Demokracija je farsa

[mravac8]

addx kaže:

sta dramis i prenemazes se odmah?

osobe koje neprestano jamraju oko istog godinama retardirane. nisam za to da se retardiranim osobama uskrati pravo na slobodu govora

to suvisno blebetanje i dociranje, toliko je to meni smijesno

Da mi je samo znati što te toliko nervira u mojim postovima ....

[Jednostavko]

mravac8 kaže:

Kakva će ta budućnost biti ne možemo znati, možemo samo naslućivati, a možda predviđamo krivo.

Ja mislim da uglavnom predviđamo krivo. Pogotovo kojekakve tehnološke utopije da će nas automatizacija proizvodnje izvući iz problema. Svega ima dovoljno, samo se ljudi trebaju promijeniti.

Ja sam napisala već više puta što mislim da je rješenje - razvoj ljudske svijesti, nestanak čovjeka kao bića sukoba i nastanak čovjeka kao bića suradnje. U tom pravcu već idemo, sve je manje sukoba i sve više suradnje.

I ja u to vjerujem. Stvarnim promjenama prethode kritike, utopije, predviđanja, pokušaji, ali dok se svijest ljudi dovoljno ne razvije do bitnih promjena neće doći. Možda čovječanstvo mora iskusiti sve što je dobro i loše u starom da bi moglo krenuti dalje ka nečemu novom.

[wand_1]

mravac8 kaže:

Ne, nisi me to pitao. Moje pitanje glasi - na što će ljudi trošiti vrijeme svog života ako ne budu morali svojim radom zarađivati za životne potrebe.

Pretpostavljam da to nekome može biti problem. Ja to ne vidim kao problem.

Tvoje pitanje glasi - ako neki proizvod, recimo tenisice, budu napravljene potpuno bez ljudskog rada, dakle od nabave sirovine preko izrade do pakiranja i odnošenja u trgovinu na police - kako će se odrediti njihova cijena? Koliko će koštati te tenisice i od kojih elemenata će (sirovne, energija, strojevi .... ) će se forimrati cijena.

Može, to odgovori.

mravac8 kaže:

Gladijatorske igre, šah, nogomet, tenis

Odličan izbor, bavim se svim navedenim s liste

Jednostavko kaže:

Ne, nego mislim da nije umjeren (na što nisi obratio pažnju). A to dovodi do stvaranja mase nepotrebnih proizvoda, do sistematskog uništavanja prirode, ratova i mnogih drugih posljedica. To utječe i na stav ljudi prema onome što je vrijedno. Novo se cijeni samo zato što je novo, a mudrost stečena životnim iskustvom se sve više zanemaruje. Takav tempo života pogoduje općem zaglupljivanju. Što se tiče zakonitosti tu si u pravu, ali idemo u smjeru da i ona postane smetnja nezasitnom kapitalu.

Kako ćeš zaboga, odrediti tempo razvoja? Recimo da sutra otkrijemo komercijalno isplativi način za nuklearnu fuziju i supravodljivost na visokim temperaturama.

Na koji način kočiti daljni razvoj?

Jednostavko kaže:

Ja mislim da uglavnom predviđamo krivo. Pogotovo kojekakve tehnološke utopije da će nas automatizacija proizvodnje izvući iz problema. Svega ima dovoljno, samo se ljudi trebaju promijeniti.

I ja u to vjerujem. Stvarnim promjenama prethode kritike, utopije, predviđanja, pokušaji, ali dok se svijest ljudi dovoljno ne razvije do bitnih promjena neće doći. Možda čovječanstvo mora iskusiti sve što je dobro i loše u starom da bi moglo krenuti dalje ka nečemu novom.

To su smiješne stvari. Naravno da tehnologija može promijeniti ekonomiju na taj način.

To s razvijanjem duha nema veze s ekonomijom, to je problem za sebe. Nitko nije rekao da će drugačija tehnologija i ekonomija riješiti sve probleme, nego samo ekonomske probleme.

