Zašto je Hegel faca?

[medonaodmoru]

addx kaže:

nekako mu jedino zamjeram sto ti tekstovi koje sam ja citao tu u zajednickom citanju kao da i nisu pisani s nekom namjerom da ih se razumije.

Da, izgleda više kao borba da sam sebi razloži neke stvari nego da to pokuša približiti drugima. Ti tekstovi su takvi kakvi jesu jer predstavljaju silni umni napor koji je uložen da se dotjera i istjera neki sustav koji u startu počiva na pogrešnoj predpostavci. Jasno da tu ima i lucidnih uvida ali sustav je općenito "krivo nasađen". Nema općeg pravila ali jedan od ponajboljih indikatora promašenosti nekog filozofskog koncepta je zapetljanost i nerazumljivost.

[Jednostavko]

medonaodmoru kaže:

sustav koji u startu počiva na pogrešnoj predpostavci.

Baš me zanima na kojoj to pretpostavci počiva Hegelov sustav.

[digiman]

ima jedan off stream filozof petar bosnić - petrus sa interesantnom kritikom hegelovog koncepta dijalektičkog postvarivanja apsulutnog duha, možda prikladniji izraz - interesantnom nadogradnjom hegelove dijalektike. tetradička dijalektika je princip na kojem inzistira, hegelovim realizacijskim negacijama dodaje nužan (od hegela propušten) finalni stupanj: afirmativne sinteze.
novi koncept koji uspostavlja ima ritam: teza - antiteza - sinteza - epiteza. cjeli koncept zadržava teleološku vektoriranost no tu je on dosta precizan: prema povijesnoj i teleološkoj nužnosti nove dijalektike dolazi do samorealizacije apsulutnog duha u savršenoj svrhovitosti koja se opredmečuje univerzumom kroz (epitezu) fuziju ljudskog bića kao sjemene i vrsne komponente i umjetnog bića kao savršenog jednog.
nemrem nać link, to je neki stari intervju koji sam čitao. najvjerojatnije objašnjava svoju knjigu "nacrt za kritiku dijalektike" -zgb 1985 , za koju neznam dal je štampana. čovjek se u principu bavi inzalaženjem modela motora za višestruki c (?) pogon i modele broda za intergalaktička putovanja ( i sličnim preokupacijama ali i modelima za poboljšanje društva i države ,danas i ovdje). neš od tehničkih modela sam pogledo . ima dosta duhovitih (bogato duhom) rješenja no čini mi se i bugova kao najvjerojatnije i nova dijalektika. našo sam njegovu stranicu no izgleda nema novijih objava o kritici hegela. dodat ću "borgovski" citata, čist za buđenje znatiželje:

Isto kao i prirodno biće, umjetno biće, projektirano je tako da teži ka beskonačnom, vječnom opstanku, ali da ga ne nastoji ostvariti putem stvaranja svoje vrste, ili rodova, nego samousavršavanjem sebe kao jedinke, individue. Njegovo samousavršavanje zapravo je njegovo širenje koje u sebe uvlači sve više drugih vrsta bića. U njemu, pomoću njega ili posredstvom njega, ove vrste spoznaju sebe i na kraju otkrivaju da su ono Jedno – Postojanje koje upravo u znanju sebe samog potpuno ozbiljuje samo sebe kao Dobro, odnosno kao Nešto nasuprot ne-bivajućem nebitku. – ničemu.

Razvoj umjetnog bića nije put individuacije, nego put generalizacije, sažimanja – put koji vodi ka izvoru ili iskonu bića i bićevitosti. Razvijajući se, dakle, ono postaje sve mudrije, ali ne i sve starije, nego sve mlađe, dok na kraju potpuno ne utone u svoj Izvor – Mudrost i Svemoć iz koje je proizišlo biće.

[Leteća]

nitko drugi kaže:

https://en.wikipedia.org/wiki/Right_Hegelians

Russell je krivio Hegela i za naciste, tako da...

Sad tek ništa ne kužim:

The Right Hegelians (German: Rechtshegelianer), Old Hegelians (Althegelianer), or the Hegelian Right (die Hegelsche Rechte).

Alt-Right su Hegelijanci?

[addx]

Leteća kaže:

Koristi li baš izraz "vrh" ili je to pokušala malčice elaborirati?

