Besmisao života

[Clint Eastwood]

evo, potaknut temom koju već imamo, otvaram sličnu.
Dakle, besmisao života.


Zašto se uvijek postavlja pitanje; koji je smisao života?
Očito se, što se vidi iz samog pitanja, odmah pretpostavlja da život, neminovno, ima smisao, jer mora imati smisao da bi tek onda mogao pitati koji je to smisao.

E sad pošto ja ne mogu postaviti pitanje "Koji je besmisao života" jer bi bilo u potpunosti besmisleno(), pokušat ću postaviti neka druga pitanja.

Zašto bi život imao smisao? Zašto ne bi bio besmislen?

Smisao je ionako u očima promatrača. Radnja koja je nekome smislena drugome može biti skroz besmislena. Iz ovoga se vidi da je pojam smisao dosta subjektivan, relativan, a ne apsolutan.
Također ima smisla samo tamo gdje ima i ljudi da daju nečemu smisao, jer to je koncept svojstven ljudima. Koliko znamo, životinje ne pate o problemima smisla()

[varvaria]

homo sapiensovo pitanje o smislu života možda je samo rezultat evolucijske progresije mozga: misli, konceptuiranja, percepcije i ostalih mentalnih procesa kojima naša svijest predočava stvarnost. u tom bi pogledu zaista moglo bit da nekog "vanjskog" smisla nema, da je sve to dakle samo viša razina konceptuiranja. čovjek vapi za odgovorom, ali je strašno važno i indikativno to da 99% ljudi (ovo je više figurativan podatak), neovisno o odgovoru koji prihvaća/vjeruje, nastavlja svoju svakodnevnu egzistenciju, tj. ne poseže za nekim radikalnim potezom (npr. to famozno samoubojstvo). međutim, čak ni taj 1% koji posegne za radikalnim rješnjem ne čini to zbog "onostranih" nego čisto "ovostranih" razloga (dugovi, psihičke traume, teške bolesti).

potreba za odgovorom (filozofija u širem smislu, koja obuhvaća i sve religije, sustave misli itd.) proizlazi iz nemogućnosti naše svijesti da koncepturia svoje ne-postojanje, ništau pravom smislu, bez svijesti i riječi koje ga predočuju/imenuju. to je nesumnjivi paradoks: predodžba nečega što podrazumijeva izostanak bilokakvog označiteljskog procesa (svijesti, jezika). strah je tu samo posljedica evolucijskog nagona za očuvanjem života. najbolja usporedba bila bi sa spavanjem bez sanjanja. ne zvuči utješno jer, opet, ne možemo pojmit savršeno ništa, u ovom slučaju ono lišeno bilokakve emocije.

[Clint Eastwood]

varvaria kaže:

potreba za odgovorom (filozofija u širem smislu, koja obuhvaća i sve religije, sustave misli itd.) proizlazi iz nemogućnosti naše svijesti da koncepturia svoje ne-postojanje, ništau pravom smislu, bez svijesti i riječi koje ga predočuju/imenuju. to je nesumnjivi paradoks: predodžba nečega što podrazumijeva izostanak bilokakvog označiteljskog procesa (svijesti, jezika). strah je tu samo posljedica evolucijskog nagona za očuvanjem života. najbolja usporedba bila bi sa spavanjem bez sanjanja. ne zvuči utješno jer, opet, ne možemo pojmit savršeno ništa, u ovom slučaju ono lišeno bilokakve emocije.

Zanimljivo gledište. Dake vjerujemo da život ima smisao jer nismo sposobni vjerovati na nema smisla?

[varvaria]

Clint Eastwood kaže:

Zanimljivo gledište. Dake vjerujemo da život ima smisao jer nismo sposobni vjerovati na nema smisla?

upravo tako, barem se meni čini. s tim da ovo smisao podrazumijeva različite stvari: pakao, raj, dženet, nirvana... a sve su to varijacije na istu temu. znači naša svijest nije kadra spoznat ove stvari: ne-materija, ne-postojanje, ne-prostor (doduše, možda mogu einstein, s.hawking i slični, ali to su iznimke u tragovima). koliko god si tepali kao najsavršenijim bićima, umnim i osjećajnim stvorenjima, ipak ne možemo izvan dvorišta naše svijesti. pragmatičari zato kažu da se tim ni ne trebamo previše zamarat,tj. da naša igra unutar tog dvorišta nije zbog toga ništa manje istinita i smislena. egzistencijalisti kažu da čovjek sam nalazi ili ne nalazi smisao u životu, on dakle ne postoji sam po sebi. zato mislim da ga valja stalno tražit.