Recimo, ako si nesretan bez novca, bit ćeš nesretan i s novcem, osim ako je razlog tvoje nesreće to što si siromašan.

[wand_1]

Jednostavko kaže:

Ja mislim da uglavnom predviđamo krivo. Pogotovo kojekakve tehnološke utopije da će nas automatizacija proizvodnje izvući iz problema.

Može nas izvući iz ekonomskih problema.

Svega ima dovoljno, samo se ljudi trebaju promijeniti.

Mogu se promijeniti bez obzira što se događalo s tehnologijom i ekonomijom.

I ja u to vjerujem. Stvarnim promjenama prethode kritike, utopije, predviđanja, pokušaji, ali dok se svijest ljudi dovoljno ne razvije do bitnih promjena neće doći. Možda čovječanstvo mora iskusiti sve što je dobro i loše u starom da bi moglo krenuti dalje ka nečemu novom

O kakvim promjenama govorimo?

[Nea--]

Stalno pričaju o demokraciji
Radi se o običnoj manipulaciji ...

[Jednostavko]

wand_1 kaže:

To s razvijanjem duha nema veze s ekonomijom, to je problem za sebe. Nitko nije rekao da će drugačija tehnologija i ekonomija riješiti sve probleme, nego samo ekonomske probleme.

Ništa nije problem za sebe. Čovjek je društveno biće i sve što ga povezuje s drugima, pa tako i klasni odnosi uzrokovani načinom proizvodnje, imaju veze s njegovim duhom. Marx je rekao: "Način proizvodnje materijalnog života uvjetuje proces društvenog, političkog i duhovnog života uopće. Ne određuje svijest ljudi njihovo biće, već obratno, njihovo društveno biće određuje njihovu svijest." Ja mislim da je to jednostrano i da se radi o uzajamnom uvjetovanju. Ti, međutim, uopće ne uočavaš taj odnos ili ga smatraš nebitnim, promatraš ekonomiju kao nešto izdvojeno što nema veze s ljudskim duhom. Pišeš "ako je netko nesretan onda ovo i ono", ali duh nisu samo nečiji osjećaji, duh je i jezik, kultura, znanost, politika, umjetnost i još mnogo toga.

[cestar]

Jednostavko kaže:

Ništa nije problem za sebe. Čovjek je društveno biće i sve što ga povezuje s drugima, pa tako i klasni odnosi uzrokovani načinom proizvodnje, imaju veze s njegovim duhom. Marx je rekao: "Način proizvodnje materijalnog života uvjetuje proces društvenog, političkog i duhovnog života uopće. Ne određuje svijest ljudi njihovo biće, već obratno, njihovo društveno biće određuje njihovu svijest." Ja mislim da je to jednostrano i da se radi o uzajamnom uvjetovanju. Ti, međutim, uopće ne uočavaš taj odnos ili ga smatraš nebitnim, promatraš ekonomiju kao nešto izdvojeno što nema veze s ljudskim duhom. Pišeš "ako je netko nesretan onda ovo i ono", ali duh nisu samo nečiji osjećaji, duh je i jezik, kultura, znanost, politika, umjetnost i još mnogo toga.

Postoji čitav niz teorija sustava i njihove primjene, čak i gledajući samo prirodne znanosti, odavno postoje teorije koje je moguće testirati.

Tako da se slažem, kao i za uzajamno uvjetovanje koje si spomenuo.

Primjer... jedan od mnogih...

Cliodynamics: History as Science

[Sigmund]

cestar kaže:

Primjer... jedan od mnogih...

Cliodynamics: History as Science

"History needs to become an analytical, predictive science"
Zanimljiv primjer, ali onoga što Hegel zove "životinjsko carstvo duha".

[mravac8]

wand_1 kaže:

Može, to odgovori.

Ne, ti odgovori. Pomoći ću ti i primjerom - kolika je cijena tanjura krem juhe od koprive ili od špinata i kako si formirao cijenu koju si dobio?

[addx]

mravac8 kaže:

Da mi je samo znati što te toliko nervira u mojim postovima ....

Pa eto, odgovori na pitanje, cemu je bila potrebna ta promasena drama "toliko o slobodi govora"?

To je ocigledno bila nekakva opaska meni dramaticno uokvirena.

Potom iz te promasene opaske meni krenes suvisno docirati s nekakvim poruka-na-jana-boci forama o dijalogu. Jer onaj koji docira je uvijek u pravu (ili se barem tako doima) pa volis zauzimat tu poziciju.

A ti si forumas s kojim uopce nema razgovora, niti jedan put nisi bila u stanju priznati da si u krivu, radje pobjegnes iz rasprave ili ne odgovoris na dio posta a u medjuvremenu izigravas nekakvu intelektualno-moralnu vertikalu. Gotovo svi na forumu su dozivjeli takve "razgovore" s tobom. Dok se osoba s tobom slaze i odrazava ulogu koju si joj zamislila u razgovoru, sve je super, tzv. circle jerking iliti drkanje u krug s drugima istih nastojanja... cim ti netko zeli reci da nisi u pravu oko necega, ma koliko blago to bilo, razgovor postaje cudan i brzo kulminira u potpuni besmisao tvojim izmotavanjem, logickim vratolomijama i selektivnim odgovaranjem samo na dio posta kojem mozes nesto u dispetu dobacit.

I sad ja od tebe moram primati opaske i mudrovanje o dijalogu?

[cestar]

Sigmund kaže:

"History needs to become an analytical, predictive science"
Zanimljiv primjer, ali onoga što Hegel zove "životinjsko carstvo duha".

Dobro, i meni je to "treba postati" zazvonilo, rekoh, prvo skoči pa onda...

No, neka čovjek radi svoj posao.

Ionako postoji uzajamni utjecaj društvenih i prirodnih znanosti, njih opet sa teologijom, itd.
Sama znanost je društvena djelatnost, zakonitosti njezinog razvoja, problemi spoznaje, kriterija vrijednosti i ocjenjivanja, utjecaj predrasuda istraživača... sve to može biti i jest predmet društvenih znanosti.

Filozofija znanosti, zatim, tko, kada i kako u nekom društvu odlučuje o primjeni tehnologije...

Svijet nije podijeljen u pretince, druga je stvar što u prikupljanju znanja moramo od nečega početi, razvrstavati, klasificirati, uspoređivati, raditi modele koji više ili manje pojednostavljuju...

[cestar]

wand_1 kaže:

Kako ćeš zaboga, odrediti tempo razvoja? Recimo da sutra otkrijemo komercijalno isplativi način za nuklearnu fuziju i supravodljivost na visokim temperaturama.

Na koji način kočiti daljni razvoj?

Nitko ovdje "ne određuje tempo razvoja", ne može i da hoće, i neće spriječiti ostvarenje projekta ITER, npr., planirano je u njegovu izgradnju i eksploataciju uložiti 10 milijardi eura.
I, nema "sutra" nikakvog otkrića komercijalno isplativog načina za nuklearnu fuziju.
Dakle, neću o načinu financiranja, ali...

Small-scale nuclear fusion may be a new energy source

Ovo mi izgleda daleko prihvatljiviji smjer razvoja, a ima itekakav utjecaj i na društvo i na ekonomiju.

To s razvijanjem duha nema veze s ekonomijom, to je problem za sebe. Nitko nije rekao da će drugačija tehnologija i ekonomija riješiti sve probleme, nego samo ekonomske probleme.

Recimo, ako si nesretan bez novca, bit ćeš nesretan i s novcem, osim ako je razlog tvoje nesreće to što si siromašan.

Razvijanje duha utječe i na društvenu i ekonomsku stvarnost, problem je što je svijet postao toliko kompleksan, da mnogi unaprijed isključuju mogućnost povezanosti, jer im se možda načini kontrole te kompleksnosti čine neprihvatljivim... iz raznih razloga.

[Apemant]

addx kaže:

Meni bi to bilo najbolje sto mi se moze dogoditi. Kad imam vremena stvaram cuda za svoj gust, kad moram radit za druge onda radim neke sugave programe za pretakanje iz supljeg u prazno.

Da bih reč rekel...

[wand_1]

mravac8 kaže:

Ne, ti odgovori. Pomoći ću ti i primjerom - kolika je cijena tanjura krem juhe od koprive ili od špinata

Cijena je točno onolika koliko je prosječan potrošač spreman platiti.

i kako si formirao cijenu koju si dobio?

Heuristički.

[mravac8]

wand_1 kaže:

Cijena je točno onolika koliko je prosječan potrošač spreman platiti.
Heuristički.

Koliko je prosječan potrošač spreman platiti ako svega ima dovoljno za sve?

[wand_1]

mravac8 kaže:

Koliko je prosječan potrošač spreman platiti ako svega ima dovoljno za sve?

Ako svega ima dovoljno za sve cijena je jednaka nuli. Što nije slučaj osim sa obnovljivim prirodnim izvorima.

[mravac8]

wand_1 kaže:

Ako svega ima dovoljno za sve cijena je jednaka nuli. Što nije slučaj osim sa obnovljivim prirodnim izvorima.

Dakle, cijena neće biti jednaka nuli zato što je količina sirovine porebne za izradu proizvoda ograničena?

Svemir je neograničen i u neograničenom svemiru trebalo bi postojati neograničeno puno svih sirovina.

Ako se vratimo u današnjicu, količina špinata, količina koprive ..... iz mog primjera nije ograničena pa ipak i juha od špinata i juha od koprive ima neku cijenu.

A voćni jogurt u trgovini ne košta onoliko koliko ga je kupac spreman platiti već mu je cijena formirana na drugačiji način.

Pa tko ima novaca taj je kupac a tko nema taj može gledati jogurt u izlogu.

[addx]

wand_1 kaže:

Ako svega ima dovoljno za sve cijena je jednaka nuli. Što nije slučaj osim sa obnovljivim prirodnim izvorima.

Pa cak nije ni sa obnovljivim izvorima, oni nemaju beskonacno snage, pa ako potreba za snagom preraste proizvodnju opet imas oskudicu.

[wand_1]

mravac8 kaže:

Dakle, cijena neće biti jednaka nuli zato što je količina sirovine porebne za izradu proizvoda ograničena?

Ne samo zato, nego i zašto što su svi resursi potrebni za proizvodnju tog finalnog proizvoda oskudni.

Svemir je neograničen i u neograničenom svemiru trebalo bi postojati neograničeno puno svih sirovina.

Prvi put čujemo ovo i nema mi smisla.

Ako se vratimo u današnjicu, količina špinata, količina koprive ..... iz mog primjera nije ograničena pa ipak i juha od špinata i juha od koprive ima neku cijenu.

Ograničena je i ta količina, a još više sve ostalo što je potrebno za finalni proizvod, od zemlje, rada, prijevoza, plasmana.

Bliže nuli bi bilo kad bi replikatoru iz zvjezdanih staza naredila 'juha od špinata i koprive'.

A voćni jogurt u trgovini ne košta onoliko koliko ga je kupac spreman platiti već mu je cijena formirana na drugačiji način.

kako mu je god formirana cijena, ako ga netko kupi - taj je prihvatio cijenu.

addx kaže:

Pa cak nije ni sa obnovljivim izvorima, oni nemaju beskonacno snage, pa ako potreba za snagom preraste proizvodnju opet imas oskudicu.

Da, točno..

[addx]

wand_1 kaže:

Prvi put čujemo ovo i nema mi smisla.

Kad smo vec kod toga ( harvestiranja beskonacnih svemirskih resursa ), tu dolazi na tapetu EROEI kao ogranicavajuci faktor.