|
Nisam 100% siguran u sve to, pa ako netko zna nešto više ili drukčije nake me ispravi. Ovo je ono što mi je još o tomu ostalo u sjećanju.
Upravo zbog lens i dispersion efekta grade se observatoriji na sto vecim nadmorskim visinama. Idealno je, naravno, kad je u Svemiru, poput Hubble-a.
__________________
Velika je vjerojatnost da će se odgovor na neko bitno pitanje nalaziti izvan okvira našeg razmišljanja.
|
|
|
|
|
21.12.2002., 13:08
|
#7
|
|
U samoizolaciji
Registracija: Nov 2002.
Postova: 4,924
|
da da definitivno je to ta spika.
|
|
|
|
|
21.12.2002., 13:46
|
#8
|
|
Ponekad nisam na forumu
Registracija: Dec 2002.
Postova: 9,354
|
Veliki mjesec i Sunce na horizontu stvar su disperzije svjetlosti više nego efekt loma svjetlosti. Zato su mjesec i sunce, osim što su veči, mutniji, površina im je titrava i crveniji nego obično. Disperzija se događa na česticama prašine u atmosferi (a znamo zašto j sunce tada crveno - plava boje se više diperzira od crvene).
Inače, ne grade se svemirski teleskopi zbog lens efekta, već zbog disperzije svjetlosti u atmosferi. Pri disperziji jedan dio fotona se gubi ili mijenja smjer, a za teleskopa je svaki foton od največeg značenja. Neki teleskopi ne bi nikada mogli funkcionirati na zemlji (recimo, Chandrasekhar x-ray observatory jer je propusnost atmosfere za x-zrake nula, u suprotnom bi nam bilo jako veselo - stalno bi smo bili na rendgenu  .
TJ |
|
|
|
|
21.12.2002., 13:52
|
#9
|
|
Audiofil
Registracija: Nov 2002.
Lokacija: Osijek, daleko od Camino sustava
Postova: 4,576
|
Nema prevelike veze s temom, ali jeste li čuli da je u planu izgradnja najmoćnijeg teleskopa za 2025. godinu: nekoliko jakih optičkih (ali imaju mogućnost IR, X-Ray itd.) teleskopa će se raspodjelit u međuplanetarni prostor malo dalje od sustava Zemlja-Mjesec, i zajedno će interferencijski djelovati kao jedan veliki teleskop promjera mnogo puta većeg od Zemlje.
Služit će prvenstveno za direktno traženje ekstrasolarnih vrlo malih planeta (tipa Zemlja) pogodnih za život oko zvijezda.
__________________
Velika je vjerojatnost da će se odgovor na neko bitno pitanje nalaziti izvan okvira našeg razmišljanja.
|
|
|
|
|
22.12.2002., 00:44
|
#10
|
|
Ponekad nisam na forumu
Registracija: Dec 2002.
Postova: 9,354
|
Quote:
Jango Fett kaže:
Nema prevelike veze s temom, ali jeste li čuli da je u planu izgradnja najmoćnijeg teleskopa za 2025. godinu: nekoliko jakih optičkih (ali imaju mogućnost IR, X-Ray itd.)
|
Ovo je gotovo nemoguće izvesti jer se x-ray teleskopi potpuno razlikuju od optičkih i IR-teleskopa, i nemoguće je x-ray teleskop koristiti kao optički jednostavno zato jer je princip fokusiranja potpuno različit. U klasičnim optičkim teleskopima postoji jedno primarno zrcalo koje fokusira svjetlost u jednu točku. U x-ray teleskopima postoji cijeli niz zrcala koji 'reflektiraju' x-zraku pod malim kutevima sve dok se ne uspije fokusirati u jednu točku.
Quote:
teleskopa će se raspodjelit u međuplanetarni prostor malo dalje od sustava Zemlja-Mjesec, i zajedno će interferencijski djelovati kao jedan veliki teleskop promjera mnogo puta većeg od Zemlje.
Služit će prvenstveno za direktno traženje ekstrasolarnih vrlo malih planeta (tipa Zemlja) pogodnih za život oko zvijezda.
|
Ajde da i to vidimo. Neću biti zli prorok, no imaju problema sa fiksnim teleskopima na zemlji udaljenim svega nekoliko metara da ih 'srede' za optičku interferenciju. Što će tek biti sa teleskopima u svemiru kada znamo da preciznost instrumenta i optičkih puteva mora biti barem lambda/10 (dakle, 50-ak nm).
TJ |
|
|
|
|
22.12.2002., 13:15
|
#11
|
|
Audiofil
Registracija: Nov 2002.
Lokacija: Osijek, daleko od Camino sustava
Postova: 4,576
|
Ne znam ja ništa, samo kažem da sam negdje vidio. Ipak je to 2025. godina!
__________________
Velika je vjerojatnost da će se odgovor na neko bitno pitanje nalaziti izvan okvira našeg razmišljanja.
|
|
|
|
|
22.12.2002., 13:48
|
#12
|
|
U samoizolaciji
Registracija: Dec 2002.
Postova: 27
|
atmosfera jeste nekakva leća...
svjetlo ima osobinu, da pri promjeni gustoce medija kroz koji prolazi, lomi se i skrece prema guscem ili debljem dijelu medija...atmofera jeste , priblizno jednako debela, ali nije jednako gusta...prema zemlji je zrak gušći i tu dolazi do loma svjetla....naravno tu je i disperzija zbog prasine, necistoce kondenzirane pare .... .... ....disperzijim se mjesec vidi samo malo veci i manje ostar, više "mrljav"...povecanje se dozivljava zbog loma svjetlosti...kad je mjesec u zenitu, onda svjetlo pada okomito, pa se ne lomi...
DEBELKURAC
|
|
|
|
|
22.12.2002., 16:38
|
#13
|
|
Ponekad nisam na forumu
Registracija: Dec 2002.
Postova: 9,354
|
pa nekako mi se ne čini da je to tako. Kada bi atmosfera u potpunosti djelovala kao leća, tada bi ona bila linearna zbog zakrivljenosti mjeseca, i u tom slučaju bi slika mjeseca bila izdužena, jajasta. Kod disperzije svjetlosti slika se cjelokupno uvečava, i to je dominantni efekt Pri lomu svjetlosti kroz atmosferu samo se mijenja cjelokupni položaj Sunca i mjeseca na nebu, pa ponekad možemo Sunce i mjesec vidjeti čak i kada su ispod horizonta.
TJ
|
|
|
|
|
22.12.2002., 16:44
|
#14
|
|
Audiofil
Registracija: Nov 2002.
Lokacija: Osijek, daleko od Camino sustava
Postova: 4,576
|
Quote:
El Tomo kaže:
pa nekako mi se ne čini da je to tako. Kada bi atmosfera u potpunosti djelovala kao leća, tada bi ona bila linearna zbog zakrivljenosti mjeseca, i u tom slučaju bi slika mjeseca bila izdužena, jajasta. Kod disperzije svjetlosti slika se cjelokupno uvečava, i to je dominantni efekt Pri lomu svjetlosti kroz atmosferu samo se mijenja cjelokupni položaj Sunca i mjeseca na nebu, pa ponekad možemo Sunce i mjesec vidjeti čak i kada su ispod horizonta.
TJ
|
Ovo je točno. Naime, ako pogledate oblik sunca tik prije zalaska, njegov oblik se spljoštava na donjem dijelu a gornji dio ostaje relativno normalan. To je već deformacija putem lens efekta, jer se gleda kroz najgušći atmosferski pogled. Right?
__________________
Velika je vjerojatnost da će se odgovor na neko bitno pitanje nalaziti izvan okvira našeg razmišljanja.
|
|
|
|
|
25.12.2002., 00:45
|
#15
|
|
Registrirani korisnik
Registracija: Dec 2002.
Postova: 2,972
|
|
|
|
|
|
25.12.2002., 04:09
|
#16
|
|
U samoizolaciji
Registracija: Nov 2002.
Postova: 4,924
|
 to je druga prica koju sam nacuo, ali nisam se mogao iscuditi  pa sam je odbacio 
dakle, to je ta prica. a ima li disperzija onda ikakve veze sa cijlom pricom ili bas nikakve? |
|
|
|
|
25.12.2002., 15:33
|
#17
|
|
Registrirani korisnik
Registracija: Dec 2002.
Postova: 2,972
|
ali nisam se mogao iscuditi pa sam je odbacio
That's funny man 
|
|
|
|
|
26.12.2002., 02:17
|
#18
|
|
Audiofil
Registracija: Nov 2002.
Lokacija: Osijek, daleko od Camino sustava
Postova: 4,576
|
Ovo je zanimljivo. Moguće je da to sve ima veze i sa ljudskom psihološkom percepcijom, ali opet mi nije jasno zašto onda ljudi vide da je mjesec veći na horizontu ako imaju iluziju da je dalje na horizontu nego kada je vertikalan (nisam čitao cijeli tekst...)
Baš bih uskoro, ako mi se posreći, mogao uslikati mjesec, jedanput kada je u zenitu, jedanput kada je na horizontu, sa istim zoom-faktorom i veličinom slike.
__________________
Velika je vjerojatnost da će se odgovor na neko bitno pitanje nalaziti izvan okvira našeg razmišljanja.
|
|
|
|
|
31.12.2002., 05:22
|
#19
|
|
Existing
Registracija: Nov 2002.
Lokacija: Motown
Postova: 2,350
|
Pokusavam da se ne uplicem u mnogo tema,, jer se onda ne znam izvuci...
Neke odgovore ste vec procitali, a evo i moja 2 centa.
Tacan odgovor je ipak iluzija. Ako pazljivo izmjerite precnik Mjeseca kada je na horizontu recimu nedugo nakon izlaska Mjeseca (s tim da mjerite paralelno sa horizontom), i to ponovite nekoliko sati kasnije, naci cete da je precnik u stvari jednak. Ono sto ovu iluziju cini iluzijom su objekti koje vidite u u daljini na pravcu horizonta (drvece, objekti itd).
Atmosfera zemlje ne djeluje tacno poput povecala, cak prije iskrivljuje realnu sliku, pa vam se Mjesec moze ciniti i izduzenim, s tim da ce precnik, mjeren paralelno sa horizontom ostati isti. |
|
|
|
|
Sva vremena su GMT +2. Trenutno vrijeme je: 21:24.
|
|
|
|
Linearni mod