[Okolosam]

Mislim da ne treba tražiti smisao/besmisao života jer u stvari tražimo objašnjenje smrti.
Čovjeku je još jasno zašto se rodio, no svima nam ide na k... zašto umiremo i nema tu velike filozofije, već samo običan strah od smrti.

[Druid]

Život je prepun smisla i zato se ljudi od smisla vole odmarati...

[Dijaa]

traganje za smislom života je besmislica

[Melnorme]

Clint Eastwood kaže:

Zašto se uvijek postavlja pitanje; koji je smisao života?

Zato jer nam treba opravdanje/razlog da radimo stvari koje ne zelimo raditi ali moramo (ili mislimo da moramo).

Zašto bi život imao smisao? Zašto ne bi bio besmislen?

Pa objektivno gledano, zivot i jest besmislen. No prezivljavanje bica koje ima svijest nuzno zahtijeva njegovo uvjerenje da mu je zivot vrijedan te da ima smisla. Mozemo to nazvati vjerovanjem, deluzijom, autosugestijom itd, no bez takve ideje bi brzo prestali ulagati napor nuzan za zivot, pogotovo kad postane tezi.

[Aphex]

Clint Eastwood kaže:

Zašto se uvijek postavlja pitanje; koji je smisao života?
Očito se, što se vidi iz samog pitanja, odmah pretpostavlja da život, neminovno, ima smisao, jer mora imati smisao da bi tek onda mogao pitati koji je to smisao.

ne bih se složio s tim. nečiji život može imati smisao, ali ga ne mora imati. "smisao života" uvijek se odnosi na neku osobu, ne na život kao fenomen u prirodi.

Smisao života je vrhovni cilj u nečijoj hijerarhiji ciljeva. Ako postoji, tj. ako ga je osoba pronašla ili konstruirala ili shvatila, život će biti usmjeren. Osoba će biti zadovoljna ako ide prema ispunjenju smisla i ako odabire ciljeve koji su u skladu sa smislom.

[Aphex]

Dijaa kaže:

traganje za smislom života je besmislica

mislim da je pronalazak prikladnog smisla osnova zdravog i zadovoljnog funkcioniranja svakog čovjeka.

[LIQ]

Jedina snaga suvremene psihijatrije je u medikamentima. To su kemikalije koje mijenjaju našu svijest, tako da se čovjek osjeća bolje i lagodnije. Ali te kemikalije u principu ništa ne lijeće, one samo stvaraju umjetni osjećaj sreće.

Osjećaj sreće je ono što život čini smislenim.
Kemikalije pomažu u stvaranju tog osjećaja.
Taj se osjećaj može stvoriti i bez kemikalija.
Kako čovjeka učiniti sretnim bez kemikalija?
U tvojoj priči, metoda kojom je pokušao Frankl,
nije urodila plodom.
U čemu je, dakle, Frankl pogriješio?

[F.A.Q]

LIQ kaže:

Osjećaj sreće je ono što život čini smislenim.
Kemikalije pomažu u stvaranju tog osjećaja.
Taj se osjećaj može stvoriti i bez kemikalija.
Kako čovjeka učiniti sretnim bez kemikalija?
U tvojoj priči, metoda kojom je pokušao Frankl,
nije urodila plodom.
U čemu je, dakle, Frankl pogriješio?

nije pogrijesio ... on je nasao smisao .. zar nije?

[Okolosam]

@krena
Jedina snaga suvremene psihijatrije je u medikamentima. To su kemikalije koje mijenjaju našu svijest, tako da se čovjek osjeća bolje i lagodnije. Ali te kemikalije u principu ništa ne lijeće, one samo stvaraju umjetni osjećaj sreće.

.....bez veze !?
"Snaga " postoji u suvremenoj psihijatriji no previše je pacijenata a premalo specijalista terapeuta koji bi mogli pomoći i bez lijekova.
Zbog toga se ugurala farmaceutska industrija i dominira tim područjem.

A ti ako misliš da su svi "sretni" koji piju psihofarmake gadno si pogriješila.

Skokni malo do Vinogradske, Rebra i ostalih odjela gdje prebivaju ti "sretnici" pa ćeš vidjeti njihovu sreću.

[LIQ]

F.A.Q kaže:

nije pogrijesio ... on je nasao smisao .. zar nije?

Pronaći smisao svog života je jedno, a to verbalno prenijeti nekome drugome
je pak nešto drugo.
Problem je komunikacijom usaglasiti stvarnosti različitih ljudi.
Opisivanjem vlastitog osjećaja sreće, teško ćemo kod drugog izazvati isti osjećaj.
Možemo samo izazvati zavist, odnosno potaknuti osjećaj manje vrijednosti
u onome koji nije sposoban takav osjećaj doživjeti.
Dakle, što je "Frankl" učinio "Doktoru"?
Dao mu je još jedan razlog da se ubije, pomažući mu da utvrdi svoj stav,
kako je nesposoban doživjeti sreću.

[arna]

Clint Eastwood kaže:

Zašto bi život imao smisao? Zašto ne bi bio besmislen?

Zato jer ga onda ne bi ni bilo.
Priroda ne stvara ništa bez smisla, a to što mi u nečemu vidimo, a u nečemu ne vidimo smisao, naš je problem. Vjerojatno zato što gledamo samo s materijalne strane, dok nam ona bitnija- nematerijalna, izmiće.

[žacko11]

Besmisao života proizlazi iz besciljnosti,pakosti,zlobe,osvete, pa i nerijetko kod psihosomatskih bolesti, kao nedostatak duhovne osviještenosti,oli duhovne raznine svijesti...
(nova istraživanja sa Mičigena su dokazala,da je do 80%,čak bolesti na nivou "psihičke iscrpljenosti" -kao strka,karijera,stresovi,napostost itd. ,što se kao posljedica rezultira tjelesnim tegobama,kao konkretno ulcus pepticus,čir na želudcu,enteritisi,kardiovaskularne bolesti i anomalije,moždani udari,itd..idr..)

[F.A.Q]

LIQ kaže:

Pronaći smisao svog života je jedno, a to verbalno prenijeti nekome drugome
je pak nešto drugo.

zasto verbalno? zasto prenositi svoj smisao zivota smislu nekog drugog zivota?

ako je meni smisao razbijati glave drugima .. zasto da to prenosim drugima kao njihov smisao zivota?

[F.A.Q]

arna kaže:

Priroda ne stvara ništa bez smisla, a to što mi u nečemu vidimo, a u nečemu ne vidimo smisao, naš je problem.

muljas .. jer priroda je stvorila i misao .. a ona veli da je zivot besmisel ..

evo zasto se meni znoje ruke i sav se tresem? zasto?

[žacko11]

Hej,mislim da je kriva interpretacija(da ti se ruke ,ne znoje..)..,naime čovijek je sve sjebao što god je takao i kaj god je mogao.Kataklizma je neminovna,..druge alternative ne vidim,...pogledaj samo od globalnih zatopljenja,pa do bizarnih poplava po sušnoj Australiji..čudesni pomori masovnih rojeva pčela, nedavno neobjašnjiv pomor ptica u Americi.itd,itd...da ne nabrajam dalje-jednostavno nema više one ravnoteže eko sustava,...čak i prehrambeni lanac životinja je sjebao ,svojom pohlepom,nerazumnim istrebljivanjem određenih vrsta...Kužiš?

[krena]

LIQ kaže:

Osjećaj sreće je ono što život čini smislenim.
Kemikalije pomažu u stvaranju tog osjećaja.
Taj se osjećaj može stvoriti i bez kemikalija.
Kako čovjeka učiniti sretnim bez kemikalija?
U tvojoj priči, metoda kojom je pokušao Frankl,
nije urodila plodom.
U čemu je, dakle, Frankl pogriješio?

Frankl NIJE u ničemu pogriješio !
On jednostavno NE ZNA pravi odgovor. Kao što ga nitko ne zna. Ali imamo sposobnost da sebi predočimo da ovaj život ima neki pravi smisao. Stoga mnogi vjeruju u religijske bajke.