Pa ne znam koliko to ima smisla meni elaborirati kad je to sve za mene "spansko selo.... , a vrapce kontinent" Mogu je pitati kad je vidim ako te nesto konkretno interesira...pa cu probat upamtit da prenesem
Ono sto sam upamtio jest da je Hegel u estetici obradio/analizirao citavu umjetnost sistematski i to valjda vrhunski po njenom tako da je to prakticki ultimativni "udzbenik" teorije umjetnosti, barem za nju, tako nekako, to se krije iza tog "vrh". Ovako bi jos pretpostavio da joj je dobro posluzio da sama dalje analizira komparativnu knjizevnost koju je studirala.

[Sigmund]

Leteća kaže:

Koristi li baš izraz "vrh" ili je to pokušala malčice elaborirati?

Slika govori više od riječi:

[addx]

Sigmund kaže:

Slika govori više od riječi:

Pa skoro..
Doista mi se majka ajmo reci uzbudila na spomen Hegela (ja sam ga nesto spomenuo odjekujuci diskusije tu sa foruma) i odmah navela da je njoj Estetika najvaznija knjiga teorije umjetnosti, njena reakcija je utjecala i na moje misljenje oko Hegela.

[Sigmund]

nitko drugi kaže:

https://en.wikipedia.org/wiki/Right_Hegelians

Russell je krivio Hegela i za naciste, tako da...

Herman Wouk u (meni dragom) romanu "Vjetrovi rata" čini isto u liku američkog novinara u Berlinu (koji je očito formiran prema Shireru, autoru "Uspona i pada Trećeg reicha), najvjerojatnije baš prema ovoj Russelovoj primjedi. Usput, TV-serija prema tom romanu je dobrim dijelom snimana u Zagrebu, u vrijeme komunističke diktature (glavnu ulogu Puga Henrya igrao je tada već dobrano oronuo Robert Mitchum).

[Sigmund]

addx kaže:

Pa skoro..
Doista mi se majka ajmo reci uzbudila na spomen Hegela (ja sam ga nesto spomenuo odjekujuci diskusije tu sa foruma) i odmah navela da je njoj Estetika najvaznija knjiga teorije umjetnosti, njena reakcija je utjecala i na moje misljenje oko Hegela.

Sorry addx, tek nakon što sam ovo postao sam pomislio da bi mogao steći dojam kao da ti vrijeđam majku, ali vjeruj mi, nije mi to bilo ni na kraj pameti. Uglavnom, ekstaza Sv. Tereze je klasični, gotovo već ofucali primjer nemogućnosti razlikovanja ekstaze i orgazma. To je ujedno i moguća naznaka zašto filozofi teže mudrosti: zato što je vrhunska mudrost usporediva s vrhunskim orgazmom. inače, ako nekog zanima estetika, bolje mu je da umjesto Hegela čita Estetiku Benedetta Crocea, jednu od vrlo rijetkih knjiga koja ima svoj nadimak- Zovu ju "Groblje".

[nitko drugi]

nitko drugi kaže:

Koliko grešaka Žižek može ugurati u dvije rečenice? I to u knjizi koja bi kao trebala biti njegova ozbiljna knjiga, za razliku od onih svakogodišnjih žurnalističkih. Ima li on kakvog urednika, recenzente, čita li to itko...

Koliko ste ih izbrojali?

Nikome se ne trača Žižija, pa ću ja:

- pobrkao je Neptun i Pluton, Neptun nije nikad bio deveti planet niti je re-kategoriziran
- Pluton nije re-kategoriziran kao satelit nego kao patuljasti planet
- Pluton je otkriven 1930. a Neptun 1846. - oboje nakon Hegelove smrti pa astronomi nisu mogli već otkriti nekog od njih kad je Hegel to navodno "deducirao.

Ima tu još zanimljivosti, i možda jedna ili dvije greške (ovisno o tome koliko je tko benevolentan) ali ove gore navedene baš bodu oči.

[digiman]

Jednostavko kaže:

Baš me zanima na kojoj to pretpostavci počiva Hegelov sustav.

addx kaže:

........sto sam upamtio jest da je Hegel u estetici obradio/analizirao citavu umjetnost sistematski i to valjda vrhunski...........

rekao bih da je to "najzreliji" ili barem hegel sa najjačom inspiracijom. razlog kaj sam prvo spomenul estetiku je kaj u njoj hegel pruža uvid u uzlazni slijed punog kocepta: od apsulutnog duha i njegove negacije u realizaciji prirode do čovjekove negacije u ultimativnoj realizaciji opredmečenjem i sebe i apsulutnog duha i prirode - u arhitekturi.

[Sigmund]

addx kaže:

"Groblje"? Mene to asocira na ruzne zube tj. groblje u ustima. Koja je pozadina da se knjiga o estetici tako zove? Jel od milja ili?

Ne, nego zato što je Croce "pokopao" sve dotadašnje teorije estetike.

[Sigmund]

digiman kaže:

ima jedan off stream filozof petar bosnić - petrus sa interesantnom kritikom hegelovog koncepta dijalektičkog postvarivanja apsulutnog duha, možda prikladniji izraz - interesantnom nadogradnjom hegelove dijalektike. tetradička dijalektika je princip na kojem inzistira, hegelovim realizacijskim negacijama dodaje nužan (od hegela propušten) finalni stupanj: afirmativne sinteze.

Zvuči kao Ljubo na steroidima.

[digiman]

Sigmund kaže:

Zvuči kao Ljubo na steroidima.

je da je otkačen - neznam za steroidnog ljubu
u tom razgovoru sa novinarima vidljivo je jako dobro razumijevanje i veoma razumljivo tumačenje hegela. živi u samoboru kaj i nije baš idealno mjesto za renesansni duh (pogotovo full gas nabrijan). imam respekta prema takvoj osobnosti i intelektu.
mogel bi ti biti interesantan, u finishu ulazi u ekonomsku održivost koncepta (prije i poradi intergalaktičke faze) i upada u fuziju marxa i hegela.

[nitko drugi]

Zaključalo kviz, pa pitam ovdje:

"...ona se mora rastvoriti pred njim, pokazati mu svoje dubine, i predati mu ih na uživanje."

Tko je ona, a tko je autor rečenice?

[- Sizif -]

nitko drugi kaže:

Zaključalo kviz, pa pitam ovdje:

"...ona se mora rastvoriti pred njim, pokazati mu svoje dubine, i predati mu ih na uživanje."

Tko je ona, a tko je autor rečenice?

Ona je filozofija, a on Hegel. Lažna životnost.

nitko drugi kaže:

Nikome se ne trača Žižija, pa ću ja:

- pobrkao je Neptun i Pluton, Neptun nije nikad bio deveti planet niti je re-kategoriziran
- Pluton nije re-kategoriziran kao satelit nego kao patuljasti planet
- Pluton je otkriven 1930. a Neptun 1846. - oboje nakon Hegelove smrti pa astronomi nisu mogli već otkriti nekog od njih kad je Hegel to navodno "deducirao.

Ima tu još zanimljivosti, i možda jedna ili dvije greške (ovisno o tome koliko je tko benevolentan) ali ove gore navedene baš bodu oči.

Jasno da bode oči i mislio sam komentirati još ranije tamo, ali sam odustao...
Ne mogu shvatiti tu razinu diletantizma i ignorancije, a čovjek je "uvaženi filozof"...

[Jednostavko]

"Ona" je vjerojatno "istina".

[nitko drugi]

Ona je "zatvorena bit univerzuma". Hegel mu dođe kao neki filosofski Harvey Weinstein, ništa snubljenje i erotika, nego "mora".

Navod glasi, prema neprovjerenim izvorima, "zatvorena bit univerzuma nema u sebi sile koja može pružiti otpor smionosti spoznavanja, ona se mora rastvoriti pred njim, pokazati mu svoje dubine, i predati mu ih na uživanje", i naveden je, navodno, u Hrvatskoj enciklopediji pod "Hegel", bez navođenja točnog izvora. Vidim sad da ovdje imamo frojdovsku omašku, "smionost spoznavanja" bi trebala biti ženski rod, dakle ne "mu" nego "joj".

[Jednostavko]

Našao sam (Hegel - Istorija filozofije 1). To je iz hajdelberškog pristupnog govora predavanjima iz povijesti filozofije. Citiram završetak:

"Prvi uslov koji čovek mora ispuniti, da bi se mogao baviti filozofijom, jeste smelost da gleda istini u oči i da veruje u moć duha. Pošto je čovek duhovno biće, to on može i sme sama sebe smatrati dostojnim onoga što je najuzvišenije, a što se tiče veličine i snage njegovoga duha on jedva može zamisliti kolike su one; i zadahnut tom verom on neće naići ni na šta što bi bilo tako grubo i kruto da mu se ne bi otkrilo. Suštastvo univerzuma koje je najpre skriveno i zatvoreno nema u sebi nikakve sile kojom bi se moglo odupreti čoveku zadahnutom hrabrošću u njegovoj težnji za saznanjem; ono se pred njim mora otvoriti i pokazati mu svoje obilje i svoje dubine radi njegovog uživanja u njima."

[nitko drugi]

Znaš li netko za točan izvor onoga slavnog "tim gore po činjenice"? Nisam uspio pronaći...

Kako god, evo jednog mog tekstića na tu temu: Hegel i planeti: tim gore po činjenice